PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU OGLEDNO-UGLEDNOG ČASA

Student: Predmetni nastavnik:

Suljo Arifović Dr.sc. Senaid Hadžić red.prof

Tuzla 2019.

Škola:J.U. Osnovna škola ,,Jala“ Tuzla

Nastavnik: Suljo Arifović

Datum: 18.04.2019. godine

Nastavni predmet: Historija

Razred-odjeljenje: IX-a

Nastavna tema: Drugi svijetski rat ( 1939.-1945. )

Nastavna jedinica: Završna faza rata – kapitulacija Njemačke i Japana

Tip časa: Obrada-usvajanje novog gradiva

PEDAGOŠKI, METODSKI I DIDAKTIČKI ELEMENTI ČASA:

Odgojni cilj: Razvijanje pozitivnog stava prema antifašističkoj borbi, osuda ratnih razaranja te velikih
ljudskih i materijalnih gubitaka, osuda upotrebe atomskih bombi, osuda svih u ratu počinjenih
zločina, razvijanje pozitivnog stava prema procesu oslobođenja od fašizma i nacizma.

Obrazovni cilj: Stjecanje znanja o posljednjim vojnim operacijama (Dan D, prodor Crvene armije s
istoka), stjecanje znanja o konferencijama u Teheranu i na Jalti, upoznavanje učenica/učenika sa
kapitulacijom Njemačke i Danom pobjede te sa bacanjem atomskih bombi na Japan i njegovim
porazom

Funkcionalni cilj: razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno posljedičnih veza, razvijanje vještine
analize historijske karte, razvijanje logičkog mišljenja.

Nastavne metode: dijalog, usmeno izlaganje, rad u parovima

Oblici: Frontalni, rad u parovima

Nastavna sredstva: Izet Šabotić i Mirza Čehajić, Historija 9 – Udžbenik za deveti razred
devetogodišnje osnovne škole, Tuzla, 2012.

Nastavna pomagala: Projektor, računar

Korelacija sa drugim predmetima: Geografija.

Lokacija: Učionica 105.

Literatura:

-Grupa autora, Drugi svijetski rat, Knjiga III, Beograd 1980.

- John Roberts, Evropa ( 1880. – 1945. ).

- Viliam Širer, Uspon i pad Trećeg Reicha ( Put u rat), Zagreb, 1997.

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO ČASA, 6-7 MINUTA:

Pozdravljam učenike, upisujem čas i pitam ko nedostaje. Početak časa bazirati ću na psihološkoj
pripremi i uvođenju učenika za realizaciju časa.

Potaknuti motivaciju učenika kroz razgovor o nastavnim sadržajima koje su učenici do sada obrađivali
kako bi utvrdio nivo predznanja za obradu nove nastavne jedinice.

Kroz provjeravanje znanja uvesti učenike u novu nastavnu jedinicu. Postaviti par pitanja animirati
učenike da što aktivnije učestvuju u času.

Obradu nove nastavne jedinice započet ćemo ponavljanjem gradiva sa prethodnih časova, a koje je
povezano sa današnjom nastavnom jedinicom.

Provjera prethodnog znanja:

1. Koje bitke i događaji označavaju prekretnicu u Drugom svjetskom ratu?

Očekivani odgovor:

- Bitka kod El Alameina od 23.oktobra.1942 – 11.Novembra. 1942, ova bitka će dovesti do toga
da će sile osovine izgubiti Libiju.

- Operacija Torch iskrcavanje saveznika na obale Maroka i Alžira.

- Najveća prekretnica se desila na istočnom frontu a to je Bitka kod Staljingrada od 23.Augusta.

1942 – 02.Februara. 1943. Kada Sovjeti zarobljavaju 6. Armiju generala Ericha Von Paulusa.

- Jednom od važnijih prekretnica u drugom svijetskom ratu se smatra i Japanski zračni napad
na Pearl Harbor (američka luka na Havajima ) gdje se na sidrištu nalazio veći dio ukupne američke
pacifičke flote počeo je 7.Decembra. 1941. godine u 7,50 sati. Taj napad smatra se povodom za
ulazak Sjedinjenih Američkih država u rat, koje su do tada u sukobu bile neutralne.

2. Opiši kad i kako je kapitulirala Italija?

Očekivani odgovor:

-U skladu s Čerčilovim strateškim zamislima, zapadni saveznici su 10.Jula.1943. započeli iskrcavanje

na Siciliju, što je bio prvi korak prema izbacivanju Italije iz rata. Iako su osovinske snage, pogotovo
njemačke, pružale žestok otpor, brzo je postalo jasno da se moraju povući na talijansko kopno. U
međuvremenu su svi ti događaji imali uticaj na fašističke vođe u Rimu, koje su 21. Jula svrgnule i
uhapsile Mussolinija, a nova vlada odmah započela tajne pregovore o kapitulaciji. Do kapitulacije je
došlo 8. Septembra.1943.

3.Šta je kapitulacija Italije značila za Trojni savez, a šta za antifašističku koaliciju?

Očekivani odgovor:

-Kapitulacija Italije je za trojni savez značila gubitak saveznika i opasnost od savezničkih armija. Za
antifašističku koaliciju kapitulacija Italije je omogućila brži prodor ka Njemačkoj i ranije okončanje
rata.

Napomenuti bitku kod Kurska (Prohorovke). Nakon ponavljanja prethodnog gradiva, učenicima
naznačiti da je nakon prekretnica u ratu i početka povlačenja Njemačke bio potreban dogovor o
nastavku rata između saveznika u antifašističkoj koaliciji.

GLAVNI DIO ČASA:

Isticanje cilja časa: Danas ćemo započeti sa učenjem nove nastavne jedinice koja nosi naziv: Završna
faza rata; kapitulacija Njemačke i Japana.

Upoznati ću učenike sa odlukama konferencije održane u Teheranu. Veliki vojni uspjesi savezničkih
operacija zahtijevali su da se utvrde novi vidovi saradnje i usklade buduće vojne akcije u borbi protiv
Njemačke. Stoga se od 28.novembra do 1.decembra 1943. godine na konferenciji u Teheranu (Iran)
prvi put sastala ,,velika trojka“, Čerčil ( Churchill), Ruzvelt (Roosevelt) i Staljin. Pokazati sliku
konferencije u Teheranu.

1.Postaviti pitanje iz prethodnog znanja koje tri države su predstavljali Čerčil, Ruzvelt i Staljin.
Očekivani odgovor:

Vinston Čerčil je predstavnik Velike Britanije, Franklin Delano Ruzvelt je predsjednik Sjedinjenih
Američki Država i Josif Staljin predstavnik Sovijetskog saveza.

Dalje nastavljam o odlukama konferencije u Teheranu. Tu je dogovoreno otvaranje ,,Drugog fronta“

u zapadnoj Evropi, dok bi istovremeno sovjetska armija trebala pokrenuti ofanzivu na Istočnom
frontu. Cilj tog dogovora bio je da se zajedničkim akcijama slomi njemački otpor i završi rat u Evropi.
Naglašavam da se konferencija održala u Ambasadi Sovijetskog saveza u Teheranu. Navesti
zanimljivost da je Sovjetski lider Josif Staljin odbio da putuje avionom te se određeno vrijeme
pregovaralo o mjestu održavanja konferencije. Na kraju je Staljin doputovao vozom u Teheran gdje je
i održana historijska konferencija.

Iskrcavanje saveznika u Normandiji

Nakon upoznavanja učenika sa odlukama konferencije u teheranu naglasiti da su saveznici započeli

pripreme za operaciju dogovorenu na teheranskoj konferenciji .Učenicima pokazujem sliku
,,Atlanskog zida“ koji je izgrađen na obalama Francuske da bi bio zaštita od eventualnog savezničkog
napada.U cilju upoznavanja učenika sa iskrcavanjem saveznika u Normandiju naglašavam kako su
saveznici postavljali makete aviona i mehanizacije u blizini kanala Lamanš da bih zavarali Njemačke
izviđačke avione da će se iskrcavanje desiti na Pas-de-Calais (Kale).

Naglasiti da su se saveznici odlučili iskrcati na obale Normandije kojima su dali kodna imena Utah,
Omaha, Gold, Juno i Sword. Za izvođenje ove operacije su bili ključni vremenski uslovi plime i oseke.
U skladu sa dogovorom postignutim u Teheranu američko-britanske snage su poslije obimnih
priprema 6.juna.1944. godine izvršili iskrcavanje na obale Normandije u zapadnoj Francuskoj pod
zapovjedništvom američkog generala Eisenhowera.. Navodim da su iskrcavanju prethodilo
bombardiranje, a potom i padobranski desant.

1.Postavljam pitanje dali neko zna šta znači riječ ,,Desant“, preporučujem učenicima da zabilježe taj
pojam.

Očekivani odgovor:

Desant predstavlja upad vojske na tuđu teritoriju, obično zračnim ili pomorskim putem.

Naglašavam da je iskrcavanje na Normandiju najveće operacija iskrcavanja trupa u historiji ratova i

nazvana je ,,Overlord“ ili ,,Dan D“ (Dan odluke/ Desicion Day). U njoj učestovalo blizu 3 miliona
vojnika, 4 hiljade brodova i 11 hiljada aviona. Uprkos snažnom otporu njemački snaga, saveznici su se
uspjeli održati na obali i tako otvoriti novi-Drugi front. Pokazujem kartu napredovanja savezničkih
snaga tokom iskrcavanja i fotografije iskrcavanja.

U početku je savezničko napredovanje bilo sporije nego što su se nadali. Ono je ubrzano u novim
iskrcavanjima američko-britanskih snaga na jug Francuske u augustu 1944. godine. Uslijedilo je
oslobađanje Pariza, u kojem je rukovodilac francuskog pokreta otpora general De Gol obrazovao
vladu nacionalnog jedinstva koja je pružala veliku podršku savezničkim armijama.

2.Šta znate o Šarlu De Golu i njegovom djelovanju prije drugog svijetskog rata.

Očekivani odgovor: Bio je satnik Francuske vojske u prvom svijetskom ratu ranjen je tokom
Verdenske bitke, te je boravio u zarobljeništvu u Njemačkoj. Poslije prvog svijetskog rata je ostao u
Francuskoj vojsci i služio pod komandom genarala Petena do kapitulacije Francuske.
Do kraja 1944. saveznici oslobađaju gotovo cijelu Francusku, Luksemburg,Belgiju i Južnu Holandiju, u
martu 1945 prelaze rijeku Rajnu i ulaze u Njemačku. Učenike ću uz pomoć karte upoznati s
operacijama (oslobađanje Pariza, Francuske i zemalja Beneluksa).

Napredovanje Sovjetske Crvene Armije

Pojašnjavam učenicima da je u ljeto 1944. godine Crvena armija preduzela ofanzivu širokih razmjera.
Te zbog toga Hitler nije mogao prebacit snage s Istočnog fronta na zapad.

Naglašavam operaciju Bagaration (22.jun.1944) glavni napad Crvene armije protiv Wermahta,
rezultirao je uništenjem Njemačke grupe armija centar te jednim od najvećih poraza Wermahta u
ratu. Time Sovjeti oslobađaju Bjelorusiju i dolaze na samu granicu III Reicha. Ubrzo nakon toga
pokrenuta je operacija Lavov Sandomierz (17. jula.1944) čime su Njemačke snage brzo protjerane iz
Ukraijne. Brzim napredkom ove ofanzive Crvena armija dolazi u blizinu Varšave.

Naglašavam da je za napredovanju Crvene armije na Istočnom frontu mnogo značilo i otvaranje

fronta na zapadu tj. iskrcavanje u Normandiji.

Nakon potiskivanja njemačkih snaga sa teritorije SSSR-a jedinice Crvene armije ulaze u Bugarsku i
Rumuniju gdje su formirane nove vlade koje su odmah objavile rat Njemačkoj.

1.Šta mislite koje društveno političko uređenje dolazi u Bugarskoj i Rumuniji sa sovjetskim
osvajanjem ako znamo da je SSSR najveća komunistička zemlja.

Očekivani odgovor: U ovim državama su formirane komunističke valde po uzoru na SSSR, u kojima je
započeo obračun sa političkim neprijateljima komunizma.

2. Dali su ove države imale alternativu (drugu mogućnost) da samostalno odluče o svojoj sudbini.

Očekivani odgovor: Pošto su osvojene od jedinica Crvene armije ove države nisu imale mogućnost
samostalnog odlučivanja jer bi to značilo ponovni sukob sa Crvenom armijom tj, SSSR-om.

Napredujući dalje, sovjetske snage su prodrle na teritoriju Poljske, Mađarske Čehoslovačke, ušle su u
Austriju i zauzele Beč. Početkom 1945. godine saveznici su ušli u Njemačku. S istoka je Crvena armija
izbila na rijeku Odru, 80 km istočno od Berlina, a sa zapada su Amerikanci, Britanci i Francuzi
napredovali preko Rajne.

Rat se bližio kraju!!

Konferencija u Jalti

Nakon što je dogovor iz Teherana ispoštovan saveznici oslobodili zapad evrope a Sovjeti istok ukazala
se potreba za novu konferenciju ,,Velike trojke“.Druga konferencija savezničkih vođa (Čerčila,
Ruzvelta i Staljina) održana je od 4. do 11.februara1945. godine u Jalti na poluotoku Krimu (Ukrajina).
Na njoj je dogovoreno da će Njemačka nakon poraza, biti podijeljena na četiri okupacione zone-
američku, britansku, sovjetsku i francusku. Staljin je obećao da će SSSR, tri mjesecanakon završetka
rata u Evropi stupiti u rat protiv Japan. Na kraju bilo je predviđeno utemeljenje Ujedinjenih naroda
kao međunarodne organizacije čiji bi glavni cilj bio očuvanje mira u svijetu.
1.Kako se zvala organizacija uspostavljena nakon prvog svijetskog rata a imala je sličan cilj kao i
Ujedinjeni narodi?

Očekivani odgovor: Liga naroda (Društvo naroda) uspostavljena nakon prvog svijetskog rata sa
ciljem očuvanja mira u svijetu.

Kapitulacija Njemačke

Adolf Hitler, vođa nacističke Njemačke, po posljednji put, organizovao je očajnički pokušaj da se
spriječi prodiranje tokom Bitke na Ardenima. U ovoj borbi američke snage su pretrpjele najveće
gubitke u Drugom svjetskom ratu, međutim također Njemačke snage su pretrpjele velike gubitke koje
nisu mogli nadomjestiti.Bitka je trajala tokom zime 1944-1945.

Već 25.aprila.1945. zapadni saveznici i Crvena armija spojili su se na rijeci Labi, napominjem
učenicima da je to historijski trenutak prikazujem fotografiju tog događaja.

Tijekom početka 1945. sovjetske snage približavale su se glavnom gradu. Josif Staljin, vođa Sovjetskog
Saveza, dao je zadatak dvojici svojih najboljih generala, Maršal GeorgijŽukov i Ivan Konev, da se bore
jedan protiv drugog da vide ko će prvi zauzeti grad. Dopuštajući im da se natječu jedni protiv drugih,
Staljin se nadao da će njegova Crvena armija biti ohrabrena i motivirana kako bi postigli pobjedu u
što kraćem periodu.

Učenicima pokazujem sliku Njemačkog grada Drezdena nakon savezničkog bombardiranja,

Napominjem da je svaka smrt velika tragedija ali da je 1945. godine pobijeđeno globalno zlo nacizam-
fašizam. Pokazujem fotografije ostalih razorenih gradova u Njemačkoj i naglašavam kako je svaki
diskriminatorski sistem pa tako i nacistički veoma opasan i može proizvesti katastrofe velikih
razmjera.

Bitka za Berlin

Bitka u Berlinu se vodila između njemačkih i sovjetskih snaga tijekom Aprila i Maja 1945. Pokazalo se
da će to biti konačna bitka Drugog svjetskog rata u Evropi. Bitka za Berlin je poznata kao bitka za
svaku zgradu i kuću što je dovelo toga da je Berlin nakon kapitulacije bio u ruševinama. Kada je Hitler
konačno shvatio da je nacizmu došao kraj izvršio je samoubistvo u svom bunkeru 30.aprila.1945.
godine. Prije svoje smrti, Hitlerje imenovao admirala Karla Dönitza za novog predsjednika Njemačke,
a ministara propagande Joseph Goebbelsa za novog kancelara Njemačke. Međutim, Goebbels je
zajedno sa svojom ženom Magdom počinio samoubistvo 1. Maja 1945. godine.

Poslije teških borbi, pred naletom Crvene armije 2.maja 1945 pao je i posljednji njemački obrambeni
bedem-Berlin a Sovjetska zastava je podignuta na Rajhstagu.

1.Postavljam pitanje Da li neko zna šta predstavlja Rajhstag napominjem učenike da zabilježe taj
pojam.

Očekivani odgovor:

Rajhstag je njemački parlament .

 Padom Berlina prestao je svaki otpor Njemaca, a kapitulaciju je potpisao general. Alfred Jodl 7.
Maja.1945. kod Amerikanaca, a sutradan 8.maja, je to isto učinio general. Wilhelm Keitel pred
Rusima u Berlinu. Rat u Europi je završen. Učenicima prikazujem fotografiju potpisivanja kapitulacije
Njemačke.

Akt je stupio na snagu 9.maja.1945. taj datum je proglašen danom pobjede nad njemačkim
nacizmom i fašizmom uopšte.

Kapitulacija Japana

Iako je u Evropi rat već bio završen, Japanci su na Pacifiku i dalje pružali snažan otpor. Najžešće borbe
vođene su za posljednja japanska uporišta, ostrva Ivodžimu i Okinavu. Jedan od vidova tog fanatičnog
otpora bili su piloti samoubice zvani kamikaze koji su se avionima obrušavali na američke brodove.

Približavanjem američkih snaga Japanu pod komandom generala Douglasa MacArthura, započelo je
strahovito intenzivno bombardiranje Japana. Oko 200.000 ljudi poginulo je u Tokiju u samo tjedan
dana bombardiranja, ali Japanci su i dalje odbijali predaju.

Kako bi spriječili daljnje gubitke, saveznici su u julu 1945. godine uputili Japanu ultimatum za predaju,
što oni nisu prihvatili.

Novi predsjednik SAD Harry Truman (Roosevelt je umro), 6. augusta 1945.godine. odobrio je
upotrebu novog oružja – atomske bombe. Atomska bomba razvijena je nakon nekoliko godina tajnog
istraživanja pod šifrom projekt Manhattan.

Prva atomska bomba bačena je 6. augusta 1945.godine. na Hirošimu. Samo jedan udar izbrisao je
pola grada s lica zemlje i pobio oko 80.000 ljudi. Bombu je bacio bombarder Enola Gay, a bomba je
nazvana Little boy. Nakon toga SSSR je objavio rat Japanu, a Amerikanci su 9. augusta 1945.godine.
bacili još moćniju atomsku bombu (Fat man) na Nagasaki. Suočeni sa totalnim uništenjem Japanci su
potpisali bezuvjetnu predaju 2. septembra 1945.godine. na brodu Missouri. Tim činom završio je
Drugi svjetski rat. Svi su postali svjesni da bi idući ovakav rat značio kraj civilizacije.

Prikazat ću fotografije nuklearnog bombardovanja i potpisivanja kapitulacije Japana, nakon toga

postaviti pitanje:

1.Može li se po, tvom mišljenju ičim opravdati bacanje atomske bombe?

Uputit ću učenike da pročitaju svjedočenje gospođe Abe koje se nalazi u udžbeniku na strani 91,
nakon toga prokomentarisati kakav je dojam tekst ostavio na učenike.

*Šta mislite kakav je psihološki utjecaj ostavilo na japanske vlasti upotreba oružja za masovno
uništenje atomske bombe.

Još jednom naglašavam pogubnost nacističke i fašitičke ideje!

ZAVRŠNI DIO
U završnom dijelu ćemo ponoviti najvažnije činjenice iz nastavne jedinice koju smo obradili kako bi
provjerili stepen usvojenog znanja kod učenika. Ukoliko je potrebno, otkloniti odnosno pojasniti
eventualne nejasnoće nakog čega ćemo nekoliko učenika ocijeniti.

Pitanja:

* Šta mislite zbog čega je održana konferencija u Teheranu i šta je na njoj odlučeno?

Očekivani odgovor:

- Veliki vojni uspjesi savezničkih operacija zahtijevali su da se utvrde novi vidovi saradnje i usklade
buduće vojne akcije u borbi protiv Njemačke. Tu je dogovoreno otvaranje ,,Drugog fronta“ u
zapadnoj Evropi, dok bi istovremeno sovjetska armija trebala pokrenuti ofanzivu na Istočnom frontu.

* Koji je bio cilj otvaranja ,,Drugog fronta“ na zapadu?

Očekivani odgovor:

- Cilj otvaranja ,,Drugog front“ bio je da se zajedničkim akcijama slomi njemački otpor tj. da
Njemačka ratuje na dva velika fronta, te da se što prije završi rat u Evropi.

*Gdje je i kada otvoren Drugi ili Zapadni front?

Očekivani odgovor:

-Drugi front je otvoren 6.juna.1944. godine na obalama Normandije.

* Koji Japanski grad je prvi pogođen atomskom bombom i kada?

Očekivani odgovor:

-Prvi grad koji je izložen atomskom napadu je Hirošima 6.augusta.1945. godine.

* Zahtijevam od učenika da analizom već ranije prikazanog slikovnog materijala navedu nazive
događaja sa fotografija ( fotografija Kapitulacije Japana, fotografija Njemačkog grada Drezdena nakon
savezničkog bombardiranja, susret američkih i sovjetskih vojnika na rijeci Labi (Elbi) u Njemačkoj)

Domaća zadaća:

Učenike podijeliti u grupe i zadatim im da urade referate o najvažnijim događajima iz Drugog

svjetskog rata:

Iskrcavanje u Normandiji

Kapitulacija Njemačke

Konferencija u Teheranu

Velike operacije Crvene armije

Dodatna domaća zadaća:

Učenicima preporučiti da pogledaju film ,,Most u Remagenu“ režisera Johna Guillermina iz
1969.godine.