Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
SAÚDE
Prepara husi :
Departamento Enfermajem
Semestre III
Turma C
AGRADESIMENTU
Grupu ne’e fó hahi’i no agradese ba Maromak ne’ebé kbiit boot liu hotu, tanba ninia
bénsaun no laran-di’ak ne’ebé boot tebes, grupu ne’e kompleta ona knaar husi surat-tahan ida ho
títulu Antropolojia Enfermagem.
Grupu ne’e rekoñese katak forma no konteúdu husi dokumentu ne’e la perfeitu. Tanba
ne’e, grupu ne’e hein atu hetan sujestaun no informasaun husi lee-na’in sira, liuliu dosente sira
iha kursu Sosio – Antropolojia Enfermajem iha ICS Dili, atu hadi’a.
Ikusliu, ha’u hein katak konteúdu husi dokumentu ne’e sei sai informasaun adisionál ba lee-
na’in sira liu-liu estudante ICS Dili, programa estudu enfermajem.
KAPITULO I
INTRODUSAUN
1.1 Antesedente
Anthropolojia Saude mak ramu ida husi antropolojia aplikada ne'ebé trata aspetu oioin husi
saúde no moras (Weaver, 1968; 1). Antropolojia saúde nu'udar siénsia sei fó kontribuisaun
ba fornesedór servisu saúde sira, inklui obstetrika sosiál no jenekolojia. Kontribuisaun
sientífiku báziku mak hanesan modelu hanoin, perspetiva ka mós ajuda ho paradigma ida
atu analiza situasaun saúde nian, bazeia ba perspetiva ne'ebé la hanesan ho buat ne'ebé
pesoál saúde sira hatene daudauk. Iha era globalizasaun nian, presiza koñesimentu oioin
ne'ebé apoia profisaun ne'e atu bele ajuda serbisu-nain profisionál ida. Iha setór saúde rasik,
liuliu enfermeira sira, área koñesimentu oioin ne'ebé kobre sira-nia kampu sira importante
tebes atu master no kompriende. Sira ida mak saúde antropolojia. Iha antropolojia saúde
nian inklui mós materiál sira kona-ba dezenvolvimentu antropolojia saúde nian ne'ebé iha
ninia dezenvolvimentu preokupa ho asuntu sira ne'ebé importante atu estuda, hanesan:
relasaun entre sosio-kultura no biolojia ne'ebé sai hanesan baze ba dezenvolvimentu
antropolojia saúde nian, dezenvolvimentu antropolojia saúde nian husi perspetiva biolojika,
dezenvolvimentu antro-saude nian husi parte sosio-kultural polu, diferensa entre
dezenvolvimentu antro-saude nian. Tanba ne'e ami halo surat-tahan ida kona-ba antropolojia
saúde nian.
1.2. Formulasaun Problema
Saida mak definisaun kona-ba antropolojia saúde?
Saida mak relasaun entre sosio-kultura no biolojia ne’ebe sai hanesan baze ba
dezenvolvimentu antropolojia médika?
Oinsá mak dezenvolvimentu antropolojia médika husi perspetiva biolojika?
Oinsá mak dezenvolvimentu antropolojia saúde nian iha ámbitu polu sosio-kultural?
Saida mak diferensia entre dezenvolvimentu polu biolojiku antro-saude no polu sosio-
kulural?
Oinsá mak uza antropolojia médika?
1.3. Objetivu
Atu hatene definisaun kona-ba antropolojia saúde.
Hatene relasaun entre sosio-kultura no biolojia ne’ebe sai hanesan baze ba
dezenvolvimentu antropolojia médika.
Hatene dezenvolvimentu antropolojia saúde nian husi polu biolojiku.
Hatene dezenvolvimentu antropolojia saúde husi sosio-kultura polu.
Hatene diferensa entre dezenvolvimentu polu antropolojia biolojia no polu sosiokultural.
Hatene oinsá uza antropolojia saúde.
1.4. UZU
Ho traballu grupo ida ne’e, ajuda ita atu kolabora ho ita nia limitasaun sira hodi halo traballu
ida ne’e no aumenta ita nia kapasidade atu halo peskiza barak no aumenta ita nia
koñesimentu kona-ba materia Sosiolojia Antropolojia Enfermajem. No liuliu, ita mós hatene
kle’an liu kona-ba “ Konseitu Antropolójiku no ninian Relevansia iha Área Saúde”.
KAPITULO II
FUNDAMENTASAUN TEORIKU
1. Antropolojia fízika/biolojia/fízika,
Ezemplu: Nutrisaun afeta kresimentu, forma isin, moras oioin. Nia mós estuda evolusaun
moras nian tanba fatór kulturál sira, migrasaun no urbanizasaun.
2. Etnomedisina,
Inisialmente estuda ai-moruk iha sosiedade primitivu sira ka sira ne'ebé sei konsidera
hanesan tradisionál, maske iha dezenvolvimentu ida-ne'e tenke evita estereotipu ida-ne'e
tanba ai-moruk tradisionál la sempre dezenvolve ka sala.
3. Hahalok no kultura,
Ne'e mak observasaun kona-ba ema nia hahalok iha mundu tomak.
Porezemplu: tratamentu ba eskizofrénsia iha área ida atu hetan kura bele uza hodi avalia
modelu tratamentu ba moras ne'ebé hanesan.
4. Saude Publika,
iha ne'ebé programa saúde oin-oin kolabora ho antropolojista sira hodi esplika relasaun
entre fiar no prátika saúde.
Peskiza no teoria sira ne'ebé dezenvolve husi antropolojista sira, hahalok saúde nian,
hahalok moras nian, hahalok ne'ebé la hanesan entre illness no disease, modelu esplikativu
moras nian, papél no karreira husi ema moras nian, doutór - enfermeira interasaun, doutór -
pasiente, enfermeira, moras ne'ebé haree husi pasiente nia hanoin, loke doutór sira-nia matan
katak lia-loos husi ai-moruk modernu la bele konsidera tan lia-loos absoluta iha prosesu kura.
Iha antropolojista sira ne'ebé preokupa ho sistema médiku tradisionál (etnomedisina),
problema sira husi pesoál saúde sira no sira-nia preparasaun profisionál, pasiente sira-nia
hahalok, relasaun ho pasiente sira no dinámika sira hodi koko atu introdús servisu saúde
Oeste nian ba sosiedade tradisionál sira.
2.6. Diferensa entre dezenvolvimentu antropolojia saúde biolojika no sosiál.
Antropolojia saúde labele konsidera asosiadu ho disiplina ba tempu naruk rua, biolojia
no disiplina sosiál, tanba dala barak problema sira ne’ebé hasoru disiplina siénsia rua ne’e
presiza dadus no teoria sira husi kampu apoiu rua ne’e. Moras ne’ebé ameasa moris, por
ezemplu, la’ós de’it bele estuda iha kontestu fatór fíziku ka biokimiku ne’ebé fraku, ka fatór
psiko-sosial ne’ebé kauza husi estrese; tipu dadus daruak.
Importante atu komprende kle’an liu tán kona-ba fatór sira ne’ebe ba afeta ita. Hanesan mós
ho ai-han, iha ne’ebé toman atu han no han ai-han ne’ebé hili ona asosiadu ho nivel
nutrisaun. Tan ne’e, teoria epidemiolojika bazeia ba koñesimentu katak hahalok umanu iha
impaktu boot ba vector sira ne’ebé hasai moras barak.
Preokupasaun principal husi polu biolojiku:
1. Kresimentu no dezenvolvimentu umanu.
2. Papél moras nian iha evolusaun umanu.
3. Paleopatolojia (estudu kona-ba moras antigu).
Tanba ne’e diferensa depende ba disiplina sientifika ida-idak ne’ebé hetan apoiu,
haree ba fenomenu di’ak ida kona-ba biolojia no kultura sosiál. Ezemplu: husi biolojia,
moras mak kondisaun patolojia ne’ebé hatudu ona husi rezultadu teste laboratóriu ka forma
seluk husi teste klínika. Maibé husi hanoin kulturál, moras mak rekoñesimentu sosiál ida
katak ema ida labele hala’o ninian papél normál, no katak tenke halo buat ruma kona-ba
situasaun. Ho liafuan seluk, tenke iha diferensa entre moras hanesan konseitu patolojia, no
moras hanesan konseitu kulturál.
MAKTAKAN
3.1. Konkluzaun
1. Antropolojia Saude mak disiplina ida-ne’ebé fó atensaun ba aspetu biolojiku no
sosiu-kultural husi hahalok umanu, liuliu kona-ba oinsá sira na’in rua halo
interasaun iha história umanu tomak, ne’ebé afeta saúde no moras iha ema
(Foster/Anderson, 1986; 1-3).
2. Relasaun entre sosio-kultura no biolojia ne’ebé sai hanesan baze ba
dezenvolvimentu antropolojia saúde nian, liuliu problema saúde nian, sai hanesan
problema kompleksu ida-ne’ebé rezulta husi problema ambientál naturál oioin no
problema sira ne’ebé halo husi ema, kultura sosiál, hahalok, populasaun, genetika,
no seluk tan.
3. Parte biolojika mak unidade sistema órgaun nian ne’ebé suporta malu, se iha
interferénsia husi órgaun ida-ne’ebé sei estraga mós sistema nia funsaun tomak.
4. Antropolojia saúde estuda sosio-kultura sosiedade hotu-hotu nian Relasiona ho
moras no saúde hanesan sentru kultura.
5. Diferensa iha dezenvolvimentu polu biolojiku no sosiokultural, liuliu polu
biolojiku, fokus prinsipál ba atensaun mak kresimentu no dezenvolvimentu
umanu, papél moras nian iha evolusaun umanu no paleopatolojia (estudu kona-ba
moras antigu). Preokupasaun prinsipál sira husi polu sosiokultural mak sistema
médiku tradisionál (etnomedisina), problema sira husi pesoál saúde sira no sira-
nia preparasaun profisionál, pasiente sira-nia hahalok, relasaun entre doutór no
pasiente sira no dinámika esforsu sira atu introdús servisu saúde oeste ba
sosiedade tradisionál sira.
6. Uza antropolojia saúde nian mak atu fornese dalan ida atu haree ba sosiedade
tomak inklui individuál sira, atu fornese modelu ida-ne’ebé operasionalmente util
atu deskreve prosesu sosio-kultural sira iha setór saúde nian no kontribui ba
métodu peskiza no rezultadu peskiza nian.