Sie sind auf Seite 1von 64

Inhalt

Sadrzaj
Einführung (Hinweise zur Benutzung des Begleitbuches)
Uvod ( uputstva za koriscenje prirncnika) . . . . . . . . . . 7

Einige Informationen I Nekoliko vaznih informacija


1. Geografska karta podrncja u kojima se govori nemacki jezik . 9
2. Slova . 10
3. Brojevi 10
4. Novac. 11

Lektion 1: Das ist ein Lied


Grammatik/ Gramatika: 3./icejednineglagola sein. 13

Lektion 2: Hallo, Taxi! . 15


Lektion 3: Hotel Europa
Gr: 1. lice jednine glagola sein: ich bin . 20

Lektion 4:
DW NEMAČKI
Wer sind Sie bitte?
Gr: 2. lice jednine glagola sein: du bist/Sie sind . 23
Lektion 5:
ZAŠTO DA NE I
Das ist doch unhöflich!
Gr: glagol sein + pridev; recca doch. 27

Lektion 6: Was machen Sie?


Gr: upitne recenice sa was I konjugacija glagola I
2. lice jednine-uCtivo oslovljavanje sa Sie . . . . . 30

Lektion 7: Du bist seltsam


Gr: konjugacija glagola (1. i 2. lice jednine) . 34

Lektion 8: Woher kommst du?


Gr: upitne recenice sa woher; predlog aus 37
Lektion 9: Das weißt du doch!
Gr: konjugacija glagola (3. lice jednine)/
licna zamenica er I predlog in . . . . . . 41

Lektion 10: Ist noch ein Zimmer frei?


Gr: upitne recenice bez upitne zamenice . 45

Lektion 11: Schon wieder so ein Zimmer!


Gr: odredeni i neodredeni Clan . 49

sintos 3
Inhalt
Sadrzaj
Einführung (Hinweise zur Benutzung des Begleitbuches)
Uvod ( uputstva za koriscenje prirncnika) . . . . . . . . . . 7

Einige Informationen I Nekoliko vaznih informacija


1. Geografska karta podrncja u kojima se govori nemacki jezik . 9
2. Slova . 10
3. Brojevi 10
4. Novac. 11

Lektion 1: Das ist ein Lied


Grammatik/ Gramatika: 3./icejednineglagola sein. 13

Lektion 2: Hallo, Taxi! . 15


Lektion 3: Hotel Europa
Gr: 1. lice jednine glagola sein: ich bin . 20

Lektion 4: Wer sind Sie bitte?


Gr: 2. lice jednine glagola sein: du bist/Sie sind . 23
Lektion 5: Das ist doch unhöflich!
Gr: glagol sein + pridev; recca doch. 27

Lektion 6: Was machen Sie?


Gr: upitne recenice sa was I konjugacija glagola I
2. lice jednine-uCtivo oslovljavanje sa Sie . . . . . 30

Lektion 7: Du bist seltsam


Gr: konjugacija glagola (1. i 2. lice jednine) . 34

Lektion 8: Woher kommst du?


Gr: upitne recenice sa woher; predlog aus 37
Lektion 9: Das weißt du doch!
Gr: konjugacija glagola (3. lice jednine)/
licna zamenica er I predlog in . . . . . . 41

Lektion 10: Ist noch ein Zimmer frei?


Gr: upitne recenice bez upitne zamenice . 45

Lektion 11: Schon wieder so ein Zimmer!


Gr: odredeni i neodredeni Clan . 49
3
Lektion 12: Student oder Portier?
Gr: konjugacija glagola (1. lice mnoiine). 53
Lektion 13: Hier bitte- mein Schlüssel!
Gr: prisvojne zamenice 1. i 2. lica jednine 56
Lektion 14: Ihr kommt doch nach Aachen?
Gr: konjugacija glagola (2. lice mnoiine)!
subjekat u recenici kao dopuna glagola wohl 60

Lektion 15: Verkaufst du auch die Kassetten?


Gr: mnoiina imeica na (e)n;
licna zamenica 3. lica mnoiine: sie,
direktan objekat kao dopuna glagola . 64
Lektion 16: Probieren Sie mal!
Gr: imperativ glagola; licna zamenica
3. lica jednine: es; recca mal . . . . . 67
Lektion 17: Vier Tassen- das macht vier Mark
Gr: konjugacijaglagola (3./ice mnoiine);
licna zamenica 3. lica jednine- sie;
direktan objekat kao dopuna glagola . . . 71

Lektion 18: Keine Sachen, kein Gepäck


Gr: glagola haben; negacija imenica kein/e . 75

Lektion 19: Ich möchte schlafen


Gr: modalni glagol mögen/ich möchte;
konstrukcija reeenice sa modalnim glagolima . 79
Lektion20: Sind Sie krank?
Gr:mnoiina prisvojnih zamenica: meine 83
Lektion21: Ich war in Essen
Gr: imperfekat glagola sein i haben; prilog da. 86
Lektion 22: Und seine Frau?
Gr: prisvojne zamenice 3./icajednine: sein/e, ihr/e. 90

Lektion23: Wer spricht da?


Gr: glagoli koji menjaju osnovni samoglasnik;
negacija nichts, recca gar . . . . . . . . . . . 93

Lektion 24: Möchten Sie noch einen Kaffee?


Gr: direktan objekat kao dopuna glagola/neodred.eni
Clan u akuzativu: einen . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
Lektion 25: Ich bezahle den Rest
Gr: direktan objekat kao dopuna glagola-akuzativ
odred.eni Clan u akuzativu den i zamenica: ihn. . . . . . 100
4
Lektion 26: Ich lade Sie ein
Gr: glagoli sa odvojivim prefiksima 104
Pregled gramatike. 107
Resenja vezbanja 117

Recnik . . . . . . . 125
Prevodi dijaloga . 134

5
Einführung (Hinweise zur Benutzung des Begleitbuches)
Uvod (uputstvo za koriscenje prirucnika)
Pred Vama je prirucnik uz radio-kurs nemackogjezika ''Nemacki- zasto da
ne?" On ce Vam biti od pomoCi kad god budete hteli da nesto ponovo proCitate ili
utvrdite nauceno.
Ova knjiga, naravno, ne moze zameniti sam radio-kurs. Najbolje bi bilo da
svaku lekciju najpre odslusate na radiju. Tu cete cuti zadatke koje bi trebalo da
resite, kao i sama resenja. ZahvaljujuCi tome cete pri proom slusanju lekcije
shvatiti o cemu se, uopste, radi: kakva je situacija u pitanju, gde se odigrava
scena koju slusate, ko i 0 cemu govori i kako je raspolozen ... jednom recju,
preporucujemo Vam de se skoncentrisete pre svega na razumevanje citave
situacije, bez pokusaja da po svaku cenu odgonetate znacenje svake izgovorene
reCi.
Postoje i odred.ene tehnike slusanja koje ce Vam olaksati razumevanje novog i
nepoznatogjezika. Te tehnike cete upoznati u proe tri lekcije naseg radio-kursa.
Nas kurs ce Vam doneti vise istrac:Zivakog zadovoljstva ukoliko svaku lekciju
najpre budete slusali na radiju. I ne samo to: sluzeCi se tom metodom, bolje cete
upamtiti ono sto ste culi.

Eva sta sve sadri:i Vas prirucnik:

A Informacije o pojedinim lekcijama (str. 13-1 06)

1. Pregled gramatike-
njime su uvek obuhvacene gramaticke strukture i vazni izrazi.

2. Dijalozi u okviru pojedinih lekcija-


stampani su na nemackom, uz obavezna objasnjenja na stpskom jeziku.
Ukoliko propustite neku emisiju, ovde cete moci da proCitate ono sto niste
culi.

3. ReCi i izrazi-
ispod teksta svake lekcije imate objasnjenja reCi i izraza na nemackom i
stpskom jeziku. Tu se nece ponavljati reCi i izrazi iz lekcija koje ste vec culi.
Ali, ukoliko Vam zatreba neka takva rec, moCi cete da je potrazite u recniku
na kraju knjige. Pored svake reei u recniku imate i broj lekcije u kojoj se ona
proi put pojavljuje.

4. Vezbanja-
najvize vezbanja je posveeeno gramatici. Najbolje bi bilo da ih resavate sa
olovkom u ruci, a ne "iz glave". Resenja vezbi se nalaze u odeljku C. Neki
zadaci imaju vise moguCih resenja, na sta ce Vam u datim slucajevima,
naravno, biti posebno ukazano.
7
Nakon svih 26 lekcija u knjizi imate i:

B Pregledgramatike (str. 107-116)


Sve gramaticke ieme obrad'ene u pojedinim lekcijama ovde su date u vidu
tabelarnog pregleda.
C Resenja vezbanja (str. 117-124)
Pomocu ovih resenja cete lako praveriti jeste Ii ispravno resili zadatke
postaufjene u pojedinim lekcijama.
D Recnik (str. 125-133)
U reeniku se nalaze sve reCi koje se pojavljuju u nasoj prvo.f seriji, i to i na
nemackom i na srpskom jeziku. I ovde se pored svake reCi nalazi broj lekcije
u kojoj se pojavljuje prvi put.
E Prevodi dijaloga (str. 134-150)
Prevodi dijaloga ce Vam pomoCi pri razumevanju lekcija. Ne preporucujemo
Vam da se njima sluiite samo da biste pronasli znacenje neke reei. Balje je
da prevode koristite kaa celine koje Vam olaksavaju razumevanje originala
kao celine.
Na kraju ovog uvoda, josjedna napomena: verovatno Vam je poznato da se nas
kurs emituje za citav svet i to na mnogim jezicima. Zbog toga u njemu nema
elemenata koji upucuju na ono sto je specificno za Vasu zemlju, Vasu kulturu i
Vasjezik.
Tecaj je usredsretf.en na nemacki jezik i nemacku svakodnevicu i nacin
misljenja i u njemu cete se sresti cak i sa nemackom poezijom. Ukoliko tokom
kursa osetite prisustvo nevidljivog pratioca kakvag ste nekad susretali u
bajkama, znajte da je to duh i ne brinite zbog njega, vec mu se slobodno
prepustite, jer su duh i jezik zapravo nerazdvajni.
Puno uspeha i zadovoljstva u radu ieli Vam

Herrad Meese

PS. Ako nas udibenik i ne budete redovno koristili, preporucujemo Vam da


ipak nikako ne preskoCite uputstva sadriana u prve tri lekcije, jer se u
njima nalaze vaine informacije o samom naCinu ucenja.]os nesto: da
biste ba/je razumeli pojavu pamenutog duha, obavezno proCitajte
napomene uz osmu lekciju.

8
Einige Informationen
Nekoliko vaznih informacija
D Geografska karta zemalja u kojima se govori nemac"'kijezik:

Berlin
OHannover 0

BUNDESREPUBLIK
CEssen
LelpzlgO

0 Frankfurt
DEUTSCHLAND

0 Stuttgart

München
0

9
II Slova
A Abend N Namen ä Käse
a aber n nach ö unhöflich
B Bad 0 Orangensaft ü für
b bald 0 oder au glauben
c Cafe p Portier äu Verkäufer
c chic p probieren ai (Mai)
D Diplomat Q (Quittung) ei Bein
d da q (quer) eu Leute
E Entschuldigung R Reportage ou Journalistik
e er r rauchen Ch Chef
F Flasche s Sachen eh chaotisch
f fahren s sagen eh nicht
G Geld T Taxi Sch Schachtel
g genau t teuer sch schlecht
H Herr u Uhr St Stimme
h heißen u unhöflich st stimmt
I Idee V Vater ß heißen
i ich V verheiratet
J Journalistik w Wohnort
j ja w wann
K Käse X (Xanten)
k kommen X Taxi
L Lied y (Yoga)
I lange y typisch
M Mark z Zimmer
m machen z zeigen

IJ Brojevi
1 = eins 15 = fünfzehn 1000 = tausend
2 = zwei 16 = sechzehn 31 = einunddreißig
3 = drei 17 = siebzehn 42 = zweiundvierzig
4 = vier 18 = achtzehn 53 = dreiundfünfzig
5 = fünf 19 = neunzehn 64 = vierundsechzig
6 = sechs 20 = zwanzig 75 = fünfundsiebzig
7 = sieben 30 = dreißig 86 = sechsundachtzig
8 = acht 40 = vierzig 97 = siebenundneunzig
9 = neun 50 = fünfzig 200 = zweihundert
10 = zehn 60 = sechzig 201 = zweihunderteins
11 = elf 70 = siebzig 210 = zweihundertzehn
12 = zwölf 80 = achtzig 10.000 = zehntausend
13 = dreizehn 90 = neunzig 100.000 = hunderttausend
14 = vierzehn 100 = hundert 1.000.000 = eine Million

10
II Novac

Nemacka novcana jedinica zove se marka, ili, tacnije, nemacka marka/


Deutsche Mark~jedna marka ima 100 pfeniga. Novcane jedinice u Nemackoj,
Austriji, kao i u Svajcarskoj, gde jedan deo stanovnistva takode govori nemacki
jezik, se razlikuju.
Evo kako izgleda kovani novac u Nemackoj:

Ein Pfennig zwei Pfennig fünf Pfennig zehn Pfennig fünfzig Pfennig
jedan pfenig dva pfeniga pet pfeniga deset pfeniga pedeset pfeniga

eine Mark zwei Mark fünf Mark


jednamarka dvemarke petmaraka
A postoje i sledece papirne novcanice:

.!.
=

11
Svajcarska novcana jedinica je franak, odnosno: svajcarski franak /Schweizer
Franken. jedan Jranak sadrii sto rapena.

Austrijska valuta je siling, tacnije: austrijski siling I Österreichischer


Schilling. jedan siling ima sto grosa.

12
I

Lektion eins Lekcija

Das ist ein Lied


Ovojepesma
PREGLED GRAMATIKE

Ovo treba da znate:


U nemackom jeziku najvainiji deo recenice je glagol (Verb). Glagoli
menjaju oblik u zavisnosti od toga u kom licu se nalaze.
ist je trece lice jednine glagola sein
sein je infinitiv, oblik u kome se glagoli nalaze u recniku.
das ist je izraz kojim se sluiimo da bismo nesto pokazali ili imenovali.

Infinitiv jednina mnozina

~ lice ~ lice ~
1. lice
2. lice
(prijateljski)
(zvanicno)
3. lice das ist

Ovo mozete da kazete:


ukoliko ielite da pokaiete sta Das ist ein Lied.
vidite ili cujete: Das ist ein Text.
Das ist ... ( + imenica).
ukoliko jos ielite da dodate i Das ist ein Lied
cije je nesto, ili sta je neko von Klaus Hoffmann.
napisao ili naCinio: Das ist ein Text von Goethe.
Das ist ... ( + imenica)
von . .. (+ licno ime).

uprvoj lekciji cete cuti nekoliko recenica na nemackom jeziku da biste polako
poceli da se navikavate na njegovo zvucanje. Nije vaino sto ne razumete
pojedine reCi. Najpre cete cuti scenu pozdravljanja, zatim stih iz jedne brojalice
kojom se koriste deca u igri, potom vesti nakon kojih je na redu jedna pesma, i
na kraju- odlomak iz poznatog knjiievnog dela, Geteovog "Fausta ".
13
WÖRTER UND WENDUNGEN
RECI I IZRAZI
Guten Tag. Dobardan.
Liebe Hörerinnen und Hörer! Drage slusateljke i slusaoci!
dasist ovoje
das Lied pesma
Das ist ein Lied. Ovo je pesma.
von (od)
der Text tekst
Das ist ein Text. Ovo je tekst.
Auf Wiederhören. Doslusanja.

Imena:
Goethe
Faust
Klaus Hoffmann

ÜBUNGEN
VEZBANJA

D Razdvojite pojedine reCi i napis"ite recenice ispravno:

1. DAS I IST I EIN I LIED.__,D=as~ts=·=t=e=in"'-Li=·e=d"-.- - - - - - - - - - - - -


2. DASISTEINTEXT. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
3. DASISTEINLIEDVONKLAUSHOFFMANN. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
4. DASISTEINTEXTVONGOETHE. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __

14
Lektion zwei Lekcija
-
Hallo Taxi!
Halo, taksi!

U ovoj lekciji cete upoznati neke tebnike koje Vam mogu olaksati
razumevanje stranogjezika. Vi u svom maternjem jeziku te tebnike
upotrebljavate tako reCi nesvesno. One ce vas obrabriti u nastojanjima da
upotrebite svoju sposobnost kombinovanja. Tako cete moCi da odgonetnete
znaeenje nekib izraza iako ne razumete sve reCi od kojib su sastavljeni. Na
primer, lako cete zakljueiti da jedna rec znaCi ''gol" ukoliko u pozadini
prepoznajete zvuke fudbalske utakmice. Po zvucanju glasa moiete da
odredite da Ii je neko veseo ili tuian. A u srpskom, ili nekom drugom jeziku
koji znate, sigurno imate reCi koje su slicne nekim nemaekim reeima, na
primer, "taksi". Konaeno, poznate su Vam i situacije koje se u mnogim
razlieitim delovima sveta odvijaju na isti naein, tako da, bez obzira na to
sta ne razumete sve, bar otprilike moiete pretpostaviti sto je sadriaj scene
koju slusate.

U sceni koja sledi, dr. Tirman, stalni gast botela "Evropa ", ulazi u taksi i vazacu
(Taxifahrer) saopstava kuda ieli da ga odveze.

Dr. Thürmann: Hallo, Taxi!


Taxifahrer: Guten Tag.
Dr. Thürmann: Guten Tag. Hotel Europa bitte.
Taxifahrer: Hotel Europa, okay.

WÖRTER UND WENDUNGEN


RECI I IZRAZI
Hallo! Halo!
das Taxi taksi
das Hotel botet
Hotel Europa botet "Evropa"
bitte mo/im
okay okej
Also- bis bald! Onda- da skorog videnja!
15
ReCi koje moida vec znate iz srpskog iii nekog drngogjezika:
die Philosophie fiiozofija
die Medizin medicina
die Theologie teoiogija
studieren studirati

ÜBUNGEN
VEZBANJA
Vaine informacije koje jednom upamtite nikada necete zaboraviti. Vase
razumevanje proCitanog, kao i onoga sto ste cuii bice bolje ukoliko povedete
racuna 0 siedetim stvarima:
Ne poiusavajte da po svaku cenu razumete svaku izgovorenu rec.
Usredsredite se samo na ono sto je najvainije.
Pokusajte da ova naceia primenite odmah, na primerima koji siede:

D U kruziceupise odgovarajuce brojeve:


1. Koji znaci ukazuju na vreme? ® 0
2. Koji znaci ukazuju na pravce? 0 0

• •

16
111 U kruzice upisite odgovarajuce brojeve. Koja slika se odnosi na:
1. televizijski program 0
2. uputstvo za rukovanje 0
3. oglas 0
• Ti'i'i'cfoMiaNDER
-- = -- - -
-- - --
-
- -- - - - - - - - - -
- - -

9.11 T..,.m.u t 9.03 DaUu t 9.45 Medlziu n~teb Noten


t 10.10 TllpSI[daau t 10.03 Bkber-Report Frühjahn-Neuerscbeinungen
t 11.00 T..-cbau t 11.03 Die Goldeae 1 - ARD-Femsehlotterit
t ll.58 T..UO Ein Fall ftir sieb I Veneidigung
von Friedrichsbafen t U.SS Preuesc:bau t 13.00 TagesKilau
• 13.05 AJlD..Mittapmllpzin

- ==---- ---
--------

17
1J u kruzice upisite odgovarajuca slova.
Za koje poslove se traze ljudi u dole prikazanim oglasima?
1. posao u kancelariji ® 2. prodavaCica paifema 0 3. elektricar 0
4. frizerka 0 5. telefonistkinja 0 6. taksi-voiac 0

• .....................Ihr Wunsch:

--· ein Job Im BOro

• Caiffeur Jasmin
suchtnette
FriHuee
Beste Bezahlung, Urlaubwird
~~~8c~s~~~~~st=i~~;Mf:r Str.

•I W1rstellenein:
Schloe. .r
Elektriker
CENIS GmbH, Personalservice

I
'ltOIW/337766

Zum 1.7.90 Junge, freundliche


Telefonistin m1t Enghsch- und
SchreLbmaschLnenkenntmssen
nach Bogenhausen gesucht
Scoba Internatwna!, ~089/41 30 900

II Upis'ite na prazne linije na srpskomjeziku nazive ustanova koje


prepoznajete na ovim slikama.

KURKLINIK
GOWMÜHLEN·
und
PRI~ZE~BAO

18
1. - - - - - - - - 2. 3.
4. 5. - - - - - - - - 6. - - - - - - - - -
7.

IJ Pogodite s'la znac'i zaokruzena reC!

Dr. Thürmann @ mit dem Taxi ins Hotel.

(I Podvucite rec'i na osnovu kojih mozete da pogodite o cemu se radi u


tekstu koji sledi

Am 21. Dezember gegen 22.00 blieb im Anschluß an eine Taxifahrt von der
Schubertstraße zur Stiftstraße 22 eine Fototasche mit einer "Nikon 501"-Kamera
plus Zubehör im Taxi.

19
Lektion drei Lekcija 

Hotel Europa
Hotel ~~Evropa,,

PREGLED GRAMATIKE

Ovo treba da znate:


bin -je prvo tice gtagota sein.
ich -je ticna zamenica prvog tica jednine (''ja").

Itifinitiv jednina mnozina

~ tice ~ lice ~
1. tice ich bin
2. tice
(prijateljski)
(zvanicno)
3. tice das ist

Ovo mozete da kazete:


kada nekome predstavljate:
- jednu ienu i to prezimenom: Das ist Frau Berger.
- iensku osobu imenom i prezimenom: Das ist Hanna Clasen.
- muskarca prezimenom: Das ist Herr Schäfer.
- muskarca imenom i prezimenom: Das ist Andreas Schäfer.
- muskarca sa titutom: Das ist Herr Dr. Thürmann.

U ovoj tekciji cete upoznati botet "Evropa ", u kome se odvija radnja naseg kursa.
Osim toga, predstavljamo Vam i gtavne likove kursa:
Gospoda ]Jerger: je upraviteljka hoteta, koja rado peva;
Andreas Sefer: je hotetski portir;
Dr. Tirman: je statni gost hoteta ''Evropa ". On ne cuje bas najbolje.
Hana Klazen: je sobarica.
Ex: Eks je fantastican ienski tik, pa joj je i ime fantasticno. Eks
na tatinskam znaCi "iz". Ona je nevidljiva, ati, ne brinite,
dobro cete je cuti! Nesto vise o njoj cete saznati u osmoj
tekciji.
20
Spiker je tu da Vam, zajedno sa svojom koleginicom, objasni gramatiku. On Vam
predstavlja glavne likove kursa. (spiker =Sprecher)

Sprecher: Das ist Herr Schäfer. Andreas Schäfer.


Das ist Herr Dr. Thürmann.
Das ist Frau Berger. Lisa Berger.
Das ist Hanna. Hanna Clasen.

Eks se predstavlja sama:

Ex: Hallo! Hallo! Da bin ich.

Eks ce Vam panaviti imena glavnih junaka, ali na svaj naCin:


Ex: Ich - und Andreas und Frau Berger und Hanna und Dr. Thürmann.

A ndreas se nalazi na recepciji hatela "Evrapa ", gde uprava telefanira:

Andreas: Rezeption. Guten Abend. Hotel Europa, Rezeption.

WÖRTER UND WENDUNGEN


RECI I IZRAZI
Das ist Herr Schäfer. Ova je gaspadin Sefer.
Doktor (Dr.) daktar ( dr.)
Das ist Herr Dr. Thürmann. Ovajedr. Tirman.
Das ist Frau Berger. Ova je gaspatla Berger.
Da bin ich. Ovdesam.
da avde, tu
ich ja
und i
die Rezeption recepcija
Guten Abend. Dabravece.

ReCi kaje maida vec paznajete u srpskam ili nekam drugam jeziku:

das Thema tema


die Reportage repartaia
der Student student

21
ÜBUNGEN
VEZBANJA

D Sastavite pet recenica od prilozenih rec"i i izraza:

1. Das ist Herr Schäfer.


2.
3.
4.
5 -----~
(
~ Klaus Hoffmann ich da Ivon I I I
das ist lbinf~
FraoBerger einLied das istIvon I
ein Text I
Goethe I
das ist I
II Poreaajte sledece recenice po logicnom redosledu:

1. Hotel Europa, okay.


2. Guten Tag. Hotel Europa bitte.
3. Guten Tag.
4. Hallo, Taxi!

IJ Pronaaite cetiri imenice u ovoj ukrs"tenici ( mali savet: sve su


poreaane uspravno!):

F 0 D H N A H s T Rezeption
R E z
E p T I 0 N
A p Ru A z
T s 8
u L K R D X 8 E M
s p R G ü I c L V

22
Lektion vier Lekcija

Wer sind Sie bitte?


Ko ste Vi, molim Vas?

PREGLED GRAMATIKE

Ovo treba da znate:


1. Glagol sein
bist je drugo lice ovog glagola kada je rec o neformalnom obracanju sa
"ti".
sind je drugo lice ovog glagola kada je rec o zvanicnom obracanju sa "Vi ".
2. Licne zamenice
ich = je onaj koji govori ("ja")
du = je onaj kome se neformalno obracamo ("ti'')
Sie= je onaj kome seformalno (zvanicno) obracamo ("Vi'').

itifinitiv jednina mnozina

~ lice <§) lice ~


1. lice ich bin
2. lice-"ti" du bist
"Vi" Sie sind
3. lice das ist

3. Polozaj glagola u recenici


Glagol se u reeenici nalazi na drugom mestu:

Ich bin der Portier.


Wer bist du?
Wer sind Sie?
Das ist Dr. Thürmann.

4. Upitne zamenice
wer= "ko"?

23
Ovo mozete da kazete
Ukoliko u telefonskam razgovorn niste dobro culi ime sagovornika, ili Vam
neko kuca na vrata: Wer ist da?

Ukoliko ielite da saznate ko je, ili kako se zove, Werbist du?


Vas sagovornik: Wer sind Sie?

Dr. Tirman, stalni gost hotela ''Evropa ", stiie u botet, gde ga upraviteljka,
gospot.la Berger, srdacno pozdravlja.

Frau Berger: Aah- Herr Dr. Thürmann! Einen wunderschönen guten


Abend.
Thürmann: Guten Abend.
Frau Berger: Herr Schäfer, das ist Herr Dr. Thürmann.
Andreas: Guten Abend, Herr Dr. Thürmann.
Ex: N'Abend.
Andreas: Pst- Ex- pst!

Malo kasnije dr. Tirman poziva telefonom hotelsku recepciju da bi narnCio pivo.
Ne zaboravite da on dosta slabo cuje!
(Telefon zvoni i Andreas podiie slusalicu)

Andreas: Rezeption. Guten Abend.


Thürmann: Wer ist da?
Andreas: Rezeption. Hotel Europa.
Thürmann: Wie bitte? Wer?
Andreas: Hotel Europa. Rezeption.
Thürmann: Aha. Ich möchte ein Bier. Ein Bier bitte!
Andreas: Ein Bier, okay. Und- wer sind Sie bitte?

Andreas nije odmah prepoznao sagovornika po glasu, sto ljuti dr. Tirmana.

Thürmann: Thürmann, Dr. Thürmann. Und Sie? Wer sind Sie?


Andreas: Ich bin der Portier.
Thürmann: Wie heißen Sie?
Andreas: Andreas Schäfer.
Thürmann: Aha. Schäfer. Schäfer- na ja ...

A drska Eks se dr. Tirmanu obraca sa "ti"!

Ex: Und wer bist du?


Thürmann: Du? Und wer bist du? Hm ...
Andreas: Entschuldigung! Entschuldigung!

24
WÖRTER UND WENDUNGEN
RECIIZRAZI
wunderschön divno
Einen wunderschönen guten Abend! Divno vece (ielim)!
Werist da? Koje tu? Koje to tamo?
wer? ko?
Wie bitte? Molim?
Aha. Aha.
mögen/ich möchte ieleti/ieleo bih
das Bier pivo
Sie Vi
Wer sind Sie? Koste Vi?
der Portier porlir
wie? kako?
heißen zvatise
Na ja! Padobro!
du ti
Entschuldigung! Izvinite!

ÜBUNGEN
VEZBANJA

D Upotrebite odgovarajuci oblik glagola bist I sind I bin I ist.

1. Wer das? 2. Das Dr. Thürmann.


3. Wer Sie? 4. Ich der Portier.
5. Wer du? 6. Ich Ex.

II Kako glase pitanja na ponuilene odgovore? (Andreas- "A"-


odgovara)

1. Ex: _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ (A: Ich bin Andreas.)


2. Dr. Thürmann: _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ (A: Ich bin der Portier.)
3. Dr. Thürmann: _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ (A: Rezeption. Hotel Europa.)

25
IJ Od ponuilenih reci sastavite ispravne recenice i unesite ih u tabelu.

LVet'DJ
1. ist wer da? Wer ist da?
2. Thürmann ist das Herr Dr.
3. bitte wer Sie sind
4. Sie sind wer
5. bin der Portier ich
6. ein Bier möchte ich
7. heißen wie Sie
8. du wer bist

II Upisite moguce odgovore ( resenje ovog ve:Zbanja se ne nalazi u


udzöeniku):

1. Wer sind Sie? Andreas Schäfer I Dr. Thürmann.


2. Wer bist du?
3. Wer ist das?

26
Lektion fünf Lekcija

Das ist doch unhöflich!


Pa to je neuetivo!
PREGLED GRAMATIKE

Ovo treba da znate:

1. sein + pridev
Ich bin müde. I Das ist unhöflich.

2. Reccadoch
doch ne menja smisao iskaza, ali mu daje malo jacu nijansu.
Znacenje iskaza se pojacava: Das ist doch unhöflich.
Ovo mozete da kazete:
Ukoliko nesto potvrtlujete/negirate: Ja. I Nein.
Ukoliko zahvaljujete/molite za nesto: Danke. I Bitte.
Kada ielite da se izvinite: Entschuldigung!/
Entschuldigen Sie bitte!
Kada ielite da kaiete svoje misljenje o necemu: Ich bin erstaunt.
Du bist unhöflich.
Das ist doch unhöflich.

Andreas nosi naruceno pivo dr. Tirmanu u sobu. Ovaj je iznenatlen zbog toga
sto je oslovljen sa "ti", pa mu stavlja do znanja da je to neuetivo.
(Kucanje na vrata)
Thürmann: Ja? Bitte?
Andreas: Ihr Bier bitte.
Thürmann: Danke. Sie sind doch der Portier, oder?
Andreas: Ja.
Thürmann: Also- ich bin, ja, ich bin erstaunt. Warum sagen Sie ,du'?
Andreas: Wer? Ich?
Thürmann: Nein, nein, nein. Das ist doch unhöflich, junger Mann!
Andreas: Entschuldigung! Entschuldigen Sie bitte!

Dr. Tirman, pola u sali, konstatuje da je A ndreas saljivCina, a zatim se rastaje


od njega jer je umoran.

27
Thürmann: Sie sind wohl ein Witzbold?
Andreas: Witzbold?
Ex: Nein. Ein Kobold! Ich bin ein Kobold.
Thürmann: Ach was- ein Kobold oder ein Witzbold oder- ich bin müde.
Gute Nacht.
Andreas: Gute Nacht, Herr Dr. Thürmann.

Sada Andreas konacno moie da objasni Eks da je njeno ponasanje bilo


neuetivo.
Andreas: Ex? Ex?
Ex: Ja? Bitte?
Andreas: Also- du bist unhöflich.
Ex: Ich? Unhöflich?
Andreas: Ja, du!
Ex: Entschuldigung, ich ...
Andreas: Das ist doch unhöflich: ,Und wer bist du?'
Ex: Ich bin müde.
Andreas: Nein, du bist ein Kobold.

WÖRTER UND WENDUNGEN


RECI I IZRAZI
ja da
IhrBier Vasepivo
danke hvala
Das ist doch unhöflich! Pa to je neuctivo!
oder ili
also dakle
erstaunt zapanjen
Warum? Zasto?
sagen reCi, kazati
nein ne
unhöflich neuetivo
junger Mann mlad covek, mladic
Entschuldigen Sie bitte! Izvinite, molim Vas!
Sie sind wohl ein Witzbold? Vi ste zacelo saljivCina?
der Witzbold saljivCina, saljivdiija
der Kobold duh (dobri duh)
müde umoran
Gute Nacht! Lakunoc.

28
ÜBUNGEN
VEZBANJA

D Pojaeajte znacenje sledeCih iskaza unosenjem recce doch:


1. Sie sind der Portier? Sie sind doch der Portier?
2. Das ist unhöflich.
3. Ich bin erstaunt.
4. Das istAndreas Schäfer.
5. Das ist ein Taxi.

II Koje rekao koju recenicu? Upisite krstice u odgovarajuce kvadrate.


Dr. Thürmann Andreas Ex
1. Ihr Bier bitte. D ~ D
2. Sie sind doch der Portier? D D D
3. Warum sagen Sie ,du'? D D D
4. Ich bin ein Kobold. D D D
5. Du bist unhöflich. D D D
6. Entschuldigen Sie bitte!
7. Das ist doch unhöflich. D D D

IJ Dopunite sledece recenice. Upotrebite reci unhöflich, müde,


erstaunt.

1. Das ist _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
2. Dr. Thürmann ist _ _ _ _ _ _ __
3. Erist _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __

II Upotrebite odgovarajuce glagole:


1. Sie doch der Portier, oder?
2. Warum Sie ,du'?
3. Das doch unhöflich.
4. Sie wohl ein Witzbold?
5. Nein. Ich ein Kobold.
6. Ex, du unhöflich.
7. Nein, ich müde.

29
Lektion sechs Lekcija

Was machen Sie?


Cime se bavite?
PREGLED GRAMATIKE

Ovo treba da znate:


1. Glagol
studieren je infinitiv glagola. Infinitiv je oblik u kome se glagoli
nalaze u recnicima.
studier- je glagolska osnova. Ona se dobija kada se od infinitiva
odbije nastavak -en. Glagoli u nemackom jeziku imaju
razliCite nastavke koji se po potrebi dodaju na glagolsku
osnovu.
Sie studieren je drugo lice jednine (formalno oslovljavanje sa "Vi ".)
Nastavak za to lice je -en.

Uz sve oblike glagola mora stajati licna zamenica.

irifinitiv jednina mnoZina

~ lice glagolska glag. lice glagolska glag


osnova nastavak osnova nastaval
1. lice
2. lice
(neformalno)
(formalno) Sie studier en
3. lice

2. Upitne zamenice
was = "sta ". Njome, na primer, moiemo da pitamo sta neko radi.

Ovo mozete da kazete


Kada ielite da zapodenete razgovor: Sagen Sie mal: ...
Kada ielite nekoga nesto da pitate: Was studieren Sie?
Was arbeiten Sie?
Was brauchen Sie?

30
Dr. Tirman je zamolio Andreasa da porazgovara sa njim. Interesuje ga cime se
Andreas bavi, pa mu postavlja precizna pitanja. Andreas studira novinarstvo i
pise reportaze. Dr. Tirmanu to izgleda vrlo zanimljivo.

(Kucanje na vrata)

Thürmann: Ja, bitte.


Andreas: Guten Morgen, Herr Dr. Thürmann.
Thürmann: Morgen, junger Mann. Sagen Sie mal: Was machen Sie?
Andreas: Studieren.
Thürmann: Studieren und keine Manieren, na ja. Was studieren Sie?
Andreas: Journalistik.
Thürmann: Und was machen Sie da?
Andreas: Recherchieren, Reportagen schreiben ...
Thürmann: Interessant, sehr interessant.

Andreas zaraauje za zivot radom u hotelu "Evropa".

Thürmann: Und was machen Sie hier?


Andreas: Arbeiten.
Thürmann: Was arbeiten Sie?
Andreas: Ich bin Portier.
Thürmann: Die Arbeit ist neu für Sie, oder?
Andreas: Ja.
Thürmann: Also, Sie studieren Journalistik, und Sie arbeiten. Sie brauchen
doch das Geld, oder?
Andreas: Ja. Klar.
Thürmann: Interessant, na denn- auf Wiedersehen.
Andreas: Auf Wiedersehen, Herr Dr. Thürmann.

Eksje zatim Citav razgovor prepricala sa par rimovanih stihova:

Ex: Studieren und recherchieren- interessant, sehr interessant.

WÖRTER UND WENDUNGEN


RECI I IZRAZI

Guten Morgen. Dobro jutro.


Morgen! Dobro jutro.
Sagen Sie mal: ... Recite, ...
Was? Sta?
machen raditi
studieren studirati
keine Manieren bezmanira
die Journalistik novinarstvo
recherchieren istrazivati

31
die Reportage, die Reportagen reportaia, reportaie
schreiben pisati
interessant zanimljivo
sehr vrlo
hier ovde
arbeiten raditi
die Arbeit rad;posao
neu nov
fürSie zaVas
brauchen trebati
das Geld novac
Klar! jasno.
Auf Wiedersehen! Dovidenja.

ÜBUNGEN
VEZBANJA

D PronaiJ.ite pravi odgovor na svako pitanje.

1. Was machen Sie? a. Journalistik.


2. Was studieren Sie? b. Ja.
3. Was machen Sie da? c. Ich bin Portier.
4. Die Arbeit ist neu für Sie? d. Studieren.
5. Und was machen Sie hier? e. Recherchieren, Reportagen schreiben.

1. ~ 2. - 3. - 4. - 5. -

II Sta se moze odgovoriti na sledeca pitanja?

1. Was möchten Sie?


2. Was brauchen Sie?
3. Wer sind Sie?
4. Werbist du?
5. Was machen Sie?
6. Was schreiben Sie?

Ex arbeiten ein Taxi studieren

ein Bier IFrau Berger I I Dr. Thürmann I


IReportagen I ein Hotel Andreas

32
IJ FormuliSite pitanja sluzeci se upitnim zamenicama wer iliwas.

1. Was ist das? (ein Taxi) 2. _ _ _ _ _ _ (Andreas)


3. _ _ _ _ _ _ (Ex) 4. _______ (Frau Berger)
5. _ _ _ _ _ _ _ (ein Lied) 6. _ _ _ _ _ _ (ein Hotel)

II Na svaki od ponuilenih odgovora postavite po dva pitanja: sa wer i


sawas.

1. Wer möchte ein Bier? Was möchte Dr. Thürmann?


(Dr. Thürmann möchte ein Bier.)
2.
(Andreas braucht die Arbeit.)
3.
(Andreas braucht Geld.)
4.
(Dr. Thürmann braucht ein Taxi.)

II Na ponuilene odgovore postavite odgovarajuca pitanja.

1. Was machen Sie? (Journalistik studieren)


2. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ (Reportagen schreiben)
3. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ (Journalistik)
4. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ (Reportagen)
5. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ (Geld)

33
Lektion sieben Lekcija

Du bist seltsam
Ti si neobicna
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
Glagoli
sind je trece lice mnoiine glagola sein.
Glagoli imaju nastavke
ich studiere: proo lice jednine. Glagol ima nastavak -e. Licna
zamenica je ich.
du studierst: drugo licejednine (neformalno "ti"). Glagoslki nastavak
je-st.
du arbeitest: glagoli cija se osnova zavrsava slovom "t" u drugom licu
jednine
(obracanje sa "ti'') dobijaju nastavak -est.
infinitiv jednina mnozina

~~tudieren lice gl. osnova gl. nastavak lice gl. osnova gl. nastavak
arbeiten
1. lice ich studier e
2. lice du studier st
("ti'') du arbeit est!
("Vi'') Sie studier en
3. lice

Ovo mozete da ka:Zete


Ako nesto niste dobro razumeli: Wie bitte?
Ako nekome ielite da saopstite kakav je,
ili kakva je neka druga osoba: Du bist seltsam/neugierig/ ...
Der Mensch ist sehr interessant.

Andreas studira novinarstvo, a Eks kaie da ona studira -ljude.


Ex: Hallo, Andreas!
Andreas: Was machst du hier?

34
Ex: Ich studiere.
Andreas: Wie bitte? Studieren?
Ex: Ja. Ich studiere.
Andreas: Was studierst du?
Ex: Menschen.
Andreas: Aha, du studierst Menschen.
Ex: Ja! Ich mache Studien. Ich studiere Menschen.
Andreas: Ach, du bist seltsam.
Ex: Menschen sind auch seltsam.

Andreasfilozofira o ljudskojprirodi kojaje, kako vernje, neobicna i radoznala.

Andreas: Menschen, hm, der Mensch, hm ... Wie ist der Mensch?
Ex: Unhöflich, müde, interessant und seltsam.
Andreas: Wie bitte? Was?
Ex: Der Mensch ist unhöflich, müde, sehr interessant, seltsam
und- neugierig.

WÖRTER UND WENDUNGEN


RECI I IZRAZI
der Mensch I die Menschen coveklljudi
Studien machen studirati
seltsam neobicno
auch takode
Was? Sta?
neugierig radoznala

ÜBUNGEN
VEZBANJA
D Upisite odgovarajuce glagolske nastavke.
1. Was mach ~ du hier? 2. Ich studier _ _
3. Wasstudier _ _ du? 4. Ichmach _ _ Studien.
5. Wasmach __ Sie? 6. Ichstudier __ , undicharbeit __
7. Was studier __ Sie? 8. Ich studier __ Journalistik.

IJ Upotrebite odgovarajuce oblike glagola sein:

1. Wie ___ der Mensch? 2. DerMensch ____ neugierig.


3. Du ___ seltsam. 4. Menschen _____ auch seltsam.
5. Das ___ sehr interessant. 6. Sie _ _ _ _ _ _ _ wohl ein Witzbold.
7. Ich ___ müde.

35
II Dopunite sledece recenice odgovarajuCim glagolima i glagolskim
oblicima.

1. Ich Menschen. 2. Was ___ du? (Menschen!)


3. Ich ein Taxi. 4. Was ___ du? (ein Taxi)
5. Ich Reportagen. 6. Was ___ du? (Reportagen)
7. Ich arbeite hier. 8. Was ___ du? (Ich bin Portier.)
9. Ich müde. 10. Was ___ du? (müde)

II Pronailite u nasoj ukrs1enici pet priloga.


(Mali savet: svi su napisani uspravno!)

z u s T s

/
M I R erstaunt
ü F 0 I p N N E
D R u
N B E u L
E R s
T A uN T
M N B E z G H s
R E z R T I ö A
I N R E u E F M
s uM s B R L p
M E s s A I I M
N u D A z G c H
B p ü N w s H u
N I E T 0 M s z

36
Lektion acht Lekcija -
Woher kommst du?
Odaklesi?

PREGLED GRAMATIKE

Ovo treba da znate:


u avaj lekciji cema abnaviti ana sta je da sada naucena.
Upitne zamenice
woher= adakle.

Ovo mozete da kazete


aka nekaga ielite da upitate adakleje: Woher kommst du?
Woher kommen Sie?
aka hacete da kaiete da Vam je sve jasna/da se nesta sama pa sebi
razume: Sowieso!

U avaj lekciji imate pet scena kaje se adigravaju u sali za darncak hatela
"Evropa ". Zatim cete saznati kaka su se Andreas i Eks uapste sreli.
Uprvaj sceni cete upaznati Hanu Klazen, kaja u hatelu radi kaa sabarica.
Pasluiavnik sa pasud.em jaj je paa na pad, ali jaj je jedan ljubazni gast pritekaa
upamac.

1. junge Frau 1. devajka


2. junge Frau 2. devajka
1. Hotelgast 1. gast
2. Hotelgast 2. gast
JungerMann mladic
1. junge Frau: Guten Morgen.
2. junge Frau: Guten Morgen.

(Pasluiavnik sa pasudem uz tresak pada na pad)


Hanna: 0-nein!
1. Hotelgast: 0 -warten Sie!
Ex: Au weia! Alles kaputt!
Hanna: Danke. Vielen Dank. Das ist sehr freundlich.
Ex: Sehr freundlich.

37
U drngoj sceni, u salu za dorncak ulazi jedan prilicno neispavani gast.
Hanna: Guten Morgen.
2. Hotelgast: Morgen.
Hanna: Tee oder Kaffee?

(Gast ne reaguje)
Hanna: Entschuldigen Sie, möchten Sie Tee oder Kaffee?
2. Hotelgast: Entschuldigung. Ich bin noch sehr müde. Kaffee bitte.

U trecoj sceni u hotelu "Evropa" dolazi da slucajnog susreta dr. Tirmana i


jednog njegovogprijatelja koga dugo nije video.
1. Hotelgast: Guten Morgen.
Thürmann: Guten Morgen.
1. Hotelgast: Wer ist das nur? Seltsam, seltsam. Ja klar, das ist doch ...
Entschuldigen Sie bitte!
Thürmann: Ja, was ist?
1. Hotelgast: Sie sind doch Herr Thürmann, oder?
Thürmann: Ja. Und du, ja, du bist doch ... Stefan!

U cetvrtoj sceni jedan mladic ieli da zapodene razgovor sa jednom gospotlom,


pa joj postavlja kojekakva pitanja.

Junger Mann: Sagen Sie mal: Sie sind also Journalistin und machen
Reportagen?
Journalistin: Ja.
Junger Mann: Interessant. Sehr interessant. Das ist sehr interessant.
Journalistin: Ja. Stimmt.
Junger Mann: Sagen Sie mal: Was machen Sie da?
Journalistin: Ach, recherchieren ...
Ex: Recherchierenrecherchieren ...

Upetoj sceni dve devojke, od kojih je jedna studentkinja, otkrivaju da dolaze iz


istog grada, naime, iz Augsburga, koji se nalazi blizu Minhena.
1. junge Frau: Und was machst du?
2. junge Frau= Studentin: Ich bin Studentin.
1. junge Frau: Und woher kommst du?
Studentin: Aus Augsburg.
1. junge Frau: Echt?? Ich auch!
Studentin: Was?! Du kommst auch aus Augsburg?

Onda i Eks pita Andreasa odakle je, na sta joj an odgovara- istim pitanjem.
Ex: Andreas, woher kommst du?
Andreas: Ich komme aus Köln. Und du? Woher kommst du?
Ex: Ich? Ich komme aus ...

38
U sedmoj sceni cete saznati kako su se nevidljiva Eks i Andreas uopste sreli.
A ndreas je Citao knjigu o patuljcima iz Kelna koji, prema staroj priCi, uvek
dolaze nocu, dok zanatlije spavaju, da bi dovrsili njihove poslove- na veliku
radost gratlana Kelna. Andreas je, CitajuCi, duboko uzdahnuo, poielevsi da i on
dobije takvu pomoc. Bio je, metlutim, uveren da su zlatna vremena iz takvih
prica u svakom slucaju (sowieso) davno prosla. Ali, kada je izgovorio carobnu
ree sowieso, iz knjige je iskoCila jedna mala ienska prilika, koju je on nazvao
Eks, sto na tatinskam znaCi "iz", jer se ona pojavila "iz" knjige. Andreas nije ni
znao da je izgovrio carobnu ree!

Andreas: Ich möchte auch so ... Na ja- das ist sowieso vorbei!
Ex: Hhmm, hhmm. Hallo! Hallo! Da bin ich.
Andreas: Werbist du?
Ex: Ich bin ...
Andreas: Werbist du?
Ex: Ich bin ich.

WÖRTER UND WENDUNGEN


RECI I IZRAZI
warten cekati
0- warten Sie! 0- sacekajte!
Auweia! ]aoj!
Alles kaputt! Sve je propalo!
Vielen Dank! Mnogo Vam hvala.
freundlich ljubazno
der Tee caj
oder ili
der Kaffee kafa
noch jos
Ja klar! ]asno!
Wer ist das nur? Kolijeto?
diejournalistin novinarka
die Studentin studentkinja
woher? odakle, otkud?
kommen doCi, dolaziti
aus (Berlin) iz (Berlina)
Echt? Zaista? (zargon)
Na ja. Pa da.
Das ist vorbei. Tojeproslo.
vorbei proslo
Das ist sowieso vorbei. To je svakako proslo.
sowieso svakako, nego sta; ionako
Ichbin ich. jasamja.

39
ÜBUNGEN
VEZBANJA

D Sta su reklijunaci nasih scena u poslednjoj lekciji?


Krsticem oznac"'ite izgovorene recenice.

Ein Gast =gast Frau =iena

Ex Hanna EinGast
0 Naja. 0 Das ist sehr interessant. 0 Kaffee bitte!
0 Alles kaputt. 0 Das ist neu. 0 Teebitte.
0 Alles okay. 0 Das ist sehr freundlich. 0 EinBier.

EinGast Frau
0 Das ist doch Herr Thürmann. 0 Ich bin Portier.
0 Du bist doch Herr Thürmann. 0 Ich bin müde.
0 Sie sind doch Herr Thürmann. 0 Ich bin Studentin.

II Dopunite sledece recenice:

Ich _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Augsburg.
Woher kommst du? - - - - - - - - - - - - - - - - - - Berlin.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Köln.

40
Lektion neun Lekcija -
Das weißt du doch!
Pa to bar znas1
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
1. Glagoli
Andreas wohnt in Aachen.
wohnt - trece lice jednine. Glagolski nastavak je -t:
Er arbeitet in Aachen.
arbeitet - kod glagola cija se osnova zavrsava na -t, nastavak za 3. lice
jednine glasi -et.
irifinitiv jednina mnozina
l/'"wohne~ -
!"-._arbeiten lice gl. osnova gl. nastavak lice gl. osnova gl. nastavak
1. lice ich wohn e
2. lice du wohn st
("it"') du arbeit est!
("Vi'') Sie wohn en
Sie arbeit en
3. lice er wohn t
er arbeit et!

2. Licne zamenice
er= licna kzamenica treceg lica jednine ("on '').Er zamenjuje imenice
muskog roda, to jest, imenice koje imaju odredeni Clan der. (tose
odnosi i na muska imena)

I ~:· Thürmann wohnt in Berlin.


wohnt in Berlin.
I ~rerText ist von Goethe.
ist von Goethe.

3. Predlozi
in Er wohnt in Berlin.
aus Er kommt aus Leipzig.

41
Ovo mozete da kazete
Ako pitate odakle neko dolazi: Woher kommt er?
Woher kommst du?
Kada Vi saopstavate odakle neko dolazi: Er kommt aus Leipzig.
Kada saopstavate gde neko stanjuje/iivi: Er wohnt in Berlin.
Kada nesto znate: Das weiß ich.
Kada nesto ne znate: Das weiß ich nicht.
Kada nekoga podsecate da zna neki podatak: Das weißt du doch!

Radoznala Eks zeli da sazna sto vise o dr. Tirmanu. Zato sa Andreasom
zaviruje u hotelsku knjigu gostiju. Kada su naisli na Tirmanovo ime, najpre su
poceli razgovor o sopstvenim imenima.
Andreas: Hier, also- Name: Thürmann.
Ex: Das weiß ich doch! Weiter!
Andreas: Vorname: Lukas.
Ex: Vorname?
Andreas: Ja. Vorname.
Ex: Wie ist dein Vorname?
Andreas: Das weißt du doch! Andreas. Und dein Vorname?
Ex: Das weiß ich nicht.
Andreas: Aber ich! Ich weiß das! Vorname: Ex, Name: Hex.
Ex: Nein-nein!
Nakon ovih reCi ponovo obracaju painju na podatke o dr. Tirmanu. On je lekar,
roden je u Lajpcigu, a iivi u Berlinu.
Andreas: Also weiter: Beruf ...
Ex: Was macht er?
Andreas: Er ist Arzt, er heißt ja Dr. Thürmann.
Ex: Was ist dein Beruf?
Andreas: Student und Portier. Ich studiere, und ich arbeite als Portier.
Ex: Weiter: Geburtsort! Woher kommt er?
Andreas: Er kommt aus Leipzig.
Ex: Weiter: Wohnort!
Andreas: Moment: hier- Berlin! Er wohnt in Berlin.

WÖRTER UND WENDUNGEN


RECI I IZRAZI
der Name ime
Das weiß ich doch! Patoznam!
weiter da/je
der Vorname ime
Das weißt du doch! Pa to bar znas!
dein Vorname tvojeime
Das weiß ich nicht. Toneznam.
42
nicht ne
aber ali
Ich weiß das. Znamto.
die Hex(e) vestica
derBeruf zanimanje; zvanje
er on
der Arzt lekar
Er heißt ja Dr. Thürmann. Paonsezovedr. Tirman.
der Student student
Ich arbeite als Portier. ja radim kao portir.
der Geburtsort mesto rottenja
der Wohnort mesto stanovanja
Moment! Trenutak!
wohnen stanovati
in (Berlin) u(Berlinu)

ÜBUNGEN
VEZBANJA

D Upotrebite odgovarajuce glagole- wohnen ili kommen -kao i


odgovarajuce glagolske nastavke:

1. Woher _ _ __ Dr. Thürmann? 2. Dr. Thürmann ____ aus


Leipzig.
3. Dr. Thürmann ____ in Berlin. 4. Woher ____ Andreas?
5. Andreas ____ aus Köln. 6. Andreas in Aachen.

IJ Upotrebite pravu reC: in ili aus.

1. Dr. Thürmann wohnt _ _ _ _ Berlin. 2. Er kommt _ _ _ _ Leipzig.


3. Andreas kommt Köln. 4. Er wohnt Aachen.
5. Die Studentin studiert Augsburg.

IJ Upotrebite ponuilene licne zamenice i glagolske oblike:

1. Andreas ____ Portier im Hotel Europa. 2. _ _ _ _ _ _ das Geld.


3. auch. 4. Er _ _ _ _ Journalistik. 5.
- - - - · 6. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ . 7. Ex _ _ _ _ Studien.

43
II Posluzite se licnim zamenicama ich, du, sie, er.

1. Dr. Thürmann ist Arzt. _ _ _ _ wohnt in Berlin. 2. Sagen _ _ _ _ mal:


Was machen _ _ _ _ ? 3. studiere Journalistik.
4. _ _ _ _ schreibe Reportagen. 5. Ex, was machst _ _ _ _ hier?
6. _ _ _ _ studiere Menschen. Und ? 7. arbeite.
8. _ _ _ _ arbeitet, _ _ _ _ studiert, _ _ _ _ ist Portier und Student.

IJ Postavite pitanja i odgovorite na njih nekom od ponut1enih recenica


( resenje ovog vezvanja se ne nalazi u udzveniku).

Pitanja odgovori

Woher kommst du? Das weiß ich nicht.


Woher kommen Sie? Das weiß ich.
Was machst du? Das weißt du doch.
Was arbeitet er?

44

Lektion zehn Lekcija

Ist noch ein Zimmer frei?


Imate lijednu slobodnu sobu?
PREGLED GRAMATIKE

Ovo treba da znate:


Pitanja na koja se moie odgovoriti samo sa "da" ili "ne "postavljaju se bez
upitnih zamenica! U tom slucaju glagol se pomera na pocetak recenice.

Du ~ arbeitest viel.
Arbeitest ..----.. du viel?

Ovo mozete da kazete


ako pitate za cenu: Wie teuer ist das Zimmer?
Ako nekoga pitate koliko dugo ostaje: Wie lange bleiben Sie?

Andreas je u poslu, a Eks ga zasipa pitanjima.

Ex: Du, Andreas, arbeitest du?


Andreas: Ja.
Ex: Du, Andreas, arbeitest du viel?
Andreas: Ja.
Ex: Andreas, bist du glücklich?
Andreas: Hm.
Ex: Was heißt ,hm'? Ja oder nein?
Andreas: Fragst du immer so viel?
Ex: Immer!
Andreas: Pst- da kommt jemand!

U botet ulazi novi gast i pita da Ii je jos neka soba slobodna i koliko kosta. Ime
mu je Majer i namerava da ostane dva ili tri dana.

Andreas: Guten Abend.


Gast: Guten Abend. Ist noch ein Zimmer frei?
Andreas: Ein Einzelzimmer oder ein Doppelzimmer?
Gast: Ein Einzelzimmer bitte.
Andreas: Mit Bad?
Gast: Ja.
45
Andreas: Wie lange bleiben Sie?
Gast: Zwei oder drei Tage.
Andreas: Okay. Zimmer zehn ist noch frei.
Gast: Wie teuer ist das Zimmer?
Andreas: Hundertzwanzig Mark. Mit Frühstück.
Gast: Gut.
Andreas: Ihr Schlüssel- und einen schönen Abend noch, Herr Meier!
Gast: Danke.

Gospodin Majer je oCigledno muzicar, jer su se iz njegove sobe razlegli zvuci


jlaute.

Andreas: Wie schön!


Ex: Ruhe! Ruhe bitte!

WÖRTER UND WENDUNGEN


RECI I IZRAZI

viel mnogo,puno
glücklich srecan
fragen pitati
immer uvek
soviel takomnogo
jemand neko
das Zimmer soba
frei slobodna
das Einzelzimmer jednokrevetna soba
das Doppelzimmer dvokrevetna soba
mit sa
dasBad kupatilo
wie lange? koliko dugo?
bleiben ostati
zwei dva
drei tri
der Tag I die Tage dan/dani
zwei oder drei Tage dva ili tri dana
zehn deset
wie teuer? koliko kosta?
hundertzwanzig sto dvadeset
die Mark marka
das Frühstück dorucak
Gut. Dobro!
der Schlüssel kljuc
Einen schönen Abend noch! Prijatno vece!
Wie schön! Kako je lepo!
Ruhe! Mir! (Tisina!)
46
ÜBUNGEN
VEZBANJA

D Uz svako pitanje stavite pravi odgovor:


1. Ist noch ein Zimmer frei? a. Hundertzwanzig Mark.
2. Wie lange bleiben Sie? b. Zimmer zehn ist noch frei.
3. Wie teuer ist das Zimmer? c. Zwei oder drei Tage.
1. _ _ _ 2. 3.

IJ Pitajte za cenu necega i sami smislite odgovor. ( resenje ovog


vezöanja se ne nalazi u udzöeniku.)

Wie teuer ist das Taxi I das Hotel I das Bier I der Tee I der Kaffee ... ?

IJ Postavite nekom zamisgenom hotelskom gostu ili prijatelju koliko


dugo zeli da ostane. Sami smislite odgovor ( resenje ovog vezöanja
se ne nalazi u udzöeniku).

Wie lange bleiben Sie? _ _ _ _ Tage.


Wie lange bleibst du? _ _ _ _ Tage.

II Dopunite sledece recenice rec"ima koje nedostaju.

1. Guten Abend. Ich möchte ein ____ . 2. Ist noch ein Zimmer ____ ?
3. Möchten Sie ein _ _ _ _ _ _ _ _ _ oderein _ _ _ _ _ _ _ __
4. MöchtenSieeinZimmermit ? 5. Hierbitte,Ihr _ _ _ _ __
und einen schönen noch.

IJ Ptetvorite sledece izraze u pitanja:

1. Das ist das Hotel Europa. Ist das das Hotel Europa?
2. Andreas arbeitet da.
3. Er ist Portier.
4. ErarbeitetvieL
5. Sie studieren Journalistik.
6. Sie brauchen das Geld.
7. Sie sind der Portier.
47
1!1 Rasporedite sledece recenice u odgovarajuce tabele. Obratite
paznju na polozaj glagola u recenici.

1. Ist noch ein Zimmer frei?


2. Wie lange bleiben Sie?
3. Herr Meier bleibt zwei oder drei Tage.
4. Wie teuer ist das Zimmer?
5. Bist du glücklich?
6. Andreas weiß das nicht.
7. Er fragt Ex:
8. Fragst du immer so viel?

I nocheinZimmerfrel?

f~erb)
Wielange bleiben Sie?
II

48
Lektion elf Lekcija

Schon wieder so ein Zimmer!


Opet ovaka soba!
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
Clanovi
U nemackom jez[ku postoje Clanovi. To su kratke nesamostalne reCi koje stoje
ispred imenica. Clanovima se ozna(ava gramaticki rod imenica. Moguca
su tri roda: muski, srednji i ienski. Clan, pak, moie biti adretten ili
neodreaen. Eva kako glasi odreaeni Clan

za imenice muskog roda ( m.): der- der Schlüssel


za imenicesrednjeg roda (n.): das- das Zimmer
za imenice ienskog roda (/.): die- die Flasche

a evo kako glasi neodredeni c7an


za imenice muskog roda: ein- ein Schlüssel
za imenice srednjeg roda: ein- ein Zimmer
za imenice ienskog roda: eine- eine Flasche

Neodreaeni Clan sa upotrebljava sa imenicama koje oznacavaju nesto sto


nije bliie definisano. Tose desava kada u razgovoru nesto pominjemo prvi
put. Odreaeni Clan stoji uz imenica koje oznacavaju nesto vec pomenuto,
poznato, bliie definisano.
Da ist eine Flasche- die Flasche ist ja noch halbvoll.

jednina
muskirod srednjirod zenskirod
nominativ akuzativ nom. akk. nom akk.
(nom.) (akk.)
odreaeni der das die
neodreaeni ein ein eine

49
Ovo mozete da kazete
Kada se zbog necega ljutite: So ein Mist!
Ako nekoga podseeate da zna neki podatak: Das kennst du doch!
Das kennen Sie doch!

Hana, sobarica u hotelu "Evropa ", ljuti se zbog toga sto je soba jednog gosta Jako
neuredna.

Hanna: Hallo, Frau Berger!


Frau Berger: Guten Morgen, Hanna.
Hanna: Ach nein- schon wieder so ein Zimmer! So ein Mist!
Frau Berger: Was ist, Hanna?
Hanna: Ach- das Zimmer ist wirklich ein Saustall!
Frau Berger: Das kennst du doch.
Hanna: Stimmt.

Hana poCinje da skuplja prazne boce i pune pepeljare, zaleCi se zbog tipicne
podele uloga prema kojoj muskarac mirno pusi, dok zena- Cisti.

Hanna: Typisch- eine Flasche, noch eine- oh, die Flasche ist ja noch
halbvoll. Der Aschenbecher- voll! Na klar: Der Mann raucht
und trinkt, die Frau putzt.
Ex: Und singt.
Hanna: Was? Ist da jemand?

Eks, koja radoznalo proucava botet, sve je videla i cula, pa hotelskog gosta-
muzicara, rugajuCi se, naziva- muzikantom.

Frau Berger: Alles okay, Hanna? Oh- eine Flöte!


Ex: Ein Musikant- chaotisch und charmant.
Hanna: Ist da jemand?
Frau Berger: Ist da jemand? Komisch ...

WÖRTER UND WENDUNGEN


RECIIZRAZI

schon wieder zaropet


So ein Mist! Kakavuzas!
Was ist? Staje?
wirklich stvarno, zaista
Das ist wirklich ein Saustall! Ovo je stvarno svinjac!
kennen znati, poznavati
stimmt takoje
typisch tipicno

50
die Flasche boca,flasa
halbvoll polupuna
der Aschenbecher pepeljara
voll puna
Na klar! jasno! Nego sta!
der Mann muskarac
rauchen pusiti
trinken piti
die Frau iena
putzen Cistiti
singen pevati
dieFlöte flauta
der Musikant muzikant
chaotisch neorganizovano, baoticno
charmant sarmantan
komisch cudno
Bis zum nächsten Mal! Do sledeCi put!

ÜBUNGEN
VEZBANJA

D Svakoj od sledeCih imenica dodelite odgovarajuCi odreileni c1an, pa


ih unesite u prilozenu tabelu:
m. n. f.
das Frühstück Frühstück (n)
Tee (m)
Kaffee (m)
Lied (n)
Flöte CO
Text(m)
Beruf(m)
Arzt (m)
Portier (m)
Student (m)
Studentin CO

Rezeption CO Zimmer(n) Mann (m) Geld (n)

~~Ma<k(IJ
Portier(m) Schlüssel (m) Frau CO Taxi (n)

51
II Na prazne linije upis'ite c1anove koji nedostaju.
1. Das ist ein Taxi. 2. Das Taxiist neu.
3. Dasist Zimmer. 4. Zimmer ist frei.
5. Dasist Lied. 6. Lied ist wunderschön.
7. Das ist Flasche. 8. Flasche ist voll.
9. Dasist Arzt. 10. Arzt arbeitet viel.
11. Dasist Frau. 12. Frau arbeitet im Hotel.

II Na prazne linije upis'ite c1anove koji nedostaju, pa nastavite donji


tekst.

_ _ _ Mann kommt in ___ Hotel. ___ Mann fragt: "Ist noch _ __


Zimmer frei?" _ _ __ Portier fragt: " ____ Einzel- oder _ _ __
Doppelzimmer?" Mann möchte ____ Einzelzimmer mit Bad.
____ Portier sagt: "Okay." ____ Mann möchte ____ Taxi.
____ Portier sagt: " ____ Taxi ist gleich hier." ____ Mann wartet,
er raucht und sagt: "Vielen Dank."

_ _ _ Frau kommt in ____ Hotel. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __

52
Lektion zwölf Lekcija
-
Student oder Portier?
Student ili portir?
PREGLED GRAMATIKE

Ovo treba da znate:


glagoli
wir studieren - prva lice mnaiine glagala studieren. Glagaslki nastavak
je -en. Licna zamenica je wir.

,..- i1ifinitiv jednina mnozina


studieren lice gl. osnova gl. nastavak lice gl.osnova gl. nastavak
1. lice ich studier e wir studier en
2. lice
("ti") du studier st
("Vi'') Sie studier en
3. lice er studier t

Ovo mozete da kazete


Aka traiite ad nekaga razlag za neku tvrdnju: Warum sagen Sie: ...
Kada ielite da saznate da li neka uvek
gavari adreaenu stvar: Sagen Sie immer: ...
Aka pretpastavljate (verujete) da ... Ich glaube: ...

Andreas traii Eks. Napakan zacuje njen glas kad Hane. Taka sei an upazna
sa Hanam. Zatim an abjasnjava gaspaai Berger !fta tu uap!fte radi.

Frau Berger: Komisch.


Ex: Was ist komisch?
Frau Berger: Ist da jemand?
Ex: Ja. Wir!
Andreas: Pst- sei doch still!
Frau Berger: Was machen Sie denn hier?
Ex: Wir studieren.
Hanna: Wie bitte?
Andreas: Ja. Nein, also wir ... (mucajuci)- ich bin nur neugierig.

53
Frau Berger: Interessant! Sagen Sie mal: Sie sind doch allein. Sagen Sie
immer ,wir' und meinen ,ich'?
Andreas: Nein, natürlich nicht.
Andreas se Hani predstavlja kao student i portir. Hana se predstavlja kao
sobarica. Sve to zabavlja gospoau Berger.
Hanna: Sie sind neu hier, oder? Ich glaube, Sie sind der Portier.
Andreas: Stimmt!
Hanna: Und warum sagen Sie ,wir studieren'?
Andreas: Ich bin Student.
Hanna: Was denn: Student oder Portier?
Andreas: Student und Portier.
Hanna: Ach so. Na ja- also, ich bin Hanna. Das Zimmermädchen.
Andreas: Und ich bin Andreas.
Frau Berger: Also - an die Arbeit!
Hanna: Okay. Tschüs!
Ex: Ciao!

WÖRTER UND WENDUNGEN


RECI I IZRAZI
wir mi
Sei doch still! Budimirna!
still mirna, tiha
Was machen Sie denn hier? Sta Vi radite ovde?
allein sam
meinen moj
Natürlich nicht! Naravno da ne!
glauben misliti, verovati
Was denn: ... ? Sta? ...
oder: Tee oder Kaffee? ili: caj ili kafa?
das Zimmermädchen sobarica
An die Arbeit! Na posaal
Tschüs! Z.dravo! (samo pri odlasku, rastanku)
Ciao! Cao!

ÜBUNGEN
VEZBANJA
D Kako glase u inflnitivu glagoli dati u sledeCim recenicama?
(Infinitiv je oblik u kome se glagoli nalaze u recniku)
1. Wie heißen Sie? heißen
2. WersindSie?
3. Arbeitest du viel?
4. Ich arbeite und studiere.

54
S. Das kennst du doch!
6. Der Mann trinkt Kaffee.
7. Wir brauchen Sie.
8. Herr Meier bleibt zwei oder drei Tage.
9. Wasglaubstdu:
10. SingtHannagern?
11. Ich meine: ja!
12. Bist du müde?

II Na prazne linije upisite odgovarajuce glagolske nastavke.

1. Hanna arbeiU1 als Zimmermädchen im Hotel Europa. 2. Frau Berger frag_


Andreas: 3. "Was mach___ Sie denn hier?" 4. Ex sag__ :
5. "Wir studier__ ." 6. Hanna frag __ : 7. "Warum sag__ Sie ,wir
studier__ '?" 8. Da frag __ Frau Berger: 9. "Sag_ Sie mal: Sag__
Sie immer ,wir' und mein.._ ,ich'?" 10. Hanna mein.._ : "Ich glaub__ ,
Sie sind der Portier."

IJ Na prazne linije najpre upisite reCi koje nedostaju, a zatim ih unesite


u nasu ukrs1enicu. NajveCi broj reCi uzet je iz 12. lekcije. Ako sve
pravilno popunite, u uspravnoj koloni ukrs1enice cete dobiti naziv
Haninog zanimanja.

1. Istnochein Zimmer frei? 1. Z I MMEIRI


2. Ex sagt: studieren. 2.
3. Sagen Sie immer ,wir' und ,ich'? 3. I I
4. Wasist 4. I
5. Ich : Sie sind der Portier. 5. II
6. sagen Sie: ,Wir studieren'? 6.
7. Stimmt! 7.
8. Andreas heißt Andreas 8.
9. Er ist und Portier. 9.
10. Was Sie denn hier? 10.
11. Siesindneu , oder? 11.
12. Sie sind doch 12.
13. Ich nur neugierig. 13. I
Hannaist _______________________

55
Lektion dreizehn Lekcija
.
Hier bitte- mein Schlüssel
Izvolite -moj kljuC.

PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
Prisvojne zamenice
Prisvojnom zamenicom oznacavamo pripadnost nekog predmeta ili osobe
nekoj drugoj osobi, na primer:
mein Geld = "moj novac"
meine Arbeit = "moj posao"
dein Hotel = "moj botel"

Prisvojna zamenica stoji ispred imenice. Ona se menja vec prema tome
kakav je Clan koji pripada toj imenici:
der/ein/mein Schlüssel; die/eine/meine Arbeit
das/ein/mein Hotel
muskirod zenskirod mnoiina
jednina srednjirod
l.lice mein meine
2./ice (du) dein deine
(Sie) Ihr Ihre
3./ice (mask.)
(fern.)

Ovo mozete da kazete


Kada nekome nesto dajete: Hier bitte- Ihr Paß/Ihre Brille.
Ako nekoga pitate kako je: Wie geht es Ihnen?!Wie geht's?
Kada odgovarate na pitanje kako ste: Danke. Gut./Gut./Es geht.

Scene kojesiede odigravaju se na recepciji hotela ''Evropa ".


1. scena: Gospodin Majer predaje kljuc svoje botelske sobe.
Andreas: Guten Morgen, Herr Meier. Wie geht's?
Meier: Danke. Gut.
(Majer ostavlja kljuc na pultu recepcije)
Meier: Hier- mein Schlüssel!
Andreas: Danke. Und einen schönen Tag noch.
Meier: Auf Wiedersehen.

56
2. scena: Andreas vraca jednoj gosCi njen pasos.
Andreas: Guten Morgen.
Frau: Guten Morgen.
Andreas: Hier bitte - Ihr Paß!
Frau: Ach ja, danke. Auf Wiedersehen.
Andreas: Auf Wiedersehen.

3. scena: Andreas predaje dr. Tirmanu jedno pismo. Tirman ne vidi dobro sta je
napisano posto ne moie da pronaae svoje naocari koje su mu- na nosu!
Andreas: Guten Morgen, Herr Dr. Thürmann. Wie geht es Ihnen?
Thürmann: Morgen. Danke, es geht.
Andreas: Hier ist ein Brief für Sie.
Thürmann: So -ein Brief. Meine Brille- meine Brille ist weg! Woher
kommt denn der Briet?
Andreas: Aus Berlin. Entschuldigen Sie bitte, Herr Dr. Thürmann, da ist
ja Ihre Brille!
Thürmann: Na, so was ... ich bin doch alt.

4. scena- Ex ljutiAndreasa, koji mora da obavijos neke poslove.


Ex: Hm,hm.
Andreas: Das ist mein Füller!
Ex: Dein Füller? Ach so, das weiß ich doch nicht. Ist das auch
deine Brille?
Andreas: Nein! Ex, sei still! Ich arbeite.
Ex: Arbeiten, arbeiten, der Mensch arbeitet immer ...

WÖRTER UND WENDUNGEN


RECI I IZRAZI

Wiegeht's? Kakoste?
Gut. Dobro.
mein Schlüssel moj(kljuc)
Einen schönen Tag noch! Prijatan dan (ielim)!
derPaß pasos
IhrPaß Vaspasos
Wie geht es Ihnen? Kakoste?
Morgen. (=Guten Morgen.) Dobro jutro.
Es geht. Dobroje ...
derBrief pismo
die Brille naocari
meine Brille moje naocari
weg nema!
Da ist ja Ihre Brille! Eva Vasih naocara!
Na, so was ... Ab, svasta ...
57
alt star
der Füller naliv-pero
dein Füller tvoje naliv-pero

ÜBUNGEN
VEZBANJA

D Obelezite krstiCima recenice koje su izgovorene u scenama iz


poslednja lekcije.

1. Sta odgovara g. Majer? 2. Sta je odgovorio dr. Tirman?


"Wie geht's?" "Wie geht es Ihnen?"
0 Ja. 0 Nein.
0 Alles okay. 0 Gut.
0 Danke. Gut. 0 Danke. Es geht.

3. StajeAndreasrekaogosCi? 4. StajeAndreasrekaodr. Tirmanu?


0 Hier bitte- Ihr Paß. 0 Da ist ja Ihre Flöte.
0 Hier bitte- Ihr Schlüssel. 0 Da ist ja Ihre Frau.
0 Hier bitte- Ihr Brief. 0 Da ist ja Ihre Brille.

5. Kako je reagovao dr. Tirman? 6. Sta je upitala Eks?


0 Ich bin doch neugierig. 0 Ist das auch dein Briet?
0 Ich bin doch erstaunt. 0 Ist das auch deine Brille?
0 Ich bin doch alt. 0 Ist das auch dein Taxi?

11 nopunite sledece recenice:


Eks pitaAndreasa: Andreas odgovara:
Ist das dein Füller? Ja, das ist mein Füller.
Ist das ____ Briet?
Ist das Kaffee?
Ist das Arbeit?
Ist das Geld?

Andreas je hotelskam gostu rekao:


a. Bitte, das ist Paß. b. Bitte, das ist _ _ _ _ Schlüssel.
c. Bitte, das ist Flöte. d. Bitte, das ist Tee.
e. Taxiistda. f. Brille ist da.
g. _ _ _ _ Arzt ist da.

58
1..
IJ Na prazne linije upis"'ite prisvojne zamenice koje se slazu sa
odgovarajuCim licnim zamenicama.

Das ist mein Geld.


Das ist ____ Reportage.
Das ist Arbeit.

2. • Das ist Flasche.


Das ist Arbeit.
Das ist Kaffee.

3.11 Das ist Arbeit.


Das ist Frühstück.
Das ist Zimmer.

59
Lektion vierzehn Lekcija

Ihr kommt doch nach Aachen?


Hocete li doci u Ahen?

PREGLED GRAMATIKE

Ovo treba da znate:


1. Glagoli
ihrkommt je drugo lice mnoiine glagola kommen.
Glagolski nastavak je -t.
Licna zamenica drugog lica mnoiine je ihr.

irifinitiv jednina mnozina

~ lice gl. osnova gl. nastavak lice gl. osnova gl. nastavak
1. lice ich komm e wir komm en
2. lice
("ti'') du .komm st ihr komm t
("Vi'') Sie komm en
3. lice er komm t

2. Subjekat recenice
Svaka recenica ima subjekat. To moie biti Clan, licno ime, imenica,
zamenica itd.

subjekat @)
EinStudent braucht immer Geld.
DieArbeit ist neu.
Dr. Thürmann kommt aus Berlin.
Ihr kommt doch nach Aachen?
Das ist sehr teuer.

60
Recce: wohl
Wohl je ree kojom se sluiimo da bismo izrazili nagadanje ili pretpostavku.
Er raucht und trinkt wohl gern znaCi: ich g]aube: er raucht und trinkt gern.
OVo mozete da kazete
Ako ielite da dobijete potvrdu Vaseg misljenja: Ihr wißt doch: ...
Ako nesto odbijate: Das geht doch nicht!
Ako nesto slutite/pretpostavljate/nagadate: Das istwohl (+ pridev)

Andreas pise pismo roditeljima. Pise o svom poslu u hotelu "Evropa" i o ljudima
sa kojima se tamo susreo, kao sto su dr. Tirman i gospodin Majer.

Liebe Eltern,
Ihr wißt doch: Ein Student braucht immer Geld. Ich arbeite also wieder- als
Portier im Hotel Europa in Aachen. Die Arbeit ist neu und interessant. Immer
kommt jemand und möchte ein Zimmer, ein Bier oder ein Taxi ... Oder jemand
fragt: "Wo ist mein Geld, meine Brille, mein Paß ... ?" Die Leute glauben wohl:
Ein Portier weiß alles. Da mache ich Studien, studiere Menschen:
Da ist z. B. Dr. Thürmann, ein Arzt aus Berlin. Er ist nett, aber er fragt sehr viel.
Und da ist noch Herr Meier, ein Musiker. Er raucht und trinkt wohl gern ...
Auch ich rauche immer noch, und das ist sehr teuer, leider.
Ihr kommt doch nach Aachen?

U tom trenutku Eks prekida Andreasa pitanjem ko to treba da dobe u Ahen, a i


buni se sto ne pise nista 0 njoj.

Ex: Wer denn?


Andreas: Meine Eltern.
Ex: Und ich? Wo steht: Ex ist meine Freundin?
Andreas: Ach so, du meinst ...

Eks smatra da bi Andreas roditeljima trebalo i nju da pomene, ali on to odbija.


Ex: Ja!
Andreas: Ach, Ex, das geht doch nicht!
Ex: Warum nicht?

Na ovo pitanje Andreas vise nije hteo da odgovori, vec je dovrsio svoje pismo.
Bis bald
Euer Andreas

WÖRTER UND WENDUNGEN


RECI I IZRAZI
Liebe Eltern! Dragi roditelji!
Ich arbeite wieder. ja ponovo radim.
wieder ponovo, opet

61
die Leute ljudi
Die Leute glauben wohl ... Ljudi miste da ...
Er weiß alles. Onznasve.
das Beispiel primer
z. B. =zum Beispiel z.B. = naprimer
nett fin, ljubazan
gern rado
der Musiker muzicar
immernoch josuvek
leider naialost
nach (Aachen) u (pravcuAhena), u (Ahen)
Wo steht. .. ? Gde stoji .. . ? (gde se nalazi?)
die Freundin prijateljica, ( necija) devojka
Das geht doch nicht. Tonemoie.
Warum nicht? Zasto da ne?, Zasto ne?
bisbald da skorog vitlenja
Euer Andreas vasAndreas

ÜBUNGEN
VEZBANJA

D Podvucite glagole u Andreasovom pismu.

II Na prazne linije upisite subjekte koji nedostaju ( radi se o


Andreasovom pismu):

1. lice a. arbei0 f. wir mein@

memi
2. lice
("ti'') b. g. komm{L)
("Vi") c. Sie brauch n
3. lice d. braue t h. glaub§
e. raue t

II Na prazne linije upisite odgovarajuce subjekte:


1. Andreas arbeitet als Portier.
2. _ _ _ _ _ _ ist interessant.
3. ______ heißt Dr. Thürmann.
4. ______ fragt Andreas: " ____ brauchen das Geld, oder?"
5. ______ studiert Menschen.
6. ______ macht Studien.

62
7. Ex sagt:" studieren."
8. glauben: weiß alles.

II Izrazite nagadanje ili pretpostavku reccom wohl.

Andreas glaubt:
1. Herr Meier raucht gern. Herr M. rauchtwohl gern.
2. Hanna ist nett.
3. Frau Berger singt gern.
4. Musiker sind chaotisch.
5. Menschen sind neugierig.
6. FrauBergerarbeitet viel.
7. Dr. Thürmann ist seltsam.

63
Lektion fünfzehn Lekcija

Verkaufst du auch die Kassetten?


Prodajesli i kasete?
PREGLED GRAMATIKE

Ovo treba da znate:


1. Mnozina imenica
NajveCi broj imenica u nemackom jeziku menja svoj oblik u mnoiini i to na
pet moguCih naCina. Evo jednog od njih: imenica u mnoiini dobija
nastavak -n ili -en. Clan predimenicama u mnoiini je uvek die:
die Kassette- die Kassetten I der Mensch- die Menschen

2. Licne zamenice
Trece lice mnoiine glasi sie. U mnoiini sve imenice u nominativu i
akuzativu mogu biti zamenjene zamenicom sie.

~ie Kassetten I sind alt. Ich verkaufe die Schallplatten. I


sind alt. Ich verkaufe
I Ste
I sie.
3. Negacija sa nicht
Recju nicht se sluiimo da bismo negirali neki izraz. Nicht uvek dolazi poste
glagola koji se negira: Ich höre die Kassetten doch nicht.
Ovo mozete da kazete
Kada nesto ne znate: Ich weiß nicht.
Kada u nesto niste sigurni: Ich glaube nicht.

Andreas kod kuce slaie stare stvari koje bi hteo da proda na buvljoj pijaci.
Tamo ljudi prodaju stvari koje im vise nisu potrebne. Eks posmatra Andreasa
zabavljenog slaganjem.
Ex: Warum liegen die Sachen da?
Andreas: Ich verkaufe sie.
Ex: Was? Verkaufen? Wo denn?
Andreas: Morgen ist Flohmarkt.
Ex: Flohmarkt? Flohmarkt? Verkaufst du Flöhe?
Andreas: Nein. Ich verkaufe- die Ex Hex.
Ex: Nein, bitte nicht!
64
Eks pita Andreasa da li ce na buvljoj pijaci prodavati i ploce i kasete. On to jos
nije odluCio.
Ex: Verkaufst du auch die Kassetten?
Andreas: Ja- sie sind alt. Ich höre sie doch nicht.
Ex: Und die Schallplatten? Verkaufst du auch die Schallplatten?
Andreas: Ich weiß nicht. Ich glaube nicht.
Ex: Sind sie neu?
Andreas: Nein, natürlich nicht!
Ex: Spielst du eine Schallplatte?
Andreas: Na gut.

WÖRTER UND WENDUNGEN


RECI I IZRAZI
liegen leiati; stajati ( neki predmet stoji na .. .)
die Sachen stvari
verkaufen prodavati
sie ona; nju
Wo denn? Gdeto?
morgen sutra
der Flohmarkt buvlja pi jaca
der Floh/die Flöhe buvalbuve
Bitte nicht! Nemoj, molim tel
die Kassette kaseta
hören slusati, cuti
die Schallplatte/die Schallplatten gramofonska ploca/gramofonske ploce
Ich weiß nicht. Neznam.
Ich glaube nicht. Ne verujem, ne bib rekao
Natürlich nicht! Naravno da ne!
eine Schallplatte spielen pustiti plocu ( na gramofonu)
Na gut. (izraz) Padobro.
Ich höre sie doch nicht. ja Vas ne cujem.

ÜBUNGEN
VEZBANJA

D Sta treba ubaciti u recenicu: ist iU sind?

Die Flaschen voll. Die Flaschen sind voll.


DerMann unhöflich.
Menschen neugierig.
DieSachen alt.
Der Aschenbecher halbvoll.
DieFlasche voll.

65
II Odgovorite na pitanja sluzeCi se pridevima datim u zagradama.

1. Sind die Kassetten neu? (alt) Nein, sie sind alt.


2. Sind die Flaschen voll? (halbvoll)
3. Sind Menschen unhöflich? (höflich)
4. Sind "Musikanten" chaotisch? (charmant)

IJ Odgovorite na pitanja ne ponavljajuCi imenice koje sadr:Ze:

1. Brauchst du die Sachen? Nein, ich brauche sie nicht.


2. Verkaufst du die Schallplatten?
3. Hörst du die Kassetten?
4. Schreibst du die Reportagen?
5. Kennst du die Namen?

II Postavite pitanja i odgovorite na njih.

{
die Flaschen
die Brillen
nicht verkaufen
die Flöten
die Kassetten
Verkauft ihr die Flaschen? Nein, wir verkaufen sie nicht.

IJ Sta Vi mislite?
Postavite pitanja i odgovorite na njih sluzeCi se ponudenim
odgovorima.
Was meinst du? Ex- charmant?
Was meinen Sie? Dr. Thürmann- interessant? Ich weiß nicht.
Hanna- neugierig? Ich glaube nicht.
Andreas- raucht? Natürlich.
Dr. Thürmann- singt gern? Natürlich nicht.
FrauBerger-spielt Flöte? Ja.
Was meinst du? Ist Ex charmant?

66

Das könnte Ihnen auch gefallen