Sie sind auf Seite 1von 3

Edukasaun Anti-Korrupsaun

Matéria Anti-Korrupsaun nudar Currículo Nacional estudante Ensino Secundário.

Dadaun nee ita tama ona iha Era MILENIAL, iha era ida nebe’e ita tenki simu katak Edukasaun nudar
chave importante ba Dezenvolvimento Nacional (Dezenvolve Ema no Nasaun), Euducação nudar
factor determinante ida ba nasaun nia Futuro, Nune’e nasaun nia ema sira tenki iha konhesimento
nebe’e maka klean kona saida deit maka bele lori nasaun sai prospero.

Corrupsaun nudar moras ida nebe’e maka ema hotu ona, sempre rona no koalia, tamba sempre
akontese husi tempo ba tempo, nudar objetivu husi hakerek ida ne’e atu haklen konhesimentu ita
hotu nian kona ba Saida maka Corrupsaun, oinsa corrupsaun ne’e mosu no se’e maka halo
corrupsaun??

Segundo Objectivo principal hanesan menciona iha leten katak, Materia anti-corrupsaun tenki sai
nudar Currículo Nacional ba Estudante ensino secundario, ho hanoin ida katak, cidadaun diak Timor
oan sira hotu preciza aprende no hatene kona ba lalaok anti-corrupsaun nudar baze ida husi sira nia
processo Moris(estudo) nune’e minimal iha ensino secundario tenki hatu’ur ona edukasaun anti-
corrupsaun, ita kuda dadaun espirito nacionalismo no patriotism ba Timor oan tomak liu husi
aprende no buka hatene, saida maka korupsaun no se maka halo corrupsaun no dalan legal saida
maka bele kondena ema nebe’e halo corrupsaun.

SAIDA MAKA CORRUPSAUN?

Etimológicamente corrupsaun mai husi lia-fuan Latina, CORUMPERE katak actos ka hahalok nebe’e
maka Naok, a’at, dois, subar sasan ka osan, nune’e ita define katak corrupsaun nudar hahalok nebe’e
ema halo hodi hetan benificio ba ema nia a’an ho dalan nebe’e maka la legal.

Iha sorin seluk, dehan nune’e, Corrupção é o efeito ou acto de corromper alguém ou algo com a
finalidade de obter vantagens em relação aos outros por meios considerados ilegais ou illícitos.
Etimológicamente o termo de Corrupção surgio do Latin Corruptus, que significa o acto de quebrar
aos pedaços”ou seja” decompor ou deteriorar algo.(Dic,Porto,Definiçao e Significado de Corrupção)

Katak corrupsaun nudar acto illegal ida nebe’e maka ema uja ho ninia finalidade atu hetan vantagem
(Osan, sasan, nst) liu husi dalan nebe’e ilicito ka la los hodi beneficia ema balun perante sistema legal
nebe’e maka hatu’ur ba ema hotu.

Tuir teori Jack Bologne nia formulariza corrupsaun nee ho Lia fuan (GONE) hanesan: G=Greedy/
O=Opportunity / N=Needs/ E=Expose Katak Wainhira O komesa Kan (Kanten) ho buat ruma, Maka
ema labele Controlo aan nia sei uja oportunidade nebee iha hodi Expose no ema naok, Iha Nee ita
bele haree katak Corrupsaun nee nudar contrast seluk husi Kan no Oportunide bele rezulta Naok ka
Corrupto.
Corrupsaun ne’e bele mosu iha poder tomak governo nian hanesan, legislative, Judiciário e
Executivo, orgauns importante nasaun nian nebe’e maka executa servisu nasionais liu husi relasoens
humana (ema ida ho ema seluk) tamba poder no mos tamba oportunidade nebe’e iha no menus de
konisensia nebe’e maka poder nain refere iha ba nakfilak ba tentasaun furak hodi Naok iha sistema
nia ninin.

Corrupsaun passiva e Corrupsaun active Nudar tipo de corrupsaun rua nebe’e maka iterligados ka
sempre lao hamutuk, korrupsaun aktiva maka ema ida nebe’e fo no korrupsaun passiva maka ema
ida nebe’e simu, maibe sira nia naran tutun ida deit maka Corrupsaun, Nunee preciza komprende
katak ita nia codigo penal considera corrupsaun activa no corrupsaun passiva nudar crime

Timor Leste oras ne’e dadaun seidauk iha Lei Anti-Corrupsaun nebe’e maka bele hare ba assunto
corrupsaun maibe keta haluha katak Timor Leste mos iha Codigo Penal nebe’e bele tetu crime sira
corrupsaun nian ho nia artigos nebe’e iha no sansaun sira nebe’e maka sei fo ba ema nebe’e comete
krime korrupsaun ho nia sasukat rasik.

Timor Leste iha Codigo Penal no artigos sira nebe’e maka bele hare ba actos crime corrupsaun sira
maka hanesan cita ona iha Código penal husi Artigo 292 to’o 302 nebee hakerek ona kona ba
violasaun sira no mos nia sansaun. Iha nee atan hau koko simplifika artigo sira iha nomes deit no
hein katak maluk le’e nain sira bula buka nudar referensia atu bele komprende diak liu tan, hanesan
tuir mai: C.P Artigo 292: Korrupsaun Passiva ba acto illicito/ 293: korrupsaun passive ba acto licito/
294; Korrupsaun aktiva,/ 295; pekulatu/ 296; Pekulato ho Uzu/ 297; Abuzo poder/ 298; Abuzo ho
forsa Publica/ 299; Partisipasaun ekonomika/300; rekuza koperasaun/ 301; Agravasaun/ 302;
Konseitu funsionarius(Ref: Codigo Penal RDTL).Iha nee katak fo dalan nebe’e boot tebes ba Timor
oan tomak atu hetan conhecimento kona ba anti korrupsaun no mos funu direitamente hasoru
korrupsaun

Tamba sa maka preciza hatur material anti-corrupção nudar currículo ba estudante ensino
secundário?

Edukasaun anti-Korupsaun importante tebes, ida nudar dalan ida maka diak tebes atu hasae
konsiensia Timor oan tomak nian iha luta hasoru korrupsaun iha Rai doben Timor Leste, tamba ne’e
maka ita hotu iha mehi ida hakarak hanorin jerasaun foun tomak haklean sia nia konhesimento kona
ba saida maka korupsaun atu nune’e ita bele combate diak liu tan iha tempo sira be tuir mai.

Moto lolos husi Edukasaun maka: Forma ema atu sai ema tamba ne’e hare’e ba situasaun nebe’e
maka lao iha Rai laran precizamente ita hatama material anti-Korrupsaun iha Curriculo nacional ba
estudante Ensino Secundario sira no hahu forma sira husi Agora ba rai Timor ida nebe’e maka sei soi
nia oan Matenek sira iha future.

Husi parte competente liu-liu Ministro da Edukasaun preciza hatama materia anti-Corrupsaun ba iha
Curriculo Nacional ho nia manual Livru rasik nebee bele eduka no fo Konhesimento ba Timor Oan
tomak, no ita preciza mos professores sira nebe’e maka iha konhesimento diak iha area social e
administrasaun publica no financas atu bele tulun estudante sira atu komprende didiak durante
processo aprendigazem.

Impacto nebee Positivu husi Materia anti-Corrupsaun ba Curriculo nacional ensino secundario maka
estudante sira wainhira remata eskola secundária bele hatene lalaok dezenvolvimento iha Nasaun
ida lao diak ou ladiak tamba sa, no sia mos bele fasil atu hatene indikasaun ba acto corupsaun
nebe’e maka akontese iha rai ida.

Estudante sir abele activo iha funu hasoru korrupsaun tamba sira iha baze aprendigazem kona ba
material anti-Corrupsaun no mos nia leis sira nebe’e maka bele uza hodi kondena aktus ka kime
korrupsaun sira, nune’e hamutuk limpeza nasaun ida mo’os husi korrupsaun.

Eduka estudante sira atu sai lider ida nebe’e maka ho hanoin mos no konhesimento diak kona ba
kontra korrupsaun no eduka estudante sira nodi hatene hakaas aan atu estuda makas liu tan sai
sidadaun nebe’e maka diak no sai leader nebe’e maka laran mo’os ba nasaun Timor Leste.

Hanesan ita nia moto nebe’e maka cita ona iha leten katak Forma ema atu sai Ema, iha nasaun ida
laos buat nee’e facil ka mosu deit hanesan milagre, maibe preciza ita hotu nia servisu makas atu
transforma ita nia aan no lori rai ida ne’e ba oin, hanesan matenek nain Australiano ida naran Peter
Singer nebeee dehan “ O homen é o Ser Conciente, ser sensitivo e ser autoconciente” Katak ita ema
ne’e ser ida nebe’e maka ho hanoin diak tamba preciza forma didiak atu sai ema nebe’e humano
lolos no nia mos dehan katak ’’ Nem todos humanos são pessoas e nem todas pessoas são
humanos’’ Nunee preciza forma didiak ita nia estudante sira komesa agora, no edukasaun anti-
korrupsaun mos nudar formasaun karakter ida ba Timor Oan tomak iha tempo oin Mai.

Abraços

#Alanu_Saigon

Das könnte Ihnen auch gefallen