Sie sind auf Seite 1von 10

TM I. XXIX Bp. 4 C1p. 481 - 490 Hnm ox1oap - eneuap 2005.

UDK 325.5+304.9(4+497)
Hpernenn unanax

Apnana 3axapnjennh
Hpnmeno: 29.10.2005.

Hpepar Bapuennh
Tpehn nporpam Pano Feorpaa
Feorpa
YBOHHK:
HO1MOBHHKHOCTKOAOHH1AAHE TEOPH1E
Pesnue
Y unanxy ce ronopn o snauajy nocrxononnjannnx crynja y cmncny xpnrnxe
ynnnepsanncrnuxnx n enponenrpnuxnx ncxypca o pyrome, xao n o moryhnocrn-
ma npoxnmana nocrxononnjannnx n anxancxnx crynja. Y pyrom eny unanxa
aje ce xparax npnxas ojanennx rexcrona/opennna.
Knyune peun: ynnnepsannsam, enponenrpnsam, ojexrn]nxannja pyror,
nocrxononnjanne crynje, anxancxe crynje
Texcronn/opennne capann y remarcxom noxy "Hojmonnnx
nocrxononnjanne reopnje" cy camn no cen ynonor, npernenor n
nn]opmarnnnor xapaxrepa, raxo a, sanpano, ne nsncxyjy nocean xo-
menrap. Ha nnax, nmajyhn y nny a je peu o penarnnno nonoj ncrpa-
xnnauxoj onacrn, raunnje, o neoma mnpoxom noy nnrepncnnnnn-
napnnx ncrpaxnnana n ynna, cmarpann cmo a n nno xopncno sa
unraone a, cacnnm yxparxo, yxaxemo na snauaj nocrxononnjannnx
crynja y canpemenom cnery n na nnxon xyunn onpnnoc rymaueny
xynrypnnx pasnnxa, nenrnrera n none, nocr-moepne cyjexrnnnocrn,
xao n na moryhe nnoonocne pesynrare npoxnmana nocrxononnjannnx
n anxancxnx crynja. Y pyrom eny unanxa ahemo npnxas nsapa-
nnx rexcrona/opennna n opasnoxene npnpehnnauxor xonnenra.
Hcropnja sananauxor ncxypca o neenponcxnm naponma y ne-
nnxoj ce mepn moxe caxern y ne xyune peun: ynnnepsannsam n
enponenrpnsam. C pyre crpane, yronncrnuxn npojexrn o "ojexrnn-
nom" penpesenronany pas.ure n opyeocmu, xojn cy npncyrnn ap o

elflinchen@hotmail.com

predsar@yubc.net
482
Pycoa na onamo, a moxa n pannje, najuemhe cy, ymecro ojexrnnno-
mhy, pesynrnpann oofermuquraufo+ pyror. Onaj nponec je neoma
pano oneen o napoxcnsma (nnn naponje) y eny ]pannycxor ayro-
pa epanoa Pas+ampana pasuux +emooa sa npoy:aeane npu+umue-
uux uapooa, ojanenom 1800. ronne y Hapnsy, y nsany pymrna
ncrpaxnnaua sa npoyuanane uonexa (Socit des observateurs de l'ho-
mme).
1
Kpnrnxyjyhn pacnpocrpaneny npaxcy ernonenrpnuxor npoje-
xronana nnacrnrnx npepacya enponcxnx ncrpaxnnaua na npnmnrn-
nne napoe ("nnaxe"), onaj ayrop ce sanarao sa nnxono "ojexrnnno
nocmarpane" n npenoxno je sancra opnrnnanno "meroonomxo" pe-
mene: crnapane naoparopnjcxnx ycnona sa nocmarpane raxo mro n
ce "nnax" (naa a n ce nserne reronocrn n neyonocr nyro-
nana n repencxor paa), jenocranno npece.uo y Hapns!
2
Y cxnay c
rnm, a n ce "oesennn najon ycnonn sa nerono npoyuanane
npece.uhe ce u neeoea npupooua oro.uua, ro jecr nerona noponna"
3
(xypsnn H. B. n A. 3.), unme n ce npe ncrpaxnnauem, npema epan-
oonom mnmeny, ayromarcxn nojannna "mnnnjarypna cnnxa ror py-
mrna".
4
Onncano "narypanncrnuxo mamrane", xaxo ra nasnna Hneran
Toopon, y anamne npeme moxe a snyun camo nannno, ann ocraje
xao rpajno n yenno cneouancrno o aporannnjn ynnnepsanncrn-
uxor n enponenrpnuxor yma xojn monononnsyje craryc cyjexra n no-
snnnjy "npnnnneronanor nocmarpaua", n xojn, uax n xaa je mornnncan
xpajne oponamepnnm nnennma, nnje y crany a ce cyoun ca py-
rnm ocnm xao ca ojexrom n/nnn noxycnnm xynnhem.
Hapanno, epano cnaxaxo ne cnaa y nnejay nayunnxa n ]n-
noso]a xojnma ce npnnncyje nnrenexryannn rnranrnsam n unjn n ce
yrnnaj na connjanny n xymanncrnuxy mncao morao oceharn n anac.
Ocnm mro je ayrop ena xojem ce npnaje sacnyra a je "npnn ]panny-
cxn ernorpa]cxn oxymenr y npanom cmncny re peun",
5
on je, c npa-
nom, nornyno saopanen. Ann, a nn ce ro moxe pehn n sa "napan-
rmarcxe mncnnone 3anaa" nonyr Kanra n Xerena? Hanme, nonnja xpn-
rnuxa n exoncrpyxnnonncrnuxa unrana nnxonnx ncropnjcxo-]nno-
so]cxnx rexcrona noxasyjy a nn onn y cnom rparany sa ynnnepsan-
nom "ncrnnom" nncy mornn ocrarn nmynn o nnpyca enponenrpnsma.
Taxo, na npnmep, Henej Cepexneepxan yxasyje a "npocnehenocr xaxo
1
J.-M. de Grando, "Considrations sur les diverses mthodes suivre dans l'observa-
tion des peuples sauvages". Penpnnr y: J. Copans et J. Jamin (d.), Aux origines de
l'anthropologie franaise, Le Sycomore, Paris 1978.
2
Haneeno npema: Hneran Toopon, Mu u pyeu, Fnnnorexa XX nex, Feorpa
1994, 33.
3
Hcro.
4
Hcro.
5
Hcro, 25.
483
jy je xonnenryannsonao Kanr /.../ jecre nrpa nocrpyxe nerannje, nsje-
nauanana Enpone ca ynnnepsannomhy n cnohene cnnx pyrnx na nn-
mra"
6
n a je Kanron cnexynarnnnn ncxypc o xapaxrepy ycxe ncro-
pnje sanpano cxyn npepacya o xnannrarnnnoj cynepnopnocrn canpe-
mene enponcxe ersncrennnje y onocy na pyre onnxe ycxor xnno-
ra.
7
o cnnunor saxyuxa onasn n Iajarpn uaxpanoprn Cnnnax xoja
onenyje a "Kanron ]nnoco]cxn npojexar, no on ysnnmen nnn rpa-
hancxn, enyje y oxnnpy jene nmnnnnnrne xynrypne pasnnxe".
8
Bro
ce rnue ernonenrpnsma xo Xerena, xpnrnxa ns peona nocrxononnjan-
nnx reopernuapa ce nonexa uax npnnnxana ornopenoj ocyn:
Orxpnhe, ocnajane, omnnannja n erpaannja /.../ npecrana-
jy peun xoje rpyo, ann ncrnnnro, onncyjy crnapnocr Tpeher
cnera. Y onom xonrexcry, nocrana ce sannmnno nnrane xaxo
je nno moryhe a nerarnnno mnmene o Tpehem cnery sapxn
neoxpneny cnary roxom rpn nexa. Cymrnncxn eo oronopa
nexn y Xereny n xerennjancxoj ]nnoso]njn, ann ce ro najuemhe
ryn ns nna sor rora mro ce nnrenexryannn nsnopn canpeme-
ne nonnrnxe n ernxe perxo, axo yonmre, ysnmajy y osnp npn-
nnxom axaemcxnx anannsa Tpeher cnera. /.../ Ona xerennjancxa
mera]nsnxa, y onnxy nerone ]nnoso]nje ncropnje, nnje nna
camo cpx sananor camopasymenana n camorymauena xao xyn-
rype, neh je n nemepnno yrnnana, n na nsnecran naunn saneua-
rnna, sanann norne na Tpehn cner. Xerennjancxa ]nnoso]nja
ycnocrannna je mera]nsnxy Tpeher cnera, cxyn ocnonnnx nper-
nocranxn xoje cy sa sananaxe n mnore crpyunaxe ns Tpeher
cnera nocrane xanoncxa nonasna rauxa sa npoyuanane. Mehy
excneprnma nema mnoro onnx xojn nacnyhyjy, nnn cy cxnonn a
nocymnajy, a je ]nnoso]cxo ojamnene sa najnehn eo reo-
pnja xonnennnonanne moepnnsannje n pasnoja cxpnnen y e-
nnma cxynnne nonnrnuxnx mncnnnana y sananoj rpannnjn.
Xeren je jean o unanona re xynre, y nennxoj mepn oran-yreme-
nre ne camo sanane neje o 3anay, neu n sananor nonma-
na rora mra Tpehn cner jecre n mra n, y xpnrnuxom cmncny,
rpeano a ye. Xerenon yrnnaj na reopnjcxy mncao o Tpehem
cnery je orpoman, ann ce najuemhe npennha sor rora mro nonn-
rnuxa reopnja onuno ne npecrana eo opasonana cnennja-
nncra sa Tpehn cner.
9
6
Henej Cepexneepxan, "Enponenrpnsam y ]nnoso]njn: Hpnmep Hmanyena Kan-
ra", Tpehu npoepa+ 113-114, Feorpa 2002, 199.
7
Hcro, 194.
8
Iajarpn uaxpanoprn Cnnnax, Kpumura nocmro.ouufa.uoe y+a, Feorpacxn xpyr,
Feorpa 2003, 50.
9
Bnpas oca, "unnoso]cxa ncropnja n Tpehn cner: Xeren o A]pnnn n Asnjn",
Tpehu npoepa+ 113-114, Feorpa 2002, 207-8.
484
Mehyrnm, xyunn acnexr xpnrnxe nesan je sa onpanany samep-
xy a je Xerenono nosnanane nanenponcxnx napoa n xynrypa, napoun-
ro a]pnuxnx, nno "anerorcxo n sacnnnano ce na onomnnma xpajne
nenoysannx oanemrena xoja je onjao o nyrnnxa, no npannny ns
pyre pyxe. To snane nnje nno nn ]nnoso]cxo, nn ncropnjcxo y Xe-
renonom concrnenom cmncny peun, a nnax je cmarpao a na ocnony rax-
nor 'snana' moxe a npocyhyje n ca naxohom oann A]pnxy".
10
Cyouenn ca onaxnnm ncxypsnnnnm nacnehem n xononnjannom
npomnomhy, xao n ca neoxononnjannnm crparernjama norunnanana n
ncxyunnana pyrocrn, nocrxononnjannn reopernuapn ynenn cy y
ncxypc pymrnennx nayxa n xymanncrnuxnx ncnnnnnna nonn cen-
snnnnrer y norney onncnnana n rymauena pasnnunrocrn ycxnx
pymrnennx n xynrypnnx ncxycrana. Jean o, neponarno, najsnauaj-
nnjnx rnoannnx ynna n onpnnoca nocrxononnjanne reopnje, raxo-
pehn nen credo, caxero je e]nnncana Iajarpn Cnnnax y nperonopy
sa cpncxo nsane cnoje Kpumure nocmro.ouufa.uoe y+a: "Cnn nocrxo-
nonnjannn cnyuajenn cy xonrexcryannsonann, axne, pasnnunrn"
11

mro, napanno, ne rpea cxnarnrn xao oannnane moryhnocrn xomna-
parnnnnx npncryna, neh camo xao nran orxnon o ynnnepsanncrn-
uxnx cnexynannja na cymnnnnm neonomxnm ocnonama. Onaj nonn
censnnnnrer, nsnrnyr na nnno enemenrapnor meroonomxor n enn-
cremnuxor nauena, moryhe je, mrannme, pexnn ncmo a je nyxno, npe-
necrn ns omena nocrxononnjannnx y omen rpancnannonannnx cryn-
ja, y oxnnpy uera ce ornapa npocrop n sa nnxono nnoornopno npoxn-
mane ca rsn. anxancxnm crynjama. Hpne, ann sancra xpynne xopaxe y
rom cmepy neh cy naunnnne Mapnja Toopona y cnojoj crynjn H+aeu-
uapuu Ba.rau n Becna Ioncnoprn y xnnsn H+nepufa.usa+ +aume,
nnnnnpajyhn, cnaxa na cnoj naunn, npoyuanane cnenn]nunocrn "an-
xannsma" y onocy na neh xnacnunn Canon nojam "opnjenrannsma".
enehn a y mro caxernjem a nnax nannnom onnxy npecra-
nnmo unraonnma ocnonne n naj]pexnenrnnje nojmone y onacrn noc-
rxononnjannnx crynja, rexcrone xojn cnee rpynncann cmo y rpn ne-
nnne. Hpnn eo remarcxor noxa Hof+oeuur nocmro.ouufa.ue meopufe
rpeano n a ynee unraona y ony mnpoxy onacr, a nasnaun ocno-
nne nponeme n nnrana camor nojma "nocrxononnjanno", naunna
]opmnpana noa ncrpaxnnana, meroonornje (axo ce o noj one yon-
mre moxe ronopnrn), rauaxa yxpmrana, cnopena n pasmene ca pyrnm
omnnanrnnm ncxypcnma c xpaja naeceror nexa nr. Hpnn n eo,
axne, rpeano a naunnn npecex xpos nocrxononnjanne crynje, no-
nnpajyhn nnxon oncer, omer n snauaj, noceno nponnryjyhn pasnnun-
10
Hcro, 212.
11
Cnnnax, n.., 7.
485
re "nsme" xojn ce nonexa pannonpanno xopncre ys nojam nocrxononn-
jannsma.
Texcr Aroa Knajcona npecrana ynonn rexcr y npanom cmn-
cny re peun. Knajcon cmemra nocrxononnjannsam y ncropnjcxo-axa-
emcxn xonrexcr, pasmarpajyhn ocnonne enorarnnne nponeme xoje
nocn cam repmnn; on napaja ena xoja cy nocraxna nacranax n pasnoj
onnx crynja, yxasyjyhn na raj naunn na pasnnunre nsnope n yrnnaje
xojn cy y nocrxononnjannsam omnn cnoa, mro ra y nsnecnom cmn-
cny n unnn raxo cnoxennm n ]nynnnm axaemcxnm noem ncrpaxn-
nana. Knajconon rexcr nomnne cna naxnnja nmena nocrxononnjanne
reopnje, o xojnx cy nexa (upann uanon, Enap Can, Iajarpn ua-
xpanoprn Cnnnax, Xomn Faa) nosnara n namoj jannocrn npexo npene-
ennx xnnra, pecnexrnnno: Hpespeuu ua ceemy, Opufeuma.usa+, Kpu-
mura nocmro.ouufa.uoe y+a n C+eumane ry.mype). Hajsa, y onom
rexcry ce onexne narnamana n cnenn]nunocr noxannor opehena
nocrxononnjannor, xaxo y onocy na ro xojn eo xononnsonanor cnera
crojn y xnxn pasmarpana, raxo n y onocy na noceno ncxycrno rpy-
nannje (poncrno, mnrpannja, njacnopa) o xojoj je peu.
Texcr ennxe Faxpn pasnaxe nojam nocrxononnjannor xpos
onoc xononnsonanor n xononnsaropa. He nacrojehn a nonyn xon-
xnysnnne oronope na nns nnrana xojn nocrana, onaj je rexcr npean
ynpano crora mro rexn a noyn nnrepeconane sa nocrxononnjanne
crynje. Hpema rnny nocranennx nnrana raxohe je onexne ounrne-
no a je sa anene onom onamhy neonxona nnrepncnnnnnnap-
nocr (y nrpn cy uecro n rorono pannonpanno ncropnja n ernorpa-
]nja, xnnxennocr n crynje poa nr.), crparernja nacrnma (nosnana-
ne unnennna, ncropnjcxnx oxymenara, apxnncxnx noaraxa, ann n
rpona, mera]opa nr.), xao n xpnrnuxa ornopenocr n npesnp npema
manonnsonany nocrojehnx reopnjcxnx nenrnrera.
Pennan Paaxa raxohe npncryna anannsn cmncna npe]nxca
"nocr" y nocrxononnjannsmy, no onaj rexcr neh npecrana nsnecny
ynyrpamny xpnrnxy xonnennnje n rpannna omena nocrxononnjannor.
Ta ce xpnrnxa cnponon ynohenem repmnna "cemn-xononnjannor"
a]po-amepnuxor reopernuapa n axrnnncre B. E. F. noa. Paaxa na
raj naunn noxymana a yunnn ne crnapn: a onee y nnrane nesy
nocrxononnjannor n nocrmoepnor, nncncrnpanem na neonxonocrn
npomnmana xononnjanne npou.ocmu n nonnpana nennx peuouea y
caamnocrn, jep nocrxononnjannn npojexr rpea a ye, no e]nnn-
nnjn, anrn-xononnjanan, a ne nyxa reopnjcxa ]parmenrannja xoja ne
npenosnaje nnacrnre nese ca onnm mro jy je ycnonnno n nocnennama
no ono mro jom ynex rpaje. unnennna nesanncnocrn ne ncxyuyje xo-
nonnjanno ncxycrno: y onom xonrexcry repmnn "cemnxononnjannor"
npomnpyje cxnarane omnnannje, ycnoxnana onoce mohn, pasnaxy-
hn npocry onosnnnjy xononnsarop-xononnsonann. pyra crnap na xojy
486
Paaxeon rexcr nmnnnnnrno ynyhyje jecy cnnunocrn n pasnnxe xono-
nnjannnx ncxycrana. Onaj rexcr camo ce ornue mnpoxe onacrn a]pn-
uxnx, a]po-amepnuxnx n npnauxnx crynja, xoje ene pojne nperno-
cranxe c nocrxononnjannnm crynjama, nyehn oncexny nnreparypy
xoja moxe nocnyxnrn sa ae ncrpaxnnane one onacrn.
Peunnuxa opennna annjene Cepe raxcarnnno n neoma npe-
rneno nsnaxe nojmone xojn ce rnuy opnjenrannsma. Knnra Opufeuma-
.usa+ Enapa Cana (1978) y nsnecnom cmncny saunne nocrxononn-
janne crynje xao reopnjcxy ncnnnnnny jep npyxa xpnrnuxn noxay-
nap n e]nnnme reme n meroonornje ca xojnma he ce xacnnjn reope-
rnuapn cnararn nnn cnopnrn, ann he npema nnma perxo ocrajarn pan-
noymnn. Can je no opnjenrannsmom mncnno na cncrem snana xoje
npoyxyjy n penpoyxyjy nojennnn n nncrnrynnje y unjnm je pyxama
moh, ynyhyjyhn na raj naunn na cnoxeny nrpy snana n mohn. Cepe y
cnom rexcry nenocmncneno ncrnue cnmynrany nponsnony Opnjenra
n npennacr na nnm, xao n xoncrpyxnnjy nnapne onosnnnje Opnjenr-
Oxnnenr na xojoj je unrano snane o Opnjenry (opnjenrannsam) n
nounnano.
Texcr Hnra Honaxocxor o rnoannsmy n rpancnannonannsmy na-
crojn a onee one npnmapno exonomcxe nojmone y nesy ca naunnom
crpyxrypnpana xnnora rpynannja xoje cy nnme najyrpoxennje. Inoa-
nnsam, ncrnue Honaxocxn na nouerxy, camo je pyro nme sa xononnja-
nnsam: npomenno ce camo mero ocnajana n, nansrne, mera nnme ce
ne nanaa ronn xnnor, nero rpxnmre. Taxna npecrana, mehyrnm, onc-
raje yrnannom camo y pasnnjennm sanannm semama. omnnannja xa-
nnrana, xojn ce nojanyje y jenaxo ancrpaxrnom nnxy mynrnnannona-
nnnx enrnrera, npexrno n nenocpeno yrnue na rone xnnore n nepne-
nnnjy nnacrnre npenocrn n mohn y pernjama xoje cy neanno crexne
nesanncnocr. Y ncrom xyuy rpea pasymern n remxy opxnnocr ne-
je rpancnannonannsma y semama xoje cy rex ycnocrannne cnoj nanno-
nannn nenrnrer. Hnr Honaxocxn camo nernmnuno ornue pojne no-
cmncnenocrn y nesn ca onnm remama xoje npenasnnase nocrxononnjan-
ne crynje, ann nm nyn n neouexnnane npnnase.
3a pasnnxy o npnor ena nnxnyca, xojn noxymana a nonyn je-
an ncropnjcxo-reopnjcxn npnxas renese nocrxononnjannnx crynja n
a nx cmecrn y opehenn axaemcxn xonrexcr, pyrn eo Hof+oeuura
y nehoj mepn nncncrnpa na ecxpnnrnnnocrn, nacrojehn a noxannsyje
]enomene xoje nocrxononnjanna reopnja opahyje.
Texcr xojn ornapa pyrn eo nnxnyca, opennna "Kononnja",
npyxa cmncneny e]nnnnnjy n ernmonornjy onor nojma, pasnyuyjyhn
ra o cponnx ann pasnnunrnx nojmona xaxnn cy npexomopcxn noce,
yropounn saxyn nr. Onaj rexcr raxohe ojamnana y xom je cmncny
moryhe npannrn pasnnxy nsmehy pxana xoje cy ncropnjcxn xononnso-
nane, ann ce anac ne rpernpajy xao xononnje (nero npe xao xononnsa-
487
ropn), n onnx xoje ce n nocne crnnana nesanncnocrn nonamajy xao xo-
nonnje. Hope caxeror ann npernenor npnxasa ncropnjcxnx npnnnxa
xoje cy onene o nacranxa xononnja, nnxonor nponnara n ap nomn-
nannor pacnaa, onaj rexcr npyxa ynn n canpemeno crane crnapn,
yxasyjyhn na nocnenne exononnsannje xaxo no xononnsonane nann-
je, raxo n no "nnme" xononnsarope.
Y rexcry "Mnronn o omoponnma" Cxor Hesnr ncrnue nsyser-
no snauajan nponem unranor nponeca xononnsannje, xojn je neoma
nnoan sa reopnjcxy opay n uecra je rema rexcrona xojn nacroje a
pacxpnnxajy naxehe cncreme mohn. Pan ce, nanme, o nsrpann ope-
hene napannje, "mnrcxe" napannje nomro je yrnannom sacnonana na
npepacyama n crepeornnnma o opehenom enrnrery mro ce penpoy-
xyjy y nayunnm n pyrnm ncxypcnma xoja cnyxn xao ojamnene n
onpanane omnnannje, rnauena n/nnn (maconnor) ynjana. pyrnm
peunma, onaj rexcr noxasyje xaxo ce opehena mnrcxa cnnxa xopncrn
a n ce oesenna nopehenocr yn, xoje opehena napannja osna-
uana xao nn]epnopne, re crora npupoouo npeopehene sa nnacr na
nnma. Hesnron rexcr narnamana jeny oconro naxny crparernjy
opxana onor crana nponec npocnehnnana crapoceenana, xojn he
crapoceeonnma oysern nocrojehy npecrany o cen n namecro rora
namernyrn cnnxy xaxny o nnma nmajy xononnsaropn. Mnronn o omo-
ponnma nye opeheny xnjepapxnsannjy cnera xoja nounna na sana-
nom naueny nnapne onosnnnje.
Texcr o xaprorpa]njn raxohe nacrojn a ojacnn cmncao npoje-
xra crnapana pyror n opxana nopmarnnnor mnra o neronoj pasnn-
unrocrn. Axo orpnhe mramnapnje, ycone n apyra osnauana xpax
(enponcxor) npemoepnor cnera, mana, raj nansrne "nnromn" npe-
mer, na nexn naunn npecrana nponsno rnx rpnjy nsyma. Beno
ymnoxanane n npemramnanane omoryhnhe mopennonnnma rycapnma,
ananrypncrnma n ocnajaunma a mnnom nnn cnnom npenoce enponcxy
npocnehenocr y one enone cnera unje cy crapoceeone npne mane
npecranane xao uyonnmna nha ns mamre (xao cnpene, xenraype
nr.). Mana, axne, ocnnxana cner, ann ra ncronpemeno n xoncrpy-
nme, jep onaj xo cner "orxpnna" raj cner n nmenyje cnojnm nmennma n
y nera ynocn nnacrnra snauena. Opxarn onera nmena, namernyrn
nx xao jenna nannna n npncnnnrn pyre na nnxony ynorpey, snaun
ycnocrannrn rorono anconyrny nnacr na snauennma n npaxcama cra-
poceenana. Yronnxo je xaprorpa]nja neonojnna o nmnepnjanncrn-
uxnx noyxnara n neonomxnx xoncrpyxnnja pyror xojn cy c nnma
nmnn pame ys pame.
Tpehn eo Hof+oeuura cnaja y cen oa xaprona nocrxononn-
jannnx crynja: ncnnnnnnapno-repmnnonomxn, yyhn a cy camn
nacnonn rexcrona, xojn ce one nojanyjy, nexn o xyunnx nojmona
xojnma nocrxononnjanne crynje onepnmy, n ecxpnnrnnnn, nomro ce
488
npnmepn nnxone ynorpee uecro npeysnmajy ns xnnxennocrn n xyn-
rypne ncropnje.
Ennsaer Haparn npyxa ynono unrane nojma xnpnnocrn, je-
nor o xyunnx repmnna y nocrxononnjannnm crynjama. Hanme, y
cycpery xojn ce onnja nsmehy xynryp xononnsaropa n xononnsona-
nnx, onuno ne onasn nnrn o nornynor ynnmrena jene o nnx, nn-
rn o nnxonor mnpnor cyxnnora xojn uyna pasnnxe mro mehy nnma
nocroje. Kynrype ce cranajy n mehycono menajy. Y reopnjcxom cmn-
cny, neja xnpnnocrn neoma je npernanrna, yyhn a ce nennm
ycnajanem nannasn nyxa pacnapuanocr n nnypannrer mnomrna xynry-
pa n nenrnrera, xojnma neocraje nno xaxna sajennuxa onnxa. Xn-
pnnocr, n Haparn ro noceno narnamana, onon y nnrane name
ycraene xonnennnje o omrpnm, nnapnnm noenama na moje/rnoje,
nosnaro/crpano, nnnnnnsonano/npnmnrnnno, npeno/esnpeno nr.
Xnpnnsannja nenrnrera ne camo a ocnnxana canpemeno crane
crnapn na rnoannom nnnoy, neh nac nanon n na ro a cee n pyre
carneanamo y nexnjepapxnjcxom cnerny.
Texcr Amep Foj o ersornunocrn jom jenom nornprana nponec
xoncrpyncana pyrocrn. Hpn e]nnncany nenrnrera, nnnnnyan-
nor nnn xonexrnnnor, mn no npannny e]nnnmemo n nenrnrer py-
ror xojn npecrana rpannny nac camnx. Onnc pyror, mehyrnm, nnxa-
a nnje neyrpanan, nnn je ro nsyserno perxo. Onnxe pyror mopajy
nrn jacne n nenocmncnene, uecro n npenarnamene, a n ce nam
nenrnrer pasnnxonao o neronor. Hocnenna onor rnna e]nnnnnje
nnje camo ersornsonane oneonuanane n mncrn]nxonane pyror,
nero n narypannsonane n neyrpannsonane nac camnx. Opnjenr ce n
an anac oxnnana xao nsnop ersornxe, xoja je, nax, y najyxoj nesn
c epornxom, n ro najuemhe nennm nsonauennm nnom. Hnje opnjenr,
mehyrnm, jennn nsnop ersornxe sa sanann cner. Cnaxa npcra pyro-
crn y onocy na npnnnneronany nosnnnjy mohn oaxne ce e]nnnme
mra pyrocr yonmre jecre, npecrana norennnjanno nopyuje erso-
rnunor xao neuera crpanor n nenosnaror.
Morno n ce pehn a je rexcr Hona Innpoja o njacnopn xojn
one npenocnmo, reopnjcxn najsaxrennnjn n najnsasonnnjn. Innpoj no-
xymana a npomnma nenrnrer cranajyhn ra y nrno pyraunjn
xonrexcr o yonuajenor nma nn nenrnrera y njacnopn/njacnopa-
ma nnn neuer raxnor xao mro je njacnopnunn nenrnrer? Henrnrer
y njacnopn ne nonnaun sa coom camo nns nnrana xoja nonnrnuxa
reopnja, pasnnjana nocne pyror cnercxor para, noxymana a excnnn-
nnpa y nesn c xpnsom cynepenocrn, xpnsom nannonanne pxane, crary-
ca rpahannna n ycxnx n rpahancxnx npana. njacnopnunn nenrn-
rer, nanme, onon y nesy nenrnrer xao raxan, ]nxcnpan n ycpenm-
ren, nenrnrer xojn omoryhyje nejy xopena n marnne. njacnopa je,
najsa, repmnn xyuan sa npomnmane onoca nenrpa n maprnne,
489
npocropa n npnnanocrn (raxo snauajnnx sa e]nnncane pasnonnxnx
nannonannsama y semama xoje cy "npecxounne" myxorpnan pa ]op-
mnpana nannonanne pxane, n mehy onnm rpynannjama xoje cy npornn
cnoje noe ns/pasmemrene c npocropa xojn nm je nnnnnjanno
"npnnaao").
Hocnenn rexcr nnxnyca, "Janno n npnnarno" Hamnre Iocnamn,
npecrana cnoj ]emnnncrnuxnx n nocrxononnjannnx crynja. uemn-
nnsam n nocrxononnjannsam ne onoe ce y nesy camo sor cnor npn-
nnxno ncronpemenor axaemcxo-ncnnnnnnapnor yremeena, neh n
no cnom nrno xpnrnuxom onocy npema rexonnnama sanane/anpo-
nenrpnune nnnnnnsannje. Hpomnmane jannor/nonnrnuxor n npnnar-
nor/nenonnrnuxor npocropa saysnma ncraxnyro mecro y ]emnnncrnu-
xoj reopnjn. Hocrxononnjanne ]emnncrxnne, sajeno ca npnnm reope-
rnuapxama, cpennom ocamecernx ronna npomnor croneha npeysn-
majy remeny xpnrnxy xaxo nmnepnjanncrnuxnx crparernja enor, sa-
nanor, mymxor cyjexra, raxo n ynnnepsannsyjyhe renennnje enor
]emnnnsma. Taj nnonn cnoj onemhe o pecrpyxrypnpana nocroje-
hnx onoca mohn, xao n o pexon]nrypannje reopnjcxnx npernocranxn
oe ncnnnnnne.
Homro je Hof+oeuur nocmro.ouufa.ue meopufe nnnnnjanno sa-
mnmen xao panjcxn nnxnyc xojn je A. 3axapnjennh npnpenna sa
emnronane na Tpehem nporpamy Pano Feorpaa o oxropa 2004. o
janyapa 2005. ronne, onom npnnnxom ce saxnayjemo peaxnnjn n
ypennxy Te+a xojn cy omoryhnnn a ce onn rexcronn nojane n y
mramnanom onnxy. Taxohe ce saxnayjemo xonern Hpepary Kpcrnhy
xojn je snauajno yrnnao na nsop rexcrona/opennna n yuecrnonao y
cnnm ]asama paa, xao n anxn Pahenonnh, Ynn Hononnh, Bexy
Anronnjennhy n Hnxonn Tanacnhy, mapnnnm npenonnnma es xojnx
Hof+oeuur ne n nn no peannsonan.
HOAHH O AYTOPHMA TEKCTOBA
ennxa Faxpn (Deepika Bahri), Ynnnepsnrer Emopn, Arnanra. Ban-
penn npo]ecop n npexropxa Asnjcxnx crynja, ypennna ne-cajra The
Postcolonial Studies,.
Amep Foj (Amber Boyd), MA, Kpanunn ynnnepsnrer, Fen]acr.
Hon Innpoj (Paul Gilroy), npo]ecop connonornje n a]po-amepnuxnx
crynja na Ynnnepsnrery Jejn. Ayrop xnnra The Black Atlantic: Modernity &
Double-Consciousness (1992), Against Race (2000) n Postcolonial Melancholia
(2004).
Hamnra Iocnamn (Namita Goswami), nanpenn npo]ecop, Ynnnep-
snrer Emopn, Arnanra.
Aro Knajcon (Ato Quayson), npexrop Henrpa sa A]pnuxe crynje,
Kempnn. Ayrop xnnre Postcolonialism: theory, practice or process (1999).
490
Ennsaer Haparn (Elizabeth Laragy), MA, Kpanunn ynnnepsnrer,
Fen]acr.
Cxor Hesnr (Scott Nesbit), MA, Ynnnepsnrer Emopn, Arnanra.
Hnr Honaxocxn (Pete Nowakoski), MA, Ynnnepsnrer Emopn, Arnanra.
Pennan Paaxa (Reiland Rabaka), nanpenn npo]ecop, Oeene sa
npnauxe crynje Kann]opnnjcxor pxannor ynnnepsnrera, Honr Fnu.
annjena Cepe (Danielle Sered), MA, Ynnnepsnrer Emopn, Arnanra.
H3BOPH
Ato Quayson, Postcolonialism, Routledge Encyclopedia of Philosophy, Version
1.0, London: Routledge.
Deepika Bahri, Postcolonial Studies, http://www.english.emory.edu/Bahri/Intro.html
Reiland Rabaka, "Deliberately Using the Word Colonial in a Much Broader
Sense": W.E.B. Du Bois's Concept of "Semi-Colonialism"As Critique of and
Contribution to Postcolonialism, Jouvert. Journal of postcolonial studies, Vol. 7,
Issue 2, Winter/Spring 2003;
http://social.chass.ncsu.edu/jouvert/v7i2/rabaka.htm
Danielle Sered, Orientalism, http://www.english.emory.edu/Bahri/Orientalism.html
Pete Nowakosky, Transnationalism,
http://www.english.emory.edu/Bahri/transnationalism.html
N.N., Colony, http://en.wikipedia.org/wiki/Colony
Scott Nesbit, Myths of the Native,
http://www.english.emory.edu/Bahri/myths.html
Amber Boyd. Cartography,
http://www.qub.ac.uk/en/imperial/key-concepts/Cartography.htm
Elizabeth Laragy, Hybridity,
http://www.qub.ac.uk/en/imperial/key-concepts/Hybridity.htm
Amber Boyd, Exoticism,
http://www.qub.ac.uk/en/imperial/key-concepts/Exoticism.htm
Paul Gilroy, Diaspora and the Detours of Identity, in Kathryn Woodward
(ed.), Identity and Difference, Sage/Open University, London 1997.
Namita Goswami, Public and Private, http://www.english.emory.edu/Bahri/Pub.html
Adriana Zaharijevic and Predrag arcevic, Beograd
INTRODUCTION: GLOSSARY OF POSTCOLONIAL THEORY
Summary
The article examines the significance of postcolonial studies in terms of
criticism of universalistic and Eurocentric discourses on Other, as well as the
possibilities of intertwinig of postcolonial and Balkan studies. The second part of the
article offers a brief summary of the texts/entries published in this volume.
Key Words: Universalism, Eurocentrism, Objectification of the Other, Postcolonial
Studies, Balkan Studies

Das könnte Ihnen auch gefallen