Sie sind auf Seite 1von 15

KONSEITU ANTROPOLÓJIKU NO NINIA RELEVANSIA IHA ÁREA

SAÚDE

Prepara husi :

1. Cristina I. de F. S. Guterres 10. Lidia Martins


2. Ivonia de Sousa G. Sarmento 11. Sonia Lopes
3. Carmelita I. S. D. Gernandes 12. Emeliana F. Sarmento
4. Carmelita G. Menezes 13. Noviana L. A. M. A. Fransisca
5. Emiliano Amaral 14. Leticia Quilly
6. Epifania dos S. Tilman 15. Miguel Viana
7. Nelcia Jeronimo 16. Celestina de Jesus
8. José T. T de Jesus 17. Cesaltina A. Perreira
9. Herlina de Araujo

Departamento Enfermajem
Semestre III
Turma C

PROGRAM STUDI KEPERAWATAN

INSTITUTO CIÊNCIAS DA SAÚDE DILI


2023

AGRADESIMENTU

Grupu ne’e fó hahi’i no agradese ba Maromak ne’ebé kbiit boot liu hotu, tanba ninia
bénsaun no laran-di’ak ne’ebé boot tebes, grupu ne’e kompleta ona knaar husi surat-tahan ida ho
títulu Antropolojia Enfermagem.

Grupu ne’e rekoñese katak forma no konteúdu husi dokumentu ne’e la perfeitu. Tanba
ne’e, grupu ne’e hein atu hetan sujestaun no informasaun husi lee-na’in sira, liuliu dosente sira
iha kursu Sosio – Antropolojia Enfermajem iha ICS Dili, atu hadi’a.
Ikusliu, ha’u hein katak konteúdu husi dokumentu ne’e sei sai informasaun adisionál ba lee-
na’in sira liu-liu estudante ICS Dili, programa estudu enfermajem.
KAPITULO I

INTRODUSAUN

1.1 Antesedente
Anthropolojia Saude mak ramu ida husi antropolojia aplikada ne'ebé trata aspetu oioin husi
saúde no moras (Weaver, 1968; 1). Antropolojia saúde nu'udar siénsia sei fó kontribuisaun
ba fornesedór servisu saúde sira, inklui obstetrika sosiál no jenekolojia. Kontribuisaun
sientífiku báziku mak hanesan modelu hanoin, perspetiva ka mós ajuda ho paradigma ida
atu analiza situasaun saúde nian, bazeia ba perspetiva ne'ebé la hanesan ho buat ne'ebé
pesoál saúde sira hatene daudauk. Iha era globalizasaun nian, presiza koñesimentu oioin
ne'ebé apoia profisaun ne'e atu bele ajuda serbisu-nain profisionál ida. Iha setór saúde rasik,
liuliu enfermeira sira, área koñesimentu oioin ne'ebé kobre sira-nia kampu sira importante
tebes atu master no kompriende. Sira ida mak saúde antropolojia. Iha antropolojia saúde
nian inklui mós materiál sira kona-ba dezenvolvimentu antropolojia saúde nian ne'ebé iha
ninia dezenvolvimentu preokupa ho asuntu sira ne'ebé importante atu estuda, hanesan:
relasaun entre sosio-kultura no biolojia ne'ebé sai hanesan baze ba dezenvolvimentu
antropolojia saúde nian, dezenvolvimentu antropolojia saúde nian husi perspetiva biolojika,
dezenvolvimentu antro-saude nian husi parte sosio-kultural polu, diferensa entre
dezenvolvimentu antro-saude nian. Tanba ne'e ami halo surat-tahan ida kona-ba antropolojia
saúde nian.
1.2. Formulasaun Problema
 Saida mak definisaun kona-ba antropolojia saúde?
 Saida mak relasaun entre sosio-kultura no biolojia ne’ebe sai hanesan baze ba
dezenvolvimentu antropolojia médika?
 Oinsá mak dezenvolvimentu antropolojia médika husi perspetiva biolojika?
 Oinsá mak dezenvolvimentu antropolojia saúde nian iha ámbitu polu sosio-kultural?
 Saida mak diferensia entre dezenvolvimentu polu biolojiku antro-saude no polu sosio-
kulural?
 Oinsá mak uza antropolojia médika?

1.3. Objetivu
 Atu hatene definisaun kona-ba antropolojia saúde.
 Hatene relasaun entre sosio-kultura no biolojia ne’ebe sai hanesan baze ba
dezenvolvimentu antropolojia médika.
 Hatene dezenvolvimentu antropolojia saúde nian husi polu biolojiku.
 Hatene dezenvolvimentu antropolojia saúde husi sosio-kultura polu.
 Hatene diferensa entre dezenvolvimentu polu antropolojia biolojia no polu sosiokultural.
 Hatene oinsá uza antropolojia saúde.

1.4. UZU
Ho traballu grupo ida ne’e, ajuda ita atu kolabora ho ita nia limitasaun sira hodi halo traballu
ida ne’e no aumenta ita nia kapasidade atu halo peskiza barak no aumenta ita nia
koñesimentu kona-ba materia Sosiolojia Antropolojia Enfermajem. No liuliu, ita mós hatene
kle’an liu kona-ba “ Konseitu Antropolójiku no ninian Relevansia iha Área Saúde”.
KAPITULO II

FUNDAMENTASAUN TEORIKU

2.1. Definisaun Antropolojia Enfermajem


Antropolojia Saúde mak ramu ida husia ntropolojia aplikada ne'ebé trata aspetu saúde
no moras oioin. Antropolojia saúde nu'udar siénsia sei fó kontribuisaun ba fornesedór servisu
saúde sira, inklui obstetrika sosiál no jenekolojia. Kontribuisaun sientífiku báziku mak
hanesan modelu hanoin, perspetiva ka mós tulun ho paradigma ida hodi analiza situasaun
saúde nian, bazeia ba perspetiva ne'ebé lahanesan ho buat ne'ebé oras ne'e hatene ona ba
pesoál saúde sira.
Iha era globalizasaun ohin loron, presiza koñesimentu oioin ne'ebé suporta profisaun
ne'e atu suporta forsa servisu profisionál ida ihaárea saúde nian rasik, liu liu enfermeira
sira, área koñesimentu oioin ne'ebé kobre sira-nia kampu sira importante tebes atu
komprende sira ida mak antropolojia médika.
Iha antropolojia saúde nian inklui mós materiál sira kona-ba dezenvolvimentu
antropolojia saúde nian ne'ebé iha ninia dezenvolvimentu preokupa ho asuntu sira ne'ebé
importante atu estuda, hanesan: relasaun entre sosio-kultura no biolojia ne'ebé sai hanesan
baze ba dezenvolvimentu antropolojia saúde nian, dezenvolvimentu antropolojia nian husi
polu biolojiku ida, dezenvolvimentu antro-saude nian husi polu sosio-kultural, diferensa entre
dezenvolvimentu antro-saude nian husi polu biolojiku ida no polu sosio-kultural, no uzu
antro-saude nian.
Koentjaraningrat ko'alia kona-ba problema 5 ne'e problema istória orijinál no
dezenvolvimentu umanu nian biolojikamente, problemai stória konaba akontesimentu kór
oioin husi ema, hare’e husi perspetiva kona-ba sira-nia karakterístika isin nian, problema
istória orijinál nian, dezenvolvimentu no habelar lian oioin ne'ebé ema ko'alia iha mundu
tomak. Problema dezenvolvimentu, habelar mos akontese iha kultura oioin iha mundu tomak.
Problema kona-ba ema nia kultura nia prinsípiu sira ihaema nia moris mak ema husi grupu
etniku hotu ne'ebé ohin loron habelar iha mundu tomak. Hodi haree ba problema 5 iha leten,
iha siénsia sira ne'ebé iha antropolojia ne'ebé diskute kona-ba problema 5. Atu rezolve
problema ida, presiza duni peskiza balun atu buka hatene problema ne'e rasik nia fonte no
solusaun.
Tuir Anderson, antropolojista sira hala'o sira-nia peskiza iha maneira esploratoriu
ne'ebé relativamente la estruturadu no kobre asuntu ne'ebé luan tebes. Antropolojista ida la
preokupa liu atu haketak entre problema peskiza ki'ik no rigorozu ne'ebé sira bele halo
nodezeñu peskiza ne'ebé estheikamente kontente, husi problema jerál ne'ebé luan, ne'ebé sei
lori peskizador baema barak deskobre dalan. Tuir Anderson aprosimasaun holistiku
antropolojiku ba interpretasaun forma sosiál no kulturál sira no dependénsia prinsipál ba
observasaun partisipativu hodi halibur dadus no hamosu hipoteze sira mak rezultadu husi, ka
relasiona besik ho ezemplu jerál peskiza nian.
Iha tipu antropolojia hanesan antropolojia fízika, antropolojia kulturál, antropolojia
sosiál, antropolojia saúde. Siénsia antropolojika kontribui ba siénsia saúde. Anderson dehan
katak utilizasaun antropolojia ba siénsia saúde nian bazeia ba kategoria prinsipál tolu :
1. Antropolojia fó dalan ida-ne’ebé klaru atu haree sosiedade iha jerál no mós sira-nia
membru individu. Siénsia antropolojia uza aprosimasaun ida-ne’ebé iha sistema laran
tomak ka kualitativu, iha ne’ebé. Peskiza kontinua husu, oinsá parte hotu husi sistema
ne’e adapta no oinsá sistema ne’e funsiona.
2. Antropolojia fornese modelu operasionál ida-ne’ebé util iha prosesu mudansa sosiál no
fertilidade no mós tulun atu kompriende situasaun ne’ebé sidadaun sira husi “konta sira”
hatán ba mudansa kondisaun no iha oportunidade foun sira hasoru ona programa saúde
oioin.
3. Antropolojista sira oferese metodolojia peskiza ida-ne’ebé naruk no efetivu hodi buka-
hatene kona-ba problema teóriku no prátika sira ne’ebé mak barak liu, nune’e tuir
Anderson (2006: 244), siénsia saúde nian oferese ba antropolojia iha área espesífiku
oioin, ne’ebé bele kompara diretamente ho asuntu tradisionál sira hanesan komunidade
no suku sira.
2.2. Antropolojia Saúde
Tuir Koentjaraningrat, antropolojia katak “ siénsia umanu.”Antrolojia saude mak
estudu kona-ba influénsia elementu kulturál sira-nian ba ema nia apresiasaun kona-ba moras
no saude (Solita Sarwono, 1993).
Antropolojia saude mak disiplina ida-ne’ebé preokupa ho aspetu biolojiku nososiu-
kultural husi hahalok umanu, liu-liu oinsá sira na’in rua ne’e halo interasaun iha istória
umanu tomak ne’ebe afeita saúde no moras iha ema (Foster/Anderson, 1986; 1-3).
Antropolojia Medika mak estudu kona-ba konfrontasaun umanu ho moras no moras,
no kona-ba estrutura adaptativu sira ( hanesan sistema médiku noDroga) ne’ebé kria husi
grupu umanu atu hasoru perigu moras nian iha ema ohin loron. (Landy, 1977). Landy mós
deklara katak iha jeralizasaun tolu ne’ebé jeralmente konkorda ho antropolojista sira,
hanesan:
1. Moras universal balu ihaema nia moris. Ne’eakontese iha tempu hotu, fatin no sosiedade
sira;
2. Grupu umanu sira dezenvolve métodu no papél sira ne’ebé aloka, hanesan ho sira-nia
rekursu no estrutura sira atu emula ho ka responde ba moras;
3. Grupu umanu dezenvolve fiar, kompriensaun no persepsaun balun ne'ebé konsistente ho
sira-nia matríkula kulturál, atu determina ka rekoñese moras. Tuir Landy, ema oin-oin, ho
kultura oin-oin, iha hanoin oin-oin kona-ba saúde no moras, no mós trata pasiente oin-
oin.

2.3. Relasaun Entre Sosiu-Kultural No Biolojia Ne’ebé Sai Hanesan Baze Ba


Dezenvolvimentu Antropolojia Saúde Nian.
Relasaun entre sosio – kultura no biolojia ne’ebé sai hanesan baze ba
dezenvolvimentu antropolojia saude nian, liu – liu problema saúde nian, sai hanesan
problema kompleksu ida-ne’ebé rezulta husi problema ambientál oioin ne’ebé mosu,
problema naturál no ema, kultura sosiál, hahalok, populasaun, genetiku, no seluk tan.
Nivel saúde públiku refere hanesan psiko-sosio somátiku Saúde di’ak mak rezultadu
husi fatór haat, hanesan :
1. Ambiente
2. Hahalok, entre primeiru no segundu, iha ligasaun ho ekilíbriu ekolojiku;
3. Eredidade ka gerasaun ne’ebé hetan influénsia husi populasaun, distribuisaun
populasaun;
4. Servisu kuidadu saúde nian mak programa saúde preventivu no promosaun, kurativu, no
reabilitasaun.
Husi fatór haat ne’ebé temi ona iha leten, ambiente no hahalok mak fatór sira ne’ebé
iha influénsia bo’ot liu (dominante) ba nivel aas no ki’ik saúde publika. Hahalok moras,
papél moras no papél pasiente nian mak boot tebes influénsia husi fatór sira hanesan klase
sosiál, diferensa iha etniku no kultura. Tuir mai ameasa saúde ne'ebé hanesan, depende ba
variabilidade hirak-ne'e bele hamosu reasaun diferente iha entre pasiente sir. Por ezemplu,
iha área biolojia nian, antropolojia médika deskreve téknika sira no deskobre siénsia médika
no sira-nia variasaun sira, inklui mós mikrobiolojia, genetika, parazitolojia, patolojia,
nutrisaun, no epidemiolojia. Kestaun ne'e halo posibilidade ba ligasaun entre mudansa
biolojika sira ne'ebé hetan ona liu husi uza tékniku hirak ne’ebe fatórs osiál no kulturál sira
iha sosiedade ida ne’ebé loos. Ezemplu : moras ereditária Albinismu iha área ida iha NTT
halo transmisaun liu husi jéneru resesivu tanba kaben entre membru família sira.

2.4. Dezenvolvimentu antropolojia Saude nian husi Polu Biolojiku.


Antropolojia médika husi parte Polu Biolojiku buka atu komprende ema nia isin
liuhusi evolusaun, adaptabilidade, genetika populasaun no primatolojia (estudu kona-ba
animál sira hanesan ema). Parte biolojia importante iha saúde. Parte biolojika mak unidade
sistema órgaun isin nian ne'ebé suporta malu, se iha interferénsia husi órgaun isin nian ida,
órgaun ne'e mós sei interfere ho funsaun sistema tomak.
Parte biolojika, liu husi tubectomy, haree husi hanoin kulturál husi Haryati (1990) iha
nia peskiza kona-ba aseitasaun komunidade suku ba métodu planeamentu familiár ida-ne'e.
Haryati nia estudu ne'e hanesan pasu ida antes peskizador na'in rua uluk nian hodi esplora
liu tan iha parte biolojia (tubectomy) no tuir mai inkorpora iha diskursu saúde ema ne'ebé
estuda hela hodi envolve sira-nia sistema koñesimentu hodi hili métodu planeamentu
familiár ida-ne'e.
Iha antropolojista sira ne'ebé preokupasaun prinsipál mak kresimentu no
dezenvolvimentu umanu, papél moras iha evolusaun umanu no paleopatolojia (estudu kona-
ba moras antigu). Antropolojista sira ne'ebé hanoin kona-ba buat sira-ne'e, sira ne'ebé hanoin
kona-ba genetiku, anatomista, sorolojista, biokemias no seluk tan.
Ida-ne'e halo fasil atu liga mudansa biolojika sira ne'ebé hetan liuhusi uza tékniku sira-
ne'e ba fatór sosiál no kulturál sira iha sosiedade ida-idak. Iha siénsia oin-oin ne'ebé kontribui
ba saúde antropolojia, inklui mós.

1. Antropolojia fízika/biolojia/fízika,
Ezemplu: Nutrisaun afeta kresimentu, forma isin, moras oioin. Nia mós estuda evolusaun
moras nian tanba fatór kulturál sira, migrasaun no urbanizasaun.
2. Etnomedisina,
Inisialmente estuda ai-moruk iha sosiedade primitivu sira ka sira ne'ebé sei konsidera
hanesan tradisionál, maske iha dezenvolvimentu ida-ne'e tenke evita estereotipu ida-ne'e
tanba ai-moruk tradisionál la sempre dezenvolve ka sala.
3. Hahalok no kultura,
Ne'e mak observasaun kona-ba ema nia hahalok iha mundu tomak.
Porezemplu: tratamentu ba eskizofrénsia iha área ida atu hetan kura bele uza hodi avalia
modelu tratamentu ba moras ne'ebé hanesan.
4. Saude Publika,
iha ne'ebé programa saúde oin-oin kolabora ho antropolojista sira hodi esplika relasaun
entre fiar no prátika saúde.

2.5. Dezenvolvimentu Saude Antropolojia husi Politika Sosial Kultural


Antropolojia Saúde nian estuda ona sosio-kulturalmente husi sosiedade hotu-hotu
ne’ebé asosiadu ho moras no saúde nu’udar sentru kultura nian, entre ne’ebé sai ona hanesan
objetivu peskiza disiplina sientifika ida-ne’e nian mak hanesan :
1. Moras ne’ebe iha relasaun ho fiar ( misfortunes )
2. Sosiedade balu ne’ebé halo sala-fo’er mak kauza husi forsa supernatural ka supernatural.
3. Grupu pesoál saúde sira hetan iha forma oin-oin grupu sosiedade ida-idak.
4. Saida mak Biblia hanorin ita kona-ba Jeova? Saudavel sira ne’ebé hala’o knaar nu’udar
kura-nain.
5. Foka liu ba ema ida-idak nia moras, liuliu saúde, família ka komunidade.
Iha tinan 1924 W.H. R. River, doutór médiku ida, hatete katak la bele haketak fiar no
prátika médiku husi kultura no organizasaun sosiál sira seluk. Nia hatete katak "pratikas
médika ne'ebé fó-hanoin mak hanesan ho kondisaun ne'ebé iha fiar ba médiku. Nia mós
hateten ezisténsia husi vizaun mundiál 3 ne'ebé ketak (okultu, relijiozu no naturalizmu) no
sistema fiar sira ne'ebé iha relasaun, no hanoin ida-idak iha modelu ida-ne'ebé apropriadu
kona-ba hahalok médiku.
Ackerkencht, médiku no antropolojista, nia orientasaun teóriku espresa iha forma
jeralizasaun lima, hanesan:
1. Estudu signifikativu iha antropolojia médika la'ós hanesan hahalok ida de'it maibé
konfiguraun kulturál jerál sosiedade nian no fatin ne'ebé iha modelu médiku iha totál,
2. Iha ai-moruk primitivu barak,
3. Parte sira husi modelu médiku ida, hanesan kultura hotu-hotu, funsionalmente
interreladu,
4. Ai-moruk primitivu mak di'ak liu atu komprende kona-ba fiar no definisaun kulturál sira,
5. Hahalok oioin ne'ebé hatudu kona-ba ai-moruk primítivu mak tratamentu ne'ebé halo ema
la hatene.

Peskiza no teoria sira ne'ebé dezenvolve husi antropolojista sira, hahalok saúde nian,
hahalok moras nian, hahalok ne'ebé la hanesan entre illness no disease, modelu esplikativu
moras nian, papél no karreira husi ema moras nian, doutór - enfermeira interasaun, doutór -
pasiente, enfermeira, moras ne'ebé haree husi pasiente nia hanoin, loke doutór sira-nia matan
katak lia-loos husi ai-moruk modernu la bele konsidera tan lia-loos absoluta iha prosesu kura.
Iha antropolojista sira ne'ebé preokupa ho sistema médiku tradisionál (etnomedisina),
problema sira husi pesoál saúde sira no sira-nia preparasaun profisionál, pasiente sira-nia
hahalok, relasaun ho pasiente sira no dinámika sira hodi koko atu introdús servisu saúde
Oeste nian ba sosiedade tradisionál sira.
2.6. Diferensa entre dezenvolvimentu antropolojia saúde biolojika no sosiál.
Antropolojia saúde labele konsidera asosiadu ho disiplina ba tempu naruk rua, biolojia
no disiplina sosiál, tanba dala barak problema sira ne’ebé hasoru disiplina siénsia rua ne’e
presiza dadus no teoria sira husi kampu apoiu rua ne’e. Moras ne’ebé ameasa moris, por
ezemplu, la’ós de’it bele estuda iha kontestu fatór fíziku ka biokimiku ne’ebé fraku, ka fatór
psiko-sosial ne’ebé kauza husi estrese; tipu dadus daruak.
Importante atu komprende kle’an liu tán kona-ba fatór sira ne’ebe ba afeta ita. Hanesan mós
ho ai-han, iha ne’ebé toman atu han no han ai-han ne’ebé hili ona asosiadu ho nivel
nutrisaun. Tan ne’e, teoria epidemiolojika bazeia ba koñesimentu katak hahalok umanu iha
impaktu boot ba vector sira ne’ebé hasai moras barak.
Preokupasaun principal husi polu biolojiku:
1. Kresimentu no dezenvolvimentu umanu.
2. Papél moras nian iha evolusaun umanu.
3. Paleopatolojia (estudu kona-ba moras antigu).

Pontu prekupasaun principal sira kona-ba polu sosio-kultural:

1. Sistema médiku tradisionál (ethnomodisina).


2. Problema ba pesoál saúde sira no sira-nia preparasaun profisionál.
3. Hahalok moras
4. Relasaun entre doutór no pasiente
5. Dinámika esforsu atu identifika servisu saúde Oeste nian ba Sosiedade tradisionál sira.

Tanba ne’e diferensa depende ba disiplina sientifika ida-idak ne’ebé hetan apoiu,
haree ba fenomenu di’ak ida kona-ba biolojia no kultura sosiál. Ezemplu: husi biolojia,
moras mak kondisaun patolojia ne’ebé hatudu ona husi rezultadu teste laboratóriu ka forma
seluk husi teste klínika. Maibé husi hanoin kulturál, moras mak rekoñesimentu sosiál ida
katak ema ida labele hala’o ninian papél normál, no katak tenke halo buat ruma kona-ba
situasaun. Ho liafuan seluk, tenke iha diferensa entre moras hanesan konseitu patolojia, no
moras hanesan konseitu kulturál.

2.7. Knaar antropolojia iha área Saude


Antropolojia katak “koñesimentu ema nian”, no ne’e mak liafuan ne’ebé antigu tebes.
Uluk ema uza liafuan ne’e iha sentidu seluk tan, hanesan “siénsia kona-ba ema nia isin lolon
nia karakteristika” (hanesan mós iha sentidu “anatomi”).
Moras la mosu iha relasaun ho ema nia prezensa, maibé hanesan hatudu husi Signit
(Landy 1977), moras mak parte ida husi moris iha kondisaun ne’ebé muda. Hahan ne’ebé ita
fiar katak evolusaun umanu la komprende ho klaru, maibé paleopatolojista sira fiar katak iha
ligasaun entre moras no evolusaun umanu. Hanesan Livru husi Foster no Anderson (1978).
Hahalok saúde bele haree hanesan resposta rasionál ba buat ne’ebé kauza husi moras.
Ho liafuan seluk, iha relasaun intimu no la bele tawar tan entre moras, droga no
kultura. Teoria kona-ba moras inklui iha nia Etiolojia, diagnóstiku, previzaun, kuidadu, no
tratamentu jerál mak parte ida husi kultura. Estudu ida kona-ba konfrontasaun umanu ho
moras no moras, no artigu adaptasaun ida mak sistema tratamentu no ai-moruk ne’ebé grupu
umanu sira prodús relasiona ho ameasa ne’ebé hanaran antropolojia saúde (Landy 1977).
Antropolojia Saude mak estudu ida kona-ba impaktu husi elementu kulturál sira ba
risku sosiál moras no saúde (Solita Sarwono, 1993). Definisaun ne’ebé halo husi Solita ne’e
sei klaru tanba antropolojia rasik la’ós de’it de’it ba perigu sosiedade nian no efeitu husi
elementu kulturál sira. Anthropolojia ne’e luan liu fali koñesidu hanesan Coentjarangrabat
katak siénsia antropolojia estuda ona ema husi aspetu fiziku, sosiál no kulturál (1984; 76).
Komprensaun kona-ba antropolojia saúde ne’ebé fó ba Foster/Anderson mak konseitu ne’ebé
loos tanba bazeia ba komprensaun sientífiku kona-ba antropolojia hanesan hateten ona iha
leten husi Koentjaranggradat. Tuir Foster/Anderson, antropolojia saúde ezamina problema
moras saúde no moras husi polu rua: biolojia no kultura sosial.
Nune’e bele konklui katak antropolojia hanesan disiplina sientifika ida-ne’ebé dada
atensaun ba aspetu biolojiku no sosiál husi hahalok umanu, liuliu interasaun entre sira na’in
rua iha história umanu tomak, ne’ebé afeta saúde no moras umanu (Foster/Anderson, 1986;
1-3). Tuir Foster (1978) iha tipu tolu Estudu ida kona-ba antropolojia tradisionál ne’ebé sai
hanesan kauza ba antropolojia saúde nian, hanesan:
1. peskiza kona-ba aimoruk “primitik”, tukan sihir ho majik
2. Peskiza kona-ba natureza no saúde husi fatin kulturál oin-oin.
3. Inklui antropolojista sira iha programa saúde internasionál no mudansa komunidade
ne’ebe planeadu.
McElror no Twonsend (1985) hatutan tan estudu antropolojiku rua seluk, hanesan:
1. Antropolojia ekolojia
2. Teoria evolusioner

2.8. Utilitário Antropolojia Saude


Jeralmente, antropolojia médika sempre kontribui ba siénsia saúde sira seluk hanesan tuirmai
ne'e:
1. Fó dalan ida atu haree sosiedade tomak, inklui mós ema ida-idak. Iha ne'ebé perspetiva
ne'ebé loos bele halo kontribuisaun ne'ebé loos hodi hadi'a sosiedade nia moris-di'ak, no
depende nafatin ba koroa husi komunidade nia personalidade ne'ebé harii. Porezemplu,
ita bele uza sistema ida-ne'ebé bele ajuda rezolve problema no dezenvolve situasaun
sosiál ne'ebé di'ak liu.
2. Fornese modelu ida-ne'ebé operasionalmente util atu deskreve prosesu sosio-kultural sira
iha setór saúde. Tuir loloos, ida-ne'e la prevee ho loloos individuál no sosiedade nia
hahalok, maibé bele fornese ho loloos desizaun oioin ne'ebé bele halo bainhira sosiedade
iha situasaun foun.
3. Kontribuisaun ba métodu peskiza no rezultadu peskiza. Tantu iha formulasaun
aprosimasaun ida-ne'ebé apropriadu no mós tulun análize no interpretasaun ba rezultadu
kondisaun ne'ebé eziste iha sosiedade.
KAPITULU III

MAKTAKAN

3.1. Konkluzaun
1. Antropolojia Saude mak disiplina ida-ne’ebé fó atensaun ba aspetu biolojiku no
sosiu-kultural husi hahalok umanu, liuliu kona-ba oinsá sira na’in rua halo
interasaun iha história umanu tomak, ne’ebé afeta saúde no moras iha ema
(Foster/Anderson, 1986; 1-3).
2. Relasaun entre sosio-kultura no biolojia ne’ebé sai hanesan baze ba
dezenvolvimentu antropolojia saúde nian, liuliu problema saúde nian, sai hanesan
problema kompleksu ida-ne’ebé rezulta husi problema ambientál naturál oioin no
problema sira ne’ebé halo husi ema, kultura sosiál, hahalok, populasaun, genetika,
no seluk tan.
3. Parte biolojika mak unidade sistema órgaun nian ne’ebé suporta malu, se iha
interferénsia husi órgaun ida-ne’ebé sei estraga mós sistema nia funsaun tomak.
4. Antropolojia saúde estuda sosio-kultura sosiedade hotu-hotu nian Relasiona ho
moras no saúde hanesan sentru kultura.
5. Diferensa iha dezenvolvimentu polu biolojiku no sosiokultural, liuliu polu
biolojiku, fokus prinsipál ba atensaun mak kresimentu no dezenvolvimentu
umanu, papél moras nian iha evolusaun umanu no paleopatolojia (estudu kona-ba
moras antigu). Preokupasaun prinsipál sira husi polu sosiokultural mak sistema
médiku tradisionál (etnomedisina), problema sira husi pesoál saúde sira no sira-
nia preparasaun profisionál, pasiente sira-nia hahalok, relasaun entre doutór no
pasiente sira no dinámika esforsu sira atu introdús servisu saúde oeste ba
sosiedade tradisionál sira.
6. Uza antropolojia saúde nian mak atu fornese dalan ida atu haree ba sosiedade
tomak inklui individuál sira, atu fornese modelu ida-ne’ebé operasionalmente util
atu deskreve prosesu sosio-kultural sira iha setór saúde nian no kontribui ba
métodu peskiza no rezultadu peskiza nian.

Das könnte Ihnen auch gefallen