Skripta za praktičan rad u ESRI ArcGis okruženju (ArcGIS 10.2.

1)

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
Sadržaj:
1 Upoznavanje s aplikacijom ......................................................................................... 3
1.1 Pokretanje ArcMap-a ....................................................................................................................................... 3
1.2 Dodavanje podataka u ArcMap ........................................................................................................................ 3
1.3 Definisanje simbologije .................................................................................................................................... 4
1.4 Identifikacija objekata ...................................................................................................................................... 4
1.5 Podešavanje oznaka (prikaz podataka iz atributne tabele na mapi) ................................................................ 5
1.6 Pregled objekata na mapi i pripadajudih podataka u atributnoj tabeli ............................................................ 6
1.7 Spremanje dokumenta ..................................................................................................................................... 7
2 Kreiranje Shapefile-a .................................................................................................. 8
2.1 Izrada Shapefile-a – Tačka ................................................................................................................................ 8
2.2 Izrada Shapefile-a – Linija ................................................................................................................................ 8
2.3 Izrada Shapefile-a – Poligon ............................................................................................................................. 9
3 Rad u editoru i atributnoj tabeli ............................................................................... 10
4 Rad sa CAD datotekama ........................................................................................... 13
4.1 Učitavanje Cad datoteka i pretvaranje u shp format ..................................................................................... 13
4.2 Pretvaranje shp fajlova u CAD datoteke ........................................................................................................ 14
5 Georeferenciranje ..................................................................................................... 14

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
1 UPOZNAVANJE S APLIKACIJOM

1.1 POKRETANJE ARCMAP-A

1. Kliknuti na Start→All Programs→ArcGIS→ArcMap;
2. Otvara se ArcMap dokument.

1.2 DODAVANJE PODATAKA U ARCMAP

1. Na alatnoj traci standard kliknuti na gumb Add data (Dodaj podatke) ;
2. Selektovati sve podatke odnosno slojeve koje se žele da dodaju (shape fajlovi
(datoteke), raster slojevi, tabele, AutoCad datoteke…) te kliknuti Add. Mogu se i
jedan po jedan selektovati i dodati na kartu.

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
 Kada se dodaje više slojeva istovremeno, ArcMap de ih automatski prikazati na način da
su tačke prikazane na vrhu, zatim linije a onda poligoni. Rasteri de biti prikazani na dnu.
Redoslijed slojeva se uvijek može promijeniti. Kliknuti na sloj koji se želi pomjeriti i
držedi pritisnutu lijevu tipku miša se odvuče na željeno mjesto. Isključivanje i uključivanje
slojeva vrši se u tablici sadržaja pored naziva slojeva.

1.3 DEFINISANJE SIMBOLOGIJE

1. Kliknuti na Symbol Selector shp fajla (sloja);
2. Odabrati stil simbologije;
3. Podesiti boju i debljinu linije;
4. Kliknuti na OK.

2
3

Na isti način se podešava simbologija za tačke i linije.

1.4 IDENTIFIKACIJA OBJEKATA

1. Na alatnoj traci Tools kliknuti na alat za identifikaciju ;
2. Zatim kliknuti na bilo koju ucrtanu tačku, liniju ili poligon na karti;
3. Otvara se identifikacijski prozor gdje su prikazani atributni podaci za posmatrani
objekat.

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
 1

3
2

1.5 PODEŠAVANJE OZNAKA (PRIKAZ PODATAKA IZ ATRIBUTNE TABELE NA

MAPI)
1. Kliknuti desnim klikom na naziv sloja u tablici sadržaja;
2. U brzom izborniku odabrati Properties;
3. Nakon otvaranja prozora Layer properties (svojstva za sloj) kliknuti na Labels;
4. Zatim u polju Label Field izabrati kolonu iz atributne tabele čije se vrijednosti žele da
prikažu na mapi;
5. Podesiti stil teksta;
6. Kliknuti na OK;
7. Zatim opet kliknuti desnim klikom na naziv sloja u tablici sadržaja i u brzom izborniku
označiti Label Features, kako bi se aktivirale (prikazale) oznake.

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
1

4
7

1.6 PREGLED OBJEKATA NA MAPI I PRIPADAJUĆIH PODATAKA U

ATRIBUTNOJ TABELI
1. Kliknuti desnim klikom na naziv sloja u tablici sadržaja;
2. Da bi se otvorila atributna tabela u brzom izborniku odaberite Open Attribute Table;

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
 Atributna tabela sadrži redove, kolone i delije. Svaki red predstavlja jedan objekat u
posmatranom sloju. Kolonama je definisana vrsta podataka. Delije sadrže specifičnu
atributnu vrijednost za svaki objekt.

3. Selektovati jedan red u atributnoj tabeli;

4. Ako se pogleda na mapu primijeti se da je i geometrija tog objekta selektovana.

1.7 SPREMANJE DOKUMENTA

1. Klikne se na izvornik File (datoteka), te na Save;
2. Odabrati lokaciju za spašavanje i definisati ime datoteke;
3. Zatim se klikne na Save (dokument se spašava u .mxd ekstenziji).

U MXD-u su spašene mape, simbologija, dodane alatne trake, redoslijed slojeva itd. Ukoliko
se vrši prosljeđivanje podataka, uz .mxd dokument se moraju proslijediti i slojevi koji su
učitani u ArcMap.

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
 2 KREIRANJE SHAPEFILE-A

2.1 IZRADA SHAPEFILE-A – TAČKA

1. Da bi se kreirao novi shp fajl, otvori se Catalog;
2. Desni klik na folder gdje se želi spasiti novi shp fajl;
3. Kliknuti na New a zatim na Shapefile;
4. Otvara se novi prozor Create New Shapefile;
5. Definiše se naziv novog shp fajla;
6. Odabere se tip shp fajla (u ovom slučaju tačka odnosno Point);
7. Zatim se definiše koordinatni sistem tako što se klikne na Edit;
8. Otvara se novi prozor Spatial Reference Properties, gdje se označi koordinatni sistem;
9. Nakon toga se klikne Ok, u oba prozora;
10. Novi shp fajl je kreiran i automatski dodan u tablicu sadržaja.

ili 1 4
6

8
ili 1
7
2

2.2 IZRADA SHAPEFILE-A – LINIJA

1. Da bi se kreirao novi shp fajl, otvori se Catalog;
2. Desni klik na folder gdje se želi spasiti novi shp fajl;
3. Kliknuti na New a zatim na Shapefile;
4. Otvara se novi prozor Create New Shapefile;
5. Definiše se naziv novog shp fajla;
6. Odabere se tip shp fajla (u ovom slučaju linija odnosno Polyline);

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
 7. Zatim se definiše koordinatni sistem tako što se klikne na Edit;
8. Otvara se novi prozor Spatial Reference Properties, gdje se označi koordinatni sistem;
9. Nakon toga se klikne Ok, u oba prozora;
10. Novi shp fajl je kreiran i automatski dodan u tablicu sadržaja.

2.3 IZRADA SHAPEFILE-A – POLIGON

1. Da bi se kreirao novi shp fajl, otvori se Catalog;
2. Desni klik na folder gdje se želi spasiti novi shp fajl;
3. Kliknuti na New a zatim na Shapefile;
4. Otvara se novi prozor Create New Shapefile;
5. Definiše se naziv novog shp fajla;
6. Odabere se tip shp fajla (u ovom slučaju poligon odnosno Polygon);
7. Zatim se definiše koordinatni sistem tako što se klikne na Edit;
8. Otvara se novi prozor Spatial Reference Properties, gdje se označi koordinatni sistem;
9. Nakon toga se klikne Ok, u oba prozora;
10. Novi shp fajl je kreiran i automatski dodan u tablicu sadržaja.

Iz prethodnih vježbi može se primijetiti da se sve vrste shp fajlova kreiraju na isti način,
jedina razlika je u odabiru tipa. Koordinatni sistem se i ne mora dodijeliti, ali preporučuje
se. Ukoliko se naziv shp fajla sastoji iz dvije ili više riječi, za razmak između riječi postavljamo
donju crtu (npr.: katastarske_opcine). Također se preporučuje da se u nazivima shp fajlova
izbjegavaju š, đ, č, d, ž. Ukoliko se kasnije rade neke zahtjevnije analize, navedene stvari
mogu da naprave problem.
Iako je shp fajl uobičajen i jedinstven termin, shp fajl se zapravo sastoji od seta datoteka sa
različitim ekstenzijama od kojih su tri datoteke obavezne, a postoji još cijeli niz opcionalnih
datoteka koje pomažu u snalaženju s podacima, njihovim korištenjem i manipulacijom istih.

OBAVEZNE DATOTEKE

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
3 RAD U EDITORU I ATRIBUTNOJ TABELI
1. Izradi se novi shp fajl ili se učita postojedi, kao i podloge koje su za ovo potrebne;
2. Da bi se izvršila bilo kakva promjena na shp fajlu potrebno je pokrenuti Edit sesiju. To
se može učiniti na dva načina. Prvi je da se klikne lijevim klikom na Editor (u Editor
alatnoj traci) pa na Start Editing, gdje se otvara novi prozor u kojem se bira shp fajl
koji se želi urediti a zatim klikne na Ok. Drugi, jednostavniji način, je da se desnim
klikom klikne na naziv shp fajla u tablici sadržaja a zatim odabere Edit Features pa
Start Editing;

3. Zatim se klikne na Create Features,

4. Otvara se prozor u kojem se selektuje sloj koji se želi da uredi;
5. U prozoru Construction Tools biramo Point;
6. Zatim se ide na mapu i lijevim klikom klikne na objekat koji se želi da digitalizuje. U
ovom slučaju se digitalizuje izvorište sa topografske podloge 1:25000;
7. Pored tačke koja se javlja na mapi, u atributnoj tabeli se javlja i jedan red koji je
povezan sa ovom tačkom.

Kolone FID, Shape* i Id su osnovne kolone koje se formiraju prilikom izrade shp fajla. U
narednih par koraka de se dodati par kolona kako bi se opisalo izvorište.

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
 7 4

Dodavanje nove kolone može se izvršiti samo ukoliko nije pokrenuta Edit sesija. Zato se
spašavaju do sada urađene promjene i stopira Edit sesija.

8. Klikne se lijevim klikom na Editor (u Editor alatnoj traci) pa na Save Edits, a zatim na
Stop Editing.

9. Da bi se dodala nova kolona, u atributnoj tabeli klikne se desnim klikom na Table

Options a onda se klikne na Add Field;
10. Otvara se novi prozor Add Field;
11. Definisati naziv kolone u polju Name, u ovom slučaju je to Izvor (maksimalni broj
karaktera je 10);
12. Izabrati tip kolone u polju Type. U ovom slučaju je Text, jer de se u ovu kolonu
upisivati naziv(i) izvorišta;
13. U polju Lenght zadaje se broj karaktera za ovu kolonu (maksimalni broj karaktera za
shp fajl je 254, ostaviti 50);
Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
 10

11
9
12

13

14

14. Zatim kliknuti na OK, pri čemu se dodaje nova kolona;

15. Istim postupkom dodati još tri kolone. Prva kolona de imati naziv izdašnost, tip kolone
je Double (tip za brojeve) i u polju Precision ukucava se broj karaktera (u ovom
slučaju 6) a u polju Scale broj karaktera iza zareza (2 karaktera).
Druga kolona de se zvati X, a treda Y. Za obe kolone odabrati tip Double. U polje
Precision ukucati 10 a u polje Scale 2. Kolone X i Y se izrađuju da bi se izračunale
koordinate ovog izvorišta (automatski);
16. Kako bi se popunile delije u atributnoj tabeli mora se opet pokrenuti Edit sesija.
Desnim klikom se klikne na naziv shp fajla u tablici sadržaja a zatim odabere Edit
Features pa Start Editing;
17. U atributnoj tabeli se duplim klikom označi delija koja se želi da ažurira. U ovom
slučaju u kolonu Izvor ukucava se Breza a u kolonu Izdašnost ukucava se 80.5.
18. Da bi se izračunale koordinate desnim klikom se klikne na naziv kolone;
19. Zatim se odabere Calculate Geometry…;
20. Otvara se novi prozor u kojem se u polju Property bira X ili Y;
21. U polju Units se biraju jedinice;
22. Zatim se klikne na OK i koordinate su izračunate;
23. Da bi se ažuriranja spasila i stopirala Edit sesija, lijevim klikom klikne se na Editor (u
Editor alatnoj traci) pa na Save Edits, a zatim na Stop Editing.

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
 18
17

20
19

21

22

Primjer je urađen za shp fajl tačkastog tipa. Na sličan način se vrši unos objekata
linijskog i poligonalnog tipa pri čemu se za linije u Calculate Geometry pored
koordinata modu izračunati i dužine, a za poligone površine. Promjene koje su urađene
na shp fajlovima se spašavaju na Editor alatnoj traci a ne na Standard traci .

4 RAD SA CAD DATOTEKAMA

4.1 UČITAVANJE CAD DATOTEKA I PRETVARANJE U SHP FORMAT

1. Na alatnoj traci standard kliknuti na gumb Add data (Dodaj podatke) ;
2. Selektovati AutoCad datoteku te kliknuti Add;
3. U tablici sadržaja desnim klikom kliknuti na tip podataka koje želimo da pretvorimo u
shp format (tačka, linija, poligon), u ovom slučaju klikne se na liniju odnosno Polyline;
4. Zatim se odabere Data pa Export Data;
5. Otvara se novi prozor gdje se u polju Output feature class definiše ime i lokacija shp
fajla;
6. Kliknuti na OK.
3

6
Izradio: 4
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
4.2 PRETVARANJE SHP FAJLOVA U CAD DATOTEKE
1. Na alatnoj traci standard kliknuti na gumb Add data (Dodaj podatke) ;
2. Selektovati shp fajlove te kliknuti Add;
3. Kliknuti na ArcToolbox;
4. Otvara se prozor ArcToolbox, odabrati Conversion Tools pa To CAD, a zatim kliknuti
duplim lijevim klikom na Export to CAD;
5. Otvara se prozor Export to CAD;
6. Selektovati shp fajlove koji se žele pretvoriti;
7. U polju Output Type odabere se u kojoj se verziji želi da spasi dwg fajl a u polju
Output File definiše se ime i lokacija dwg fajla;
8. Kliknuti na OK.

5
4

5 GEOREFERENCIRANJE
1. Na alatnoj traci standard kliknuti na gumb Add data (Dodaj podatke) ;
2. Selektovati georeferenciranu podlogu fajl koji treba georeferencirati, u ovom slučaju
je to skenirana slika;
3. Desnim klikom kliknuti na georeferencirani sloj i odabrati Zoom To Layer kako bi se
uvedalo područje od interesa;

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
 3

4. Na alatnoj traci Georeferencing odabrati sloj koji se želi georeferencirati;

5. Zatim se klikne na Georeferencing pa na Fit To Display, kako bi se sloj približno
smjestio na stvarnu lokaciju;

6. Odaberu se dvije poznate referentne tačke, po mogudnosti dijagonalno, koje se mogu

locirati na oba sloja i pomodu kojih de se izvršiti georeferenciranje;

Tačka 1

Tačka 2

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
 7. U alatnoj traci Georeferencing označiti Add Controll Points, a zatim desnim klikom
kliknuti na prvu tačku na mapi koja nije georeferencirana. Pojavljuje se zeleni križid sa
oznakom 1;

8. Zatim se traži ista tačka na georeferenciranoj podlozi i klikne desnim klikom.

Pojavljuje se crveni križid, također sa oznakom 1;

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba
 9. Na identičan način se postupak ponovi i za drugu tačku;
10. Sada je sloj georeferenciran. Da bi se spasile ove promjene, u alatnoj traci
Georeferencing kliknuti na Update Georeferencing.

10

U prethodnoj vježbi georeferenciranje je izvršeno pomodu podloge koja je ved

georeferencirana. Georeferenciranje se može izvršiti i ukoliko poznajemo samo
koordinate ove dvije tačke. Georeferenciranje se može raditi i sa više referentnih
tačaka, ali onda postoji mogudnost da de dodi do deformacije sloja koji se georeferencira.
Iskustvo je pokazalo da su dovoljne dvije ili četiri tačke.

Izradio:
Fehad Mujić, dipl.inž.građ.
fehad.mujic@heis.ba