Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Konjugacija glagola
U rječniku su navedeni glagoli u svom osnovnom obliku, tj. u infinitivu.
U infinitivu glagoli završavaju na –en (machen, činiti) ili –n (wandern, hodati; lunjati).
ich (= ja) -e
du (= ti) -st
er (= on) -t
sie (= ona)
es (= ono)
ihr (= vi) -t
primjerice
kommen → komm-en
doći
machen → mach-en
činiti
sein (= biti)
haben (= imati)
werden (= postati)
wissen (= znati)
arbeiten → arbeit-en
raditi
baden → bad-en
(o)kupati
sammeln → sammel-n
skupljati, skupiti
Kod nekih glagola konjugacijom se mijenja samoglasnik u glagolskoj osnovi. Promjena se javlja samo u 2. licu jednine (ti) i 3. licu jednine (on,
ona, ono).
laufen → lauf-en
trčati
tragen → trag-en
nositi
geben → geb-en
dati
nehmen → nehm-en
uzeti
Modalni glagoli
Modalni glagoli modificiraju značenje glagola u rečenici.
Modalni glagoli određuju odnos prema radnji koju u rečenici izražavamo glagolom.
Drugi glagol nakon modalnog glagola uvijek je u infinitivu i stoji na kraju rečenice.
Das Auto ist kaputt. Wir können nicht weiter fahren. = Auto je u kvaru. Ne možemo voziti dalje.
Die Medikamente kann man nur mit Rezept kaufen. = Ove lijekove može se kupiti samo na recept.
Die Bank darf das Geld für das Mittagessen abbuchen. = Banka smije skinuti (s računa) novac za ručak.
Ich muss den Aufsatz bis morgen schreiben. = Moram taj sastavak napisati do sutra.
Wir wollen am Wochenende an die Ostsee fahren. = Želimo se za vikend odvesti na Baltičko more
Der Arzt sagt, ihr sollt mehr Obst essen. = Liječnik kaže, trebate (morate) jesti više voća.
Soll ich den Notarzt rufen? = Treba li zvati liječnika hitne pomoći?
Ich möchte mit Frau Riedel sprechen. = Htjela (željela) bih razgovarati s gospođom Riedel.
Wie möchten die Deutschen am liebsten wohnen? = Kako bi Nijemci htjeli najradije stanovati?
trebati + zu + infinitiv
Zanijekani "müssen" se često u značenju nužnosti nadomiješta s "nicht brauchen". Time se izriče da netko ne mora nešto učiniti. U tom
slučaju se "brauchen" upotrebljava kao modalni glagol i uvijek ima negacijsku riječ i infinitiv s zu.
Wir müssen morgen nicht früh aufstehen, denn es ist Wochenende. = Ne moram sutra ustati rano, jer je vikend.
Wir brauchen morgen nicht früh aufzustehen, denn es ist Wochenende. = Ne trebamo sutra ustati rano, jer je vikend.
"Brauchen" može također biti upotrijebljen povezan s nekom ograničavajućom riječi poput "erst, nur (einfach), bloß, kaum", za
izražavanje nužnosti.
Du brauchst erst nächste Woche einzukaufen, noch haben wir viel zu essen und zu trinken. = Trebaš kupovati tek sljedećeg
Um erfolgreich zu werden, brauchst du nur etwas mehr zu arbeiten, dann schaffst du es bestimmt. = Da bi postao uspješan, trebaš
Modalni glagoli mogu se pojaviti i bez drugog glagola ako je kontekst jasan.
Ich backe die Pizza. Du kannst es nicht! = Pečem pizzu. Ti to ne možeš (ne umiješ)!
dürfen
smjeti
müssen
morati
wollen
htjeti
sollen
trebati (morati)
möchten
möchten
man kann
može se
Hier kann man gut essen.
Ovdje se može dobro jesti.
man muss
mora se
Das muss man noch heute machen.
To se mora napraviti još danas.
man soll
treba se
Das soll man wiederholen.
To se treba (mora) ponoviti.
man darf
smije se
In diesem Raum darf man rauchen.
U ovoj prostoriji se smije pušiti.
Složeni glagoli
Postoje odvojivi i neodvojivi složeni glagoli.
einkaufen
kupovati
ein + kaufen (= kupiti)
verstehen
razumjeti
ver + stehen (= stajati)
Rastavljivi glagoli
Prefiks je naglašen. U rječniku ćemo pronaći: einkaufen (= kupovati)
Ich gehe gleich einkaufen. = Idem odmah kupovati
Gestern kaufte sie den ganzen Tag ein. = Jučer je kupovala cijeloga dana
Prefiks modificira značenje glagola. („Einpacken“ (upakirati, zapakirati) ima veze s „packen“ (pakirati). „Einkaufen“ (kupovati) ima veze s
„kaufen“ (kupiti).)
ab- (= od)
abfahren (= odvesti, (ot) putovati)
an- (= u, na, k,)
ankommen (= doći, stići) , anprobieren (= (is)probati)
auf- (= na)
aufstehen (= ustati)
aus- (= iz)
austragen (= raznositi) , aussehen (= izgledati)
bei- (= kod)
beibringen (= podučiti, donijeti)
ein- (= jedan, (nekad u složenim glagolima u smislu "u"))
einkaufen (= kupiti/kupovati) , einpacken (= (u)pakirati, umotati/umatati)
los- (= odvojen, otrgnut)
losgehen (= krenuti, poći)
mit- (= s, sa)
mitkommen (= doći/dolaziti (s kim)) , mitnehmen (= uzeti, ponijeti (sa sobom))
nach- (= prema, u, na)
nachmachen (= oponašati, imitirati, krivotvoriti)
vor- (= pred, ispred)
vorstellen (= staviti/stavljati, predstaviti/predstavljati)
zu- (= k, ka, prema, za)
zumachen (= zatvoriti) , (da)zunehmen (= (po)rasti, (po)jačati)
Neodvojivi glagoli
Prefiks nije naglašen.
Prefiks mijenja značenje glagola. ("Verstehen"(razumjeti) nema nikakve veze sa "stehen" (stajati).
Den Urlaub verbrachte sie in den Alpen. = (Godišnji) odmor su proveli u Alpama.
Ich habe einen neuen Computer bekommen. = Dobi/o/la/ sam jedno novo računalo.
be-
bekommen (= dobiti)
ge-
gefallen (= svidjeti/sviđati se)
emp-
empfehlen (= preporučiti)
ent-
entschuldigen (= ispriča(va)ti, oprostiti)
er-
erzählen (= (is)pričati, pripovijedati)
miss-
missbrauchen (= zloupotrijebiti)
ver-
verstehen (= razumjeti)
zer-
zerstören (= razoriti)
Imperativ
Imperativ se koristi kada od nekoga nešto tražimo, nekome naređujemo, dajemo savjet ili uputu.
du (= ti)
ti – za jednu osobu,
ihr (= vi)
vi – za dvije ili više osoba,
Sie (= Vi (uljud.))
Vi – kao oblik kojim se iz poštovanja obraćamo jednoj ili više osoba.
Imperativ za oblike koji se odnose na „ti“ („du“) tvori se bez osobne zamjenice „ti“ („du“) i bez nastavka „-st“.
Feiert, tanzt und trinkt mit mir! = Slavite, plešite i pijte sa mnom!
Glagoli čija glagolska osnova završava na „-t”, „-d”, „-ig”, „-er”, „-el” u obliku koji se odnosi na „ti“ („du“) dobivaju nastavak „-e“.
sein (= biti)
du (= ti) → Sei! (= Budi!)
ihr (= vi) → Seid! (= Budite (vi)!)
Sie (= Vi (uljud.)) → Seien Sie! (= Budite! (uljud.))
haben (= imati)
du (= ti) → Hab! (= Imaj!)
ihr (= vi) → Habt! (= Imajte (vi)!)
Sie (= Vi (uljud.)) → Haben Sie! (= Imajte (uljud.))
werden (= postati)
du (= ti) → Werde! (= Postani!)
ihr (= vi) → Werdet! (= Postanite (vi)!)
Sie (= Vi (uljud.)) → Werden Sie! (= Postanite (uljud.))
Imperativ – oblik „mi“ („wir“)
Imperativ za oblik „mi“ („wir“) tvori se promjenom redoslijeda riječi u rečenici.
Preterit
Preterit je prošlo glagolsko vrijeme, koje se najčešće koristi u pripovijetkama.
Preter se koristi u pisanim tekstovima.
Pravilni glagoli
du (= ti) –test
er (= on) –te
sie (= ona)
es (= ono)
kaufen (= kupiti)
-t-
arbeiten
-d-
baden
-tm-
atmen
-chn-
zeichnen
-ffn-
öffnen
du (= ti) -etest
er (= on) -ete
sie (= ona)
es (= ono)
warten (= čekati)
Nepravilni glagoli
ich (= ja) —
du (= ti) -st
er (= on) —
sie (= ona)
es (= ono)
ihr (= vi) -t
lassen (= pustiti)
Er ließ wieder seinen Kampfhund ohne Beißkorb und Leine frei im Haus herumlaufen. = On pusti svog borbenog psa bez brnjice i uzice da
Kada govorimo o nečemu što se dogodilo u prošlosti i koristimo glagole „haben“ i „sein“, gotovo uvijek koristimo preterit, čak i onda kad je
cijeli tekst u perfektu.
haben (= imati)
Alle Schülerinnen und Schüler hatten gute Noten. = Svi učenici i učenice imahu dobre
sein (= biti)
Letztes Schuljahr war ein gutes Jahr. = Prošla školska godina bijaše jedna dobra godina.
können (= moći)
müssen (= morati)
Für meinen Job als Journalistin musste ich meine Aussprache verbessern. = Za moj posao kao novinarke morah poboljšati moj izgovor.
dürfen (= smjeti)
Ich durfte einen Kurs in Schwerin besuchen. = U Schwerinu smjedoh posjećivati jedan kurs
wollen (= htjeti)
Ich wollte schnell neue Leute kennen lernen. = Htjedoh brzo upoznati nove ljude.
sollen (= trebati)
Ich sollte einen Kurs in Berlin besuchen. = Trebah posjećivati jedan tečaj u Berlinu
mögen (= htjeti, imati želju (volju))
Perfekt
Perfekt je oblik za prošlo vrijeme.
Perfekt se tvori pomoću konjugiranog oblika pomoćnog glagola („haben“ ili „sein“) i participa perfekta na kraju rečenice.
Particip perfekta
Pravilni glagoli
Dodatak na glagolsku osnovu: prefiks „ge-„ i nastavak „-t“.
Ich habe ihr ein paar wichtige Gebäude gezeigt. = Pokazao/pokazala sam joj nekoliko važnijih građevina.
Kod glagola čija glagolska osnova završava na „-t-“, „-d-“, „-tm-“, „-chn-“, „-ffn-“ – dodatak na glagolsku osnovu: prefiks „ge-„ i nastavak „-et“.
Nepravilni glagoli
Particip perfekta nepravilnih glagola mora se naučiti napamet. Većinom završava na „-en“.
Gestern habe ich ganz intensiv an dich gedacht. = Jučer sam vrlo intenzivno misio/mislila na tebe.
Rastavljivi glagoli
Kod pravilnih i nepravilnih rastavljivih glagola prefiks „ge-„ nalazi se između prefiksa glagola i glagolske osnove.
Dort haben wir zuerst einen Haufen von Formularen ausgefüllt. = Ondje smo prvo ispunjavali gomilu formulara.
Ich habe schon versucht, den Computer zu starten. = Već sam pokušao pokrenuti računalo.
Zuerst haben wir uns bei der Ausländerbehörde im Stadthaus erkundigt. = Prvo smo se raspitali kod uprave za strance u gradskoj vijećnic
Perfekt sa „sein“
Pomoćni glagol „sein“ upotrebljava se kada glagol:
izražava kretanje subjekta od A do B: „kommen“ (doći), „gehen“ (ići), „laufen“ (hodati, trčati), „springen“ (skočiti):
Er ist erst spät nach Hause gekommen. = Došao je kući tek kasno.
Sie ist vor kurzem von der Türkei nach Deutschland gezogen. = Ona se nedavno proselila iz Turske u Njemačku.
izražava promjenu stanja subjekta, kao što su: „aufwachen“ (probuditi se), „einschlafen“ (zaspati), „wachsen“ (rasti), „sterben“ (umrijeti):
Hermann Hesse ist 1962 in der Schweiz gestorben. = Hermann Hesse je umro u Švicarskoj 1962.
kod glagola:
sein
biti
Ich bin gestern im Kino gewesen.
Bio sam jučer u kinu.
werden
posta(ja)ti
Sie ist Mathematiklehrerin geworden.
Ona je postala nastavnica matematike.
bleiben
ostati
Die ganze Woche ist er wegen der Grippe zu Hause geblieben.
Ostao je zbog gripe cijeli tjedan kod kuće.
passieren
dogoditi se, prolaziti
Was ist passiert?
Što se događa?
geschehen
dogoditi (se), zbivati se
Was ist geschehen?
Što se dogodilo?
begegnen
(su)sresti
Ich bin ihm im Park begegnet.
Sreo/srela sam ga u parku.
Perfekt sa „haben“
Pomoćni glagol „haben“ upotrebljava se kod svih glagola na koje se dodaje akuzativ (i kod kretanja subjekta).
Ich habe die reservierten Karten für die Sonntagsvorstellung abgeholt. = Podignuo sam rezervirane karte za nedjeljnu predstavu.
Ich habe den Berg schon mehrmals bestiegen. = Na to brdo sam se već više puta popeo/popela.
Pomoćni glagol „haben“ upotrebljava se kod svih povratnih glagola (i kod kretanja subjekta).
Die Kinder haben sich vor dem Schlafen gewaschen. = Djeca su se oprala prije spavanja.
Povratni glagoli
Neki glagoli obavezno idu uz povratnu zamjenicu „se“ („sich“).
sich beeilen = požuriti se
sich waschen
prati se
Der Junge wäscht sich.
Dječak se pere.
sich kämmen
češljati se
Die Mädchen kämmen sich.
Djevojka se češlja.
sich verletzen
ozlijediti se
Ich habe mich verletzt.
Ozlijedio sam se.
ich wasche mir die Hände wir waschen uns die Hände
er, sie, es wäscht sich die Hände sie, Sie waschen sich die Hände
Osim refleksivne (povratne) primjenemogu neki glagoli biti upotrijebljeni za označavanje nekog recipročnog (uzajamnog) odnosa. U jednom
recipročnom odnosu sudjeluju najmanje dvije osobe. Zbog toga stoji glagol i recipročna zamjenica uvijek u množini.
Recipročni glagoli stoje samo sa subjektom u množini. Stoga se upotrebljavaju množinski oblici povratnih zamjenica nas, vas, sebe. (Op.
prev.: U hrvatskom, za razliku od njemačkog, ako se radnja ne vraća na subjekt, povratna zamjenica "sebe" ili "se" zamjenjuje sve ostale
zamjenice, pa dakle i nas, vas)
sich kennenlernen (= upoznati se) → Wir haben uns in der Grundschule kennen gelernt. (= Upoznali smo se u osnovnoj školi)
→ Ich habe Helga in der Grundschule kennengelernt. Helga hat mich in der Grundschule kennen gelernt. (= Helgu sam
upoznao u osnovnoj školi. Helga me je upoznala u osnovnoj školi.)
sich gut verstehen (= dobro se razumijeti) → Wir haben uns sofort gut verstanden. (= Mi smo se odmah dobro razumijeli.
(Dosl. njem.: Mi smo NAS odmah dobro razumijeli).)
sich begrüßen (= pozdraviti se) → Herr Hansen und seine Nachbarin begrüßen sich jeden Morgen auf der Straße. (= Gospodin
Hansen i njegova susjeda pozdravljaju se svakoga jutra na ulici.) → Herr Hansen begrüßt seine Nachbarin; Die Nachbarin
begrüßt Herrn Hansen. (= Gospodin Hansen pozdravlja svoju susjedu. Susjeda pozdravlja gospodina Hansena.)
Pasiv
Pasiv se upotrebljava kada je radnja, a ne osoba koja je vrši, najvažnija informacija u rečenici.
In einem Restaurant wirst du praktisch ausgebildet. = U nekom restoranu bivaš obrazovan kroz praksu. (U nekom restoranu se obrazuješ
Pasiv se tvori pomoću konjugiranog pomoćnog glagola „werden“ i participa II na kraju rečenice.
Aktiv (= aktiv)
Passiv (= pasiv)
Die Suppe wird von mir gekocht. = Juha biva kuhana od mene. (Kuham juhu).
Die Teste werden vom Lehrer korrigiert. = Testovi bivaju ispravljani od strane učitelja. (Testove korigira učitelj)
aktiv pasiv
Der Vater kann das Auto reparieren. Das Auto kann von dem Vater repariert werden.
Otac može popraviti auto. Auto može biti popravljen od oca,
Die Mutter muss die Kinder zur Schule bringen. Die Kinder müssen von der Mutter zur Schule gebracht werden.
Majka mora odvesti djecu u školu. Djeca moraju biti odvedena u školu od strane majke.
Die Kinder dürfen den Computer benutzen. Der Computer darf von den Kindern benutzt werden.
Djeca smiju koristiti računalo. Računalo smije biti korišteno od strane djece.
Die Kinder sollen die Betten machen. Die Betten sollen von den Kindern gemacht werden.
Djeca trebaju napraviti krevete. Kreveti trebaju biti napravljeni od strane djece.
preterit pasivni
Preterit pasivni se tvori od preteritnog oblika glagola "werden" i participa perfekta glagola
Ich werde in einem Restaurant ausgebildet. Ich wurde in einem Restaurant ausgebildet
Bivam obrazovan u jednom restoranu. (Obrazujem se u jednom restoranu). Bijah obrazovan u jednom restoranu. (Obrazov
Er/sie/es wird in einem Restaurant ausgebildet. Er/sie/es wurde in einem Restaurant ausgebild
Biva obrazovan/a/o u jednom restoranu. (Obrazuju se u jednom restoranu) Bijaše obrazovan/a/o u jednom restoranu (Obr
Wir werden in einem Restaurant ausgebildet. Wir wurden in einem Restaurant ausgebildet
Bivamo obrazovani u jednom restoranu. (Obrazujemo se u jednom restoranu). Bijasmo izobraženi u jednom restoranu.
Ihr werdet in einem Restaurant ausgebildet. Ihr wurdet in einem restaurant ausgebildet
Vi bivate obrazovani u jednom restoranu. (Obrazujete se u jednom restoranu). Bijaste izobraženi u jednom restoranu.
Sie/sie werden in einem Restaurant ausgebildet. Sie/sie wurden in einem Restaurant ausgebild
Bivate/bivaju obrazovani u jednom restoranu (Obrazujete/obrazuju se u jednom restoranu.) (Vi) bijaste / (oni/one/ona) bijahu izobraženi u
Weißt du nicht, Mama, Neymar wurde doch bei der letzten WM am Rücken verletzt! = Zar ne znaš, mama, Neymar bi ozlijeđen na leđima
Das Formular wurde nicht richtig ausgefüllt. = Formular ne bijaše točno ispunjen, (...nije bio točno
Das Geld wurde gestern abgebucht. = Novac bijaše jučer skinut s računa (Novac je jučer s
Frau Müller wurde nicht zur Geburtstagsparty von Ihrer Nachbarin eingeladen. = Gospođa Müller ne bijaše pozvana na rođendansku
Auf der Party wurde gestern viel getanzt und gelacht. = Na proslavi se jučer mnogo plesalo i smijalo.
Konjunktiv II
Konjunktiv II se na njemačkom koristi kako bi se izrazile molbe, želje, irealnosti/mogućnosti i pretpostavke. Konjunktiv II se tvori od pomoćnog
glagola „würden“ i infinitiva glavnog glagola na kraju rečenice.
Würden Sie mir bitte Ihre Telefonnummer sagen? = Biste li molim Vas rekli broj Vašeg telefona?
haben (= imati)
sein (= biti)
können (= moći)
müssen (= morati)
dürfen (= smjeti)
sollen (= trebati)
Ach, wenn ich ihn heute noch treffen würde! = Ah, kad bih ga danas još srela!
Du solltest dir eine neue Brille kaufen. = Trebao bi si kupiti nove naočale.
Wenn du schneller laufen könntest, würden wir den Bus nicht verpassen. = Da si mogao/mogla brže trčati, ne bismo propustili taj autobus
Es ist zwar noch nicht sehr spät, aber er könnte schon zu Hause sein. = Još doduše nije jako kasno, ali on bi mogao već biti kod kuće.
Könnte ich das Fenster wieder zumachen? = Bih li mogao opet zatvoriti prozor?
Dürfte ich Ihre Reisetasche auf die Gepäckablage legen? = Bih li smio staviti Vašu putnu torbu na odlagalište prtljage?
Könntest du mir bitte helfen, den Koffer nach oben zu tragen? = Bi li mi mogao poći ponijeti gore kofer?
futur I.
U njemačkom jeziku većinom zadovoljava korištenje prezenta s nekim glagolom koji izražava radnju koja se odnosi na buduće radnje ili
namjere.
Wir ziehen in einem Monat nach Hamburg um. = Mi se za mjesec dana selimo u Hamburg.
Ich sehe morgen den neuen Film von James Bond. = Ujutro gledam novi film Jamesa Bonda.
Futur prvi je glagolski oblik koji izravno označava činjenično stanje u budućnosti. On se tvori s pomoćnim glagolom "werden" i infinitivom
odgovarajućeg glagola, koji mora stajati na kraju rečenice.
lernen
moći
Ich werde sehr viel lernen. Wir werden sehr viel lernen.
Naučit ću jako puno. Naučit ćemo jako puno.
Er/sie/es wird sehr viel lernen. Sie/sie werden sehr viel lernen.
Naučit će jako puno. Naučit ćete/će jako puno.
Bei dem Umweltprojekt werde ich sehr viel lernen – andere Dinge als in der Schule. = Na projektu o okolišu naučit ću jako puno - druge st
Ich werde eine schöne Frau heiraten. = Oženit ću jednu lijepu ženu.
Wir werden in einem kleinen Haus mit einem Garten wohnen. = Stanovat ćemo u jednoj malo kući s vrtom.
Wir werden unser ganzes Leben lang glücklich sein. = Bit ćemo sretni tijekom našeg cijelog života.
Rekcija glagola
Glagoli su većinom čvrsto povezani s određenim prijedlogom.
Glagole s prijedlogom i padežom koji slijedi nažalost moramo naučiti napamet.
arbeiten an + D = raditi na
bitten um + A = moliti
denken an + A = misliti na
einladen zu + D = pozvati na
glauben an + A = vjerovati u
gratulieren zu + D = čestitati na
teilnehmen an + D = sudjelovati u
Sie haben von Ihrem Kind erfahren, dass… = Saznali su od svoga djeteta, da ...
Važne strukture:
sprechen über + A.
govoriti o
sprechen über + A.
Iznad koga?
fragen nach + D.
pitati za
nach wem?
po kome?
Kada postavljamo pitanje vezano uz osobu, odgovarajuća prepozicija koji zahtjeva glagol stoji ispred pitanja u padežu. (u akuzativu: koga
"wen" ili u dativu: komu "wem").
worüber?
o čemu, preko čega?
wonach?
za čim, po čemu, o čemu?
Kada postavljamo pitanje vezano uz predmet, prepozicija koja ide uz glagol stoji nakon riječi "wo". Ako prepozicija počinje samoglasnikom
između "wo" i prepozicije stoji "-r-" .
Prijedložni prilog
da + (r) + prijedlog
darüber?
povrh, na, iznad (toga, čega)
danach?
nakon (toga, čega)
Kada se tvori prijedložni prilog odgovarajuća prepozicija uz glagol stoji nakon riječi "da-". Ako prepozicija počinje samoglasnikom između "da-
" i prepozicije stoji "-r-".
glagoli s prijedlogom
U njemačkom tvore mnogi glagoli svoje dopune s nekim stalnim prijedlogom. O prijedlogu ovisi u kojem padežu stoji imenica.
warten auf etwas (= čekati na nešto) (akuzativ)
der Bus (= (auto)bus) → Ich warte auf den Bus (= Čekam na autobus.)
das Geld (= novac) → Ich warte auf das Geld. (= čekam na novac)
die Torte (= torta) → Ich warte auf die Torte. (= Čekam na tortu.)
Kad se sastavlja pitanje o nekoj stvari, ide nakon riječi "wo-" onaj prijedlog koji glagol zahtijeva. Treba umetnuti jedan "-r-" između "wo-" i
prijedloga, ako prijedlog započinje s vokalom. (Primjer: Wo-r-auf)Pitanje za tu stvar glasi u ovom slučaju:
Kad se oblikuje pitanje prema nekoj osobi, padežno pitanje (u akuzativu "wen" (koga) / u dativu "wem" (kome) dolazi nakon od glagola
zahtijevanog prijedloga.
akuzativ dativ
das Hausmädchen Ich warte auf das Hausmädchen. Ich bin zufrieden mit dem Hausmädchen.
kućna pomoćnica Čekam na kućnu pomoćnicu. Zadovoljan / zadovoljna sam s kućnom pomoćnicom.
die Lehrerin Ich warte auf die Lehrerin. Ich bin zufrieden mit der Lehrerin.
učiteljica Čekam na učiteljicu. Zadovoljan / zadovoljna sam s učiteljicom.
Prijedlozi „auf, für, gegen, um, über“, ako se upotrebljavaju s prijedložnim glagolom, zahtijevaju akuzativni padež.
sich interessieren für etwas/jemanden (= zanimati se za nešto/nekoga) → Wir interessieren uns nicht für Politik / für Politiker.
(= Ne zanimamo se za politiku / političare.)
sich ärgern über etwas/jemanden (= ljutiti se na nešto/nekoga) → Die Mutter ärgert sich über den Verkehr/ über den Busfahrer.
(= Majka se ljudi na promet / na vozača autobusa.)
Prijedlozi "bei, mit, nach, aus, unter, von, zu, vor“ zahtijevaju padež dativ, ako su korišteni s prijedložnim glagolom.
Kinder, hört bitte mit dem Spielen auf, das Essen ist fertig! = Djeco, prestanite s igrom, jelo je gotovo!
Hilfst du mir bitte bei den Hausaufgaben? = Pomogneš li mi molim te kod domaće zadaće?
Der Schüler denkt immer an die Schulferien. = Učenik uvijek misli na školske praznike.
Hans nimmt an einem Italienischkurs teil. = Hans sudjeluje na tečaju talijanskog. (Hrv. bolje: Hans pohađa tečaj talijanskog).
Ich soll heute bis 22 Uhr im Büro bleiben. (Mein Chef hat das gesagt / er möchte das von mir.) = Trebam (moram) danas ostati u uredu
Meine Mutter soll abends weniger essen. (Ihr Arzt hat das gesagt. “Essen Sie abends weniger!”) = Moja majka treba večeras manje jesti.
Natalie, du solltest gleich mit der Suche anfangen. = Natalie, trebala bi odmah započeti s traženjem.
Hrvatski
O nama
Lehrer*innen-Portal
Zaštita privatnosti
Uvjeti korištenja
Kontakt
Novosti i priopćenja
Ovaj projekt je ostvaren uz financijsku potporu Europske komisije. Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati
odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.
© 2013-2019 deutsch.info | Impressum