Sie sind auf Seite 1von 11

ESRTUDA KA PESUIZA IHA KAMPU AILIMBATA ATU HALO DISKRIPSAUN

KONA-BA KODISAUN POSSU NE’EBE AKONTESE OIL’ GAS, WATER SHEEP. NO


LITOLOGIA FATUK NE,EBE IHA KAPASIDADE ATU RAI FLUIDA IHA
HIDROCARBONU IHA MUNICIPIU VIQUEQUE

INDRODUSAUN OIL AND GAS ( FIELD WORK

HUSI

GRUPO I

PETROLEUM ENGINERING

PESQUIZA KAMPU AILIMBATA VIQUEQUE

UNIVERSIDADE ORIENTAL TIMOR


LOROSA’E

( UNITAL )
HUSI

GRUPO I

PETROLEUM ENGINERING

PESQUIZA KAMPU AILIMBATA VIQUEQUE

UNIVERSIDADE ORIENTAL TIMOR LOROSA’E

( UNITAL )
KAPITULU I
INTRODUSAUN
1.1. Lala’ok
Peskiza iha kampu viqueque sai hanesan maneira ida ne’ebe oinsa atu lori estudante sira

nia koñesimentu iha kampu relevansia ho siensia ne’ebe hetan teoria aprendisazem iha area

kurikulun akademiku sobre realidade iha kampu refere. aprende pratika kampu bele hasa’e

mentalidade, kualidade no fortifika kapasidade estudante. relasiona mos ho recursus naturais i

minerais ne’ebe iha ita nia rai laran. Liu-liu kona ba aspektu geomorfolojia, stratigrafia, struktura

geologia, Reservoar iha area Viqueque ailembata.

Liu husi Peskiza ida ne’e bele sai hanesan materia ida no alternativa ne’ebe ita bele tetu

no sai prosesu indikador ba governu Timor leste atu bele halo balansu no fo prioridade ba fatin

lokal sira ne’ebe mak iha mineral, i bele mos foti desijaun hodi halo asaun ba riku-soin rai laran

nian ne’ebe iha rai okos no rai leten, sai hanesan hidrocarbono no mineral sira seluk ne’ebe iha

potensial boot ba timor leste.

Tuir istória haktuir katak iha Munisipiu Viqueque, Postu administrative Uatulari, Aldea

Babulu, Ailembata fatin ida ne’ebé nakonu

ho riku-soin mina no gas iha parte Sul nian. Kompaña Timor Oil husi Portugal konsege halo per

furasaun possu explorasaun, husi rezultadu ida-ne’e konserteza mina iha duni mesmu ke mina

nia pursentu la to’o atu fó sustentavel ba kompaña ho rai nain ne’ebe mak hala’o aktividade ne’e,

Husi problema sira ne’e mak infrenta halo kompaña abandona hela possu ne’e, no posu ne’e to’o

agora sai hanesan fatin peskiza ba estudante recursus naturais I minerais.??


1.2 Funsaun no Objektivu husi Estudu Kampu
Husi aktividade peskiza ida ne’e atu fo motivsaun no halo observasaun detalu no klean

liu tan kona ba dados Geologia formatu fatuk, akumulasaun mina no gas, hodi identifika mos ba

posu tuan ne’ebe durante ne’e halo ona prosesu de perfurasaun iha tempu pasadu husi

kolonializasaun Portuguesa sira nia ukun iha tinan 1910-1987 husi kompanha ho naran Timor

Oil.

1.2. Objektivu husi Estudu Kampu.


Objetivu peskiza iha kampu atu sai hanesan aktividade pratika hodi priense ba iha

kriteria departamentu hodi kompleta valor estudante sira nia SKS. N0

aumenta mos koñesementu ba estudante sira, ne’ebe hola parte iha recursus naturais i minerais

iha area refere, iha oportunidade mos atu aprende liu tan materia espesifikasaun iha tereno hodi

hatene lala’ok akumulasaun hidrocarbono no mos lala’ok formasaun fatuk .

1.3. Tempu No Fatin Kampu Peskiza


Alokasaun kampu pratika municipiu Viqueque hanesan fatin ne’ebe mak depositasaun no

akumulasaun fluida hidrocarbon iha area morfolojia ( perbukitan rendah) a’as naton, area identifi

kasaun iha municipu Viqueque konsidera area ne,ebe potensia tebes no relevasia atu sai fatin

turistiku ba teknika geologia petroleo,liu-liu ba UniversidadeUnital, Fakuldade: Recursus

Naturais I Minerais, Departamentu:Petroleo.

1.4. Limitasaun problema iha fatin peskiza


Prosesu pesguiza iha kampu ida ne,e koali no hakerek kona-ba limitasaun problema mak

hanesan: aktividade perfurasaun, ne,ebe akontse (Oil sheep, Gas sheep no water sheep) mak

relasiona ho prosesu formasaunn Geologia iha area Viqueque Alimbata

1.6 Metodolojia de Pesquiza

Metode husi peskiza iha kampu ida ne’e liu husi survey geologia petroleo, ne’ebe bele

haree rasik homatan no kaer ho liman, hodi halo korelasaun ka komparasaun ba dados

iha area refere, ho

nunee mos bele haree direitamente ba possu ne’ebe abandona hela iha area Ailembata M

unisipiu Viqueque.

 Material ne’ebe uza ba peskiza du kampu hanesan:

Gps, Kompas, Lapis, Regua, Livru, Nsst

 Ekipamentune’ebe iha area refere hanesan;

Casing Perforasi, Heat Execensel, Gasboot,Agigator no Oil Seep ho Gas Seep no fatin

halo perfurasaun nian hanesan : Cellar,Mud Pit, Reserpit no balun iha tasi laran hanesan

Kadoras, ne’ebe realidade tebes iha area Ailembata beli-darly.

1.5. METODE ESKRITA SIENTIFIKU


 Literature ( livru)
 Media ( internet)
6 Metodolojia de Pesquiza

Metode husi peskiza iha kampu ida ne’e liu husi survey geologia petroleo, ne’ebe bele

haree rasik homatan no kaer ho liman, hodi halo korelasaun ka komparasaun ba dados

iha area refere, ho

nunee mos bele haree direitamente ba possu ne’ebe abandona hela iha area Ailembata M

unisipiu Viqueque.

 Material ne’ebe uza ba peskiza du kampu hanesan:

Gps, Kompas, Lapis, Regua, Livru, Nsst

 Ekipamentune’ebe iha area refere hanesan;

Casing Perforasi, Heat Execensel, Gasboot,Agigator no Oil Seep ho Gas Seep no fatin

halo perfurasaun nian hanesan : Cellar,Mud Pit, Reserpit no balun iha tasi laran hanesan

Kadoras, ne’ebe realidade tebes iha area Ailembata beli-darly.

1.6. METODE ESKRITA SIENTIFIKU


 Literature ( livru)
 Media ( internet )

Kapitulu I Introdusaun,
Introdusaun sai hanesan modelu no dalan primeiro konaba saida maka sei esklarese

iha relatoriu ne’e nia laran. No atu hatene objektivu no motivu husi estudu kampu ne’e rasik.

Capitulo II Definisaun
Geologia jeral, rejiona no local. Hanesan klarifikasaun geral kona-ba fatin refere.

Capitulo III Definisaun Jeral


Mina no gas,iha rejional no local
6 Metodolojia de Pesquiza

Metode husi peskiza iha kampu ida ne’e liu husi survey geologia petroleo, ne’ebe bele

haree rasik homatan no kaer ho liman, hodi halo korelasaun ka komparasaun ba dados

iha area refere, ho

nunee mos bele haree direitamente ba possu ne’ebe abandona hela iha area Ailembata M

unisipiu Viqueque.

 Material ne’ebe uza ba peskiza du kampu hanesan:

Gps, Kompas, Lapis, Regua, Livru, Nsst

 Ekipamentune’ebe iha area refere hanesan;

Casing Perforasi, Heat Execensel, Gasboot,Agigator no Oil Seep ho Gas Seep no fatin

halo perfurasaun nian hanesan : Cellar,Mud Pit, Reserpit no balun iha tasi laran hanesan

Kadoras, ne’ebe realidade tebes iha area Ailembata beli-darly.

1.7. METODE ESKRITA SIENTIFIKU


 Literature ( livru)
 Media ( internet )

Kapitulu I Introdusaun,
Introdusaun sai hanesan modelu no dalan primeiro konaba saida maka sei esklarese

iha relatoriu ne’e nia laran. No atu hatene objektivu no motivu husi estudu kampu ne’e rasik.
Capitulo II
Definisaun
Geologia jeral, rejiona no local. Hanesan klarifikasaun geral kona-ba fatin refere

.
Capitulo III
Definisaun Jeral
Mina no gas,iha rejional no local

1.6 Metodolojia de Pesquiza

Metode husi peskiza iha kampu ida ne’e liu husi survey geologia petroleo, ne’ebe bele

haree rasik homatan no kaer ho liman, hodi halo korelasaun ka komparasaun ba dados

iha area refere, ho

nunee mos bele haree direitamente ba possu ne’ebe abandona hela iha area Ailembata M

unisipiu Viqueque.

 Material ne’ebe uza ba peskiza du kampu hanesan:

Gps, Kompas, Lapis, Regua, Livru, Nsst

 Ekipamentune’ebe iha area refere hanesan;

Casing Perforasi, Heat Execensel, Gasboot,Agigator no Oil Seep ho Gas Seep no fatin

halo perfurasaun nian hanesan : Cellar,Mud Pit, Reserpit no balun iha tasi laran hanesan

Kadoras, ne’ebe realidade tebes iha area Ailembata beli-darly.

1.8. METODE ESKRITA SIENTIFIKU


 Literature ( livru)
 Media ( internet )
.

Das könnte Ihnen auch gefallen