Sie sind auf Seite 1von 9

Sturm und Drang

Gotthold Ephraim Lessing( 1729- 1781)


Roen je u protestanskoj porodici u Saksoniji. Prva obrazovanja dobio je od oca, kasnije pohaa Latinsku
kolu u rodnom gradu. Zatim ide u Furstenschule(za obrazovanje inovnika- to mjesto je dobio
zahvaljujui dobrim rezultatima). Prvo se upisuje na teologiju u Lajpcigu( jer je studij besplatan), kasnije
prelazi na medicini, a zatim mjenja univerzitet(prelazi na Uni Wittenberg) , i naposljed ga prekida jer
nema novca, i odlazi u Berlin. On je dakle zavrio samo 7 slobodnih vjetina 1. esto mijenja ivotne
stanice, najznaajnija je Berlin, jer tamo upoznaje Moses Mendelsohn-a( imunog jevreja), koji Lessinga
podstie da pie. Na kraju se vraa u Lajpcig i planira due putovanje, ali to se nije realizovalo zbog 7godinjeg rata(1756-taj je imao znaajni odraz u knjievnosti, Austrija i Pruska su se morale prikloniti
jednoj strani iako nisu htjele).
Pokree asopise :

" Bibliothek der schnen Wissenschaften und der freien Knste"(1757-1765), Hrsg. Friedrich
Nicolai, Gotthold Ephraim Lessing und Moses Mendelssohn( Berlin)
"Briefe, die neueste Literatur betreffend"( 1759-1765), Hrsg. Friedrich Nicolai, Gotthold
Ephraim Lessing und Moses Mendelssohn( Berlin)
Vladika Nikolaj predstavlja kraj literarne svae izmeu Bodmera, Breitingena i Gottscheda. Lessing
govori vrlo negativno o Gottschedu( za to niko tada nema hrabrosti). Govori da bi bilo bolje da se nikada
nije bavio pozoritem, govori da njegov rad nije vrijedan svih tih pohvala, raspravlja o tome kojoj
knjievnosti treba da se pripoje Njemci, zalae se za Engleze i njihovu knievnost( sve ovo u svom
asopisu.)
1760-1765 radi u Breslau( dananja Poljska), kao sekretar kod generala Tauentzien, i to su jedine godine
kada je bio finansijski zbrinut.
1765- dobija ponudu da ode u Berlin
1767- dobija ponudu da radi u Hamburkom nacionalnom pozoritu 3 godine
1700- radi kao bibliotekar u Wolfenbuttel
1766- napisao " Laokoon oder ber die Grenzen der Malerei und Poesie" : Laokon je bio trojanski
svetenik koji je trojance upozoravao na grko lukavstvo. On biva kanjen od strane Grka koji su poslali
zmije da udave njega i njegove sinove. Skultura Laokona i sinova se nalazi u muzeju u Vatikanu,Rim.
Vano je napomenuti da se na njihovim licima ne vidi sav uas te scene( jer su antiki umjetnici smatrali
da umjetnost ne treba prikazivati nita runo). Ovo je rasprava o granicama izmeu poezije i slikarstva.
Prije je se smatralo da su slikarstvo i poezija iste discipline umjetnosti, koje se samo slue razliitim
sredstvima, i Lessing u djelu raspravlja da li je to tako. Lessing razlikuje predmete jedne i druge
umjetnosti. Slikarstvo koristi oblike i boje u prostoru( jene), dok poezija koristi artikulisane
tonove( glasove) u vremenu( diese). Koriste i razliita sredstva a i izraavaju se razliito. Znaci koji stoje
jedini pored drugih mogu da oznaavaju samo predmete koji stoje jedni pored drugih, ili iji djelovi stoje
jedni pored drugih(nebeneinander- i to se odnosi na Malerei tj. slikarstvo). A znaci koji slijede jedni za
drugima mogu da oznaavaju samo predmete koji slijede jedni za drugima ili iji djelovi slijede jedni za
1 To je obrazovni program koji su pohaali svetenici prije nego su se prikljuili
univerzitetskim studijama.

drugima( a to je odnosi na poeziju tj. na vrijeme). Predmeti slikarstva su tijela, ali tijela sa svojim
vidljivim osobinama. Predmeti koji slijede(tj. stoje jedne iz drugih) su radnje, a one su predmet poezije.
Mogue je da slikarstvo prikaze i radnju, ali koju nagovjetavaju tek tijela i obrnuto. Predmet izravanja
poezije su radnje, ali moe da prikazuje i tijela, ali nagovjetavajuci kroz radnje. Homerov primjer :
Lessing se oenio Evom Konig, koja je ubrzo umrla u Braunschweigu( 15.02.1781).
Napisao je :
prvu originalnu njemacku graansku dramu : " Mi Sara Sampson" ( 1755 godine). Sara
Sampson je pripadnica osiromaenog plemikog sloja u Engleskoj.
"Minna von Barnhelm oder das Soldatenglck"( 1767) - weinerliches Lustspiel( nije komedija!ve je aljiva igra u 5 inova). Lessing ovdje kri Gottschedovo pravilo da gl. likovi u komediji
budu iz niih drutvenih slojeva( tj. Standeklausel= staleki klju), jer je Minna plemikog
porijekla. Napisana je pod uticajem Riardsonovih romana i ugl. graanske drame, prepuna je
dijaloga i plaevnosti to odg. ukusu sluala i gledalaca pozorita.
"Emilia Galotti" ( 1772 godine)- Emilia je takoe plemikog porijekla iz Italije.
"Nathan der Weise"( 1779 godine)- dramatizirani spjev napisan u vidu drame u obliku stiha.
Napisan je u Blankversu( tj. 5-stopnom jambu bez rime). Nauka o stihu je versifikacije( njenu
osnovu ine stope- Fu, jamb- kod njega je prvi dio metrike jedinice nenaglaen, a drugi
naglaen; i trohej- kod njega je prvi dio metrike jedinice naglaen, dok je drugi nenaglaen). U
polovini djela Nathan der Weise imamo parabolu( priu u prii).
Ringparabel: Sultan Saladin je pozvan Nathana kod sebe, i postavio mu je pitanja koja je od 3
monoteistike religije, prava religija( misli se od judaizma, islama i hrianstva). Nijedna od ova 3
odgovora nije smio da mu dadne( jer npr. ako kae da je njegova religija prava, uvrijedi sultana).
Nathan mu je naprotiv odgovorio sa priom o bogatom trgovcu koji je imao prsten sa arobnim
moima. Taj prsten se prenosio iz generacije u generaciju, i na kraju je doao do 3 sina, pa otac nije
znao kome da ga da. Zato je dao da se naprave jo 2 prstena pa ih je podijelio meu sinovima, i
svakom rekao da je njegov pravi. Poslije smrti oca njih trojica odlaze do sudije da bi odluili, koji je
prsten tj. koja je religija(za ta je prsten u osnovi i simbol) pravi. Sinovi se trebaju pridravati
arobnog svojstva, a doe sudija koji e odluciti, budunost e pokazati koji je pravi prsten. Pouka je
da nijedna religija nije prava, ako se ne pridrava sugsta prstena( vjere). Sve religije su ravnopravno.
"Abhandlung von dem weinerelichen oder rhrenden Lustspiele"( 1754)
Ovdje se pravi razlika izmeu plaljive i dirljive

"Die Nonne"( asna sestra)-Ludwig Christoph Heinrich Hldy(entstand 1772-73,Musenalamanach75


Bio je jedan mlad, lijep vitez i jedna djevojka koja je ivjela u manastiru= asna sestra je i zakleli su
se jedno drugom na ljubav. Ona je zaboravila da pri tom mora ostati odana Bogu i Isusu. Povjerovala
mu je i zaboravila na svoje slubovanje, tj. prevario ju je. Slomio joj je srce i otiao je, i svojim
laskavim pristupom je druge ene redao, i hvalio se kako je uspio jednu asnu sestru prevariti i
iskoristiti. Ona je htjela da se osveti : noem je probola njegovu "crnu duu" u nekoj seoskoj kapeli
gdje ga je nala. Sad njen duh plae i javlja se u crkvi( sa srcem u ruci). uvar je vidio njen duh kako
se poigrava sa srcem( baca ga, gnjei, triput ga die prema nebu Bogu). Ovo djelo se vee za Lenore

po motivima ( pijetao, pono, duhovi, smrt). Od 1-3 strofe( Obeanje i zavoenje), od 4-5(nevjerstvo
ritera), od 6-7( osveta asne sestre), od 8 do 9( Pojava njenog duha nou). Imamo 11 strofa koje se
djele po 8 stihova, sa rimom a b a b c d c d .
"Lenore" - Gottfried August Brger
Forma: 32 strofe od po 8 stihova, na pocetku ukrstena rima, a kasnije parna.
Prva strofa je u izrazito pripovjednom, ali i jednostavnom tonu. Zbijenom uvodnom strofom je
pjesnik vec nagovijestio radnju i raspolozenje. Prva 2 stiha su Lenorino trzanje iz sna u svitanje,
zatim pitanje sta li je sa njenim voljenim Viljemom ali ujedno i odraz njenog drustveno uznemirenog
stanja. Sljedeca dva stiha nam otvaraju istorijsku pozadinu balade, a to je sedmogodisnji rat u kom su
bili sukobljeni Fridrih 2 i carica Marija T. Ovim nam se otkriva vrijeme, ali i da sesama radnja desila
63. Njen zatucnik Viljem je otisao u Prasku bitku da se bori na strani kralja Fridriha 2. Posljednja dva
stiha su Lenorino vracanje na ono sto ju je ustvari i uznemirilo, a to je njegov nedolazak i nejavljanje
pismom. Na ovaj nacin su povezani epski i lirski elementi balade.
Osnovni motiv je kako poginuli vjernik dolazi nocu iz groba i odvodi vjerenicu. U sljedecim strofama
nam je prikazan novi kontrast a to je veseli povratak vojnika sa jos veselijim njihovim docekom.
Naracija o zakljucenju primjera je popracena i akusticki sa udarcima bubnjeva u orkestru, radosnom
vrevom ljudi, dok sa druge strane Lenorin bol, uzaludno iscekivanje dolaze do kulminacije. Baca se
na zemlju, trazi ga medju vojnicima, cupa kosu, jauce i sve je u znaku neizdrzivog jada. medjutim iz
ovog svega, radja nam se novi kontrast majka i kcerka. Majka pred kcerkom uz vjeru u Boga i boziju
pomoc i utjehu, a nasuprot nje kcerka bez vjere u Boga sa cak pogrdnimrijecima neutjesnim rijecima.
(Razgovor sa majkom je zaplet radnje.) Uvodi se dimenzija nevjerstva: Majka je tjesi rijecima da je
mozda njen vjerenik postao nevjeran, te da se ozenio drugom, medjutim za Lenoru utjehe nema, i na
svaki nacin prizeljkuje smrt. Majka se molitvom obraca Bogu da se smiluje na nju jer usljed zalosti ne
zna sta govori. Iscrpljena besprekidnim dusevnim patnjama (kulminacija) sljedeca noc je u znaku
Lenorinog fiktivnog dozivljavanja povratka voljenog vjerenika, koji jasuci kroz noc dolazi po nju da
bi je odveo u njihovu zajednicku bracnu postelju, sto je zapravo i osnovni motiv ove balade. Zajedno
jasu u svoj silini galopa kroz noc da bi prije zore stigli (na konacno odrediste na groblju-peripetija). U
posljednjim strofama kada je Lenora stigla sa VIljemom na groblje, Viljem se stigavi do svoga groba
raspao a od njega je ostao samo prah, ali i konacni uzas i jeza sa kojom se Lenora morala suociti, a to
je smrt - rasplet. Mogu se stvarati razliciti zakljucci o tome koje je znacenje ove balade: da li je njena
citava radnja samo san s kojim je djevojka umrla ili je zaista ovo sve ona ozivjela. Ako se prednost da
iracionalnom, odnosno masti, moguce je, iako je ono bilo pomalo neobicno za doba prosvjetiteljstva.
"Die Frstengruft"- Christian Friedrich Daniel Schubart( 1780 godine objavljeno)
Christian Schubart opisuje tamnice grofova. Tu lee ostaci, odvojeni od dana. U tim tamnicama se
nalazi posljedni ponos tih vojvoda. Njihovi sanduci svijetle u mraku, jezivo je u tim
tamnicama( neujni korak smeta miru velikog vladara, koji je sad nitavan). Niko ih nikad ne
oplakuje samo hladni mramor( suze su hladne kao stijena). Imamo opis inventara, sanduka, pisac
opisuje i same njih. Ruka je trula do kosti, njom je nekad pisao, nareivao. Grudi su satrulile, ostale
su samo zvijezde i ordenje na njima koji su takoe bili zlatni. Opisuje se anatomija= vene u kojima je
nekad tekla krv crvena sad su sasuene, nema ivota. Pisac apelira na sluge koje su nekad bile
ponizne, sad mogu laskati na gluvo uvo. U prve 4 strofe se opisuje mjesto u kom se nalazi sada vec
pokojni vojvoda( mrana tamnica). Od 5 do 10 strofe pisac opisuje ivot vojvode, njegova djela. U 7 i
8 strofi se npr. opisuje kako je vojvoda iskoritavao svoju apsolutistiku vlast i kako sad truli u

mranoj "rupi". U zadnje dvije strofe Schubert opisuje ponaanje ljudi koji su se ulizivali vojvodi, da
bi dobili bolji poloaj. Imamo 12 strofa, svaka po 4 stiha. Formalno imamo ukrtenu rimu; 1 i 3
stihovi sadre jamb, a 2 i 4 daktil. Od stilskih sredstava karakteristina je anafora.
Znaajne su balade i himne Johann Wolfgang von Goethe-a(1749-1832). Balade: "Willkommen und
Abschied", " Heidenrslein"( nastale 1771), "Der Knig in Thule"(1774), "Das Veilchen"(1775).
Himne: "Mahomets-Gesang"(1773), "Ganymed"(1774), "Prometheus"(1774).
Balade:

"Willkommen und Abschied "(Johann W. von Goethe, doivljajna lirika posveena Friderike
Brion). 1771. godine je nastala ova pjesma. 1775. godine objavljena je u asopisu "Iris".
1789.godine izlazi druga verzija. Sastoji se od 4 strofe, po 8 stihova, napisano u ukrtenoj
rimi. Prirodi se daju osobine ivih bia i u prve dvije strofe je prikazana veoma mrano i
tamno- tama gleda sa stotinu oiju, no je stvorila bezbroj udovita. Vrhunac pjesme je trea
strofa i pojava "Fruhlingswetter". Priroda se mijenja, a sa njom i on( pisac je lirsko ja, tj.
njegovo srce), imamo susret. Posljednja strofa je u znaku rastanka; podsjea na Minnesang.
Nisu sreni, ali je blaenstvo voljeti nekog i biti voljen. Ova pjesma se nalazi u ciklusu
"Sssenheimer Lieder"( tu opisuje susret sa Friederike Brion.

"Maifest" (Johann W. von Goethe, takoe nastala 1771). Ovo je pjesma u slavi proljea.
Takoe se radi o doivljajnoj lirici( Erlebnislyrik). Sastoji se od 9 strofa, napisana u ukrtenoj
rimi. Radi se o razigranoj pjesmi o radovanju, ljubavi, mladosti, proljeu, i prirodi. Govori
kako se sve veseli, proljeu, sunce sija, pojavljuju se pupoljci na svakoj grani, iz bunja se
uje hiljadu glasova. eli da ta srea potraje, okree se ljubavi kako ona cijelu prirodu
oivljava i daje blagoslov.
"Der Knig in Thule"(Johann W. von Goethe, 1774 godine). Balada koja se sastoji od 6
strofa, napisana u ukrtenoj rimi. To je kratka pria o jednom kralju, koji je ivio u Thuli 2;
kome je ena dok je bila iva davala da pije iz zlatnog pehara. Taj mu je pehar, nakon njene
smrti, bio najdraa uspomena. Kada je dolo vrijeme da i on umre, svu je svoju zemlju i
bogatstvo ostavio nasljedniku., ali je pehar zadrao. Ispio je posljednji put iz njega na mostu,
bacio ga u duboku rijeku i zatim umro. Glavna tema je vjena ljubav i odanost dragoj.

"Heidenrslein" (Johann W. von Goethe, nastala 1771 godine). Radi se o baladi. Sastoji se od
3 strofe od po 7 stihova, gdje se posljednja 2 stiha u svakoj strofi ponavljaju. Imamo dijalog
izmeu mladia i djevojke; metriku, rimu, uvod, zaplet. Dakle postoje radnja. Balada poinje
tako to se mladi spazi ruu na poljani, prie joj blie, divi se njenoj ljepoti i obrati joj se. U
2 strofi, mladi eli da je ubere, ali mu ona prijeti trnom. I u 3 strofi, mladi ubira ruu koja
ga ubode. Ovo govori o neeljenoj ljubavi.

"Das Veilchen"(Johann W. von Goethe,1775). U ovoj baladi govori se o cvijetu koji se nalazi
na livadi. Kraj njega prolazi mlada pastirka. Cvjetic se pita zasto on nije najljepsi cvijet na
svijetu i da ga ona primjeti, ubere i da on umre kod nje. Medjutim, pastirka nije obracala

2 Thula= matovito mjesto u antikoj mitologiji.

paznju kuda je hodala i zgazila je cvijet. U zadnjoj stofi imamo prikaz cvijeta koji, iako
umire, ipak je srecan zato sto umire kraj njene noge i u njenoj blizini.

Himne:

"Ganymed" (J.W. Goethe)


Ganimed je lik iz anticke mitologije kojeg su bogovi uzdigli na nebo da im vjecno pjeva i da
bude lijep. U ovoj himni se Ganimed nalazi na zemlji, opisuje se priroda, on njoj tepa i priroda je
opisana kao zivo bice. Ganimed zapravo zeli da se sjedini s prirodom, kao i Verter kad je on
srecan i priroda je lijepa i obrnuto. Na kraju on obuhvata oblake i oni okruzuju njega, sto
prikazuje njegovo ujedinjenje sa prirodom, tj. sa bogovima.

"Prometheus" (J.W. Goethe)


Prema mitologiji on je ukrao vatru od bogova i podario je ljudima. Bio je nezavisan od ljudi,
stvarao je ljude i drustvene stvari i bio je ravan Zevsu. Njegova kazna za to sto je uradio bila je
da su ga okovali na Kavkazu i preko dana su mu vrane kljucale jetru, koja bi preko noci ponovo
zacijelila i tako iz dana u dan. Ova himna predstavlja monolog u kojem lirski subjekt prica sam
sa sobom kako se u istoriji obracao Zevsu. Taj lirski subjekt je Prometej, koji govori Zevsu da
ostavi kuglu koju je on sam napravio. U jednom dijelu se slavi sopstveno ja, kad je bio mladji
okretao se suncu da se obrati za svoje jade. Zevsa naziva pasivnim, jer samo spava i zavisi od
mnogih drugih, dok je on sam i nezavisan. Govori kako su svi oni skovani od vremena i sudbine i
da su to njihovi pravi gospodari. Na kraju je prikazano kako je PRometejeva slava to da sjedi
sam sa sobom i da stvara ljude po sebi - ljude koji pate, trpe i placu.

"Mahomets-Gesang" (J.W. Goethe)

Ova pjesm je himna. Gete ga je okarakterisao kao simbol genija koji vodi covjecanstvo. U prvoj strofi
se spominje izvor, koji je veoma cist, blista radoscu i svjezinom mladosti. On doskakutava iz oblaka
na mramorne stijene, ali se ubrzo i vine na nebo. Kada zadje u dolinu nailazi na ushicenost i
zadivljenost - cvijece mu se ulizuje i grli ga, livade i doline takodje, potoci mu se druzevno pripijaju.
Obraca im se sa "brate" i time zeli da ih povede u ruke vjecnog oca, u okean - ovdje su potoci
personifikacija ljudi, dok je okean personifikacija Boga. On im govori da samo ujedinjeni mogu
prispjeti u zagrljaj vjecnog. Na taj nacin prihvata i njih, ali i ulogu da bude njihov vodja do Boga.
Gete je poistovijetio islam i bogobojaznost. Kuran ih poziva da se ujedine u pokornosti jednom Bogu,
koji se ne moze vidjeti, ali koji je stvorio sve svojom neizmjernom moci, jer je uzvisen i mudar.

LIRIKA STURM und DRANG


Lirika i drama dominantne su u S. i D. Uvod u liriku predstavlja Heinrich Wilhelm von Gerstenberg,
pjesmom "Gedichte eines Skalden" 1766. Gottfried August Brger studirao je teologiju, pravo i filozofiju

u Gottingenu. Bio je urednik asopisa "Deutschen Musenalmanachs" koji ce postati gl. asopis S. i D.,
govorilo se o tadanjim autorima, vani su za publikovanje pjesama. Djela su "Lenore"- tada se balada
razvijala kao lirska vrsta. Ovo je umjetnicka balada. "Der Bauer"- pjesma drutveno kritikog karaktera,
predstavlja seljakovo obraanje knezu( pita kako moe gaziti njive koje on obrauje i uzimati hljeb koji
on zarauje, naziva ga tiraninom). "Der Pfarrers Tochter von Taubenhain"- govori o ljubavnoj vezi
izmeu erke svetenika i mukarca, doraen je motiv edomorstva. Christian Friedrich Daniel Schubartje bio pjesnik, urnalist, muziar, potavalac Klopstocka, veliki patriota. Bio je protiv tiranije, a slavio je
politiku slobodu u Engleskoj. Odrastao je u maloj njemakoj pokrajini gdje je vladao ozloglaeni
vojvoda Karl Eugen. "Die Furstengruft"- pjesma koja je doivjela kritiku, ali i slavu od strane boraca za
slobodu. Lirika S. und D. ima 2 kruga:
1. Hlty-pripadnik getingenskog kruga- pjesnik oda, idila, elegija, takoe je pjevao protiv
tirana.Napisao je "Die Nonne"( 1775 objavljena), kad i "Die Mainacht". Mlada djevojka koja
odlazi u manastir, da posveti svoju ljubav Bogu, zaljubljuje se, te napusta manastir.
2. Matthias Claudius- urednik asopisa "Der Wandsbecker Bothe"-urednik asopisa, studirao
teologiju, znao 7 slobodnih vjetina. Pjesnik koji se bavio prirodom, narodna poezija mu je bila
inspiracija.
Drama STURM UND DRANG
Pored lirike i drama je dominantna u S i D. Putem drame autori su mogli dati subjektivno, lino i
individualno miljenje. Ne potuju se jedinstva, gl. likovi postaju individualnosti. Glavni motivi su otpor i
borba protiv apsolutistike vlasti, sukob brae, edomorstvo, sukob oeva i sinova. -Heinrich Wilhelm
von Gerstenberg predstavlja zaetke drame u s&d sa njegovom dramom Ugolino: ein Trauerspiel in fnf
Aufzgen.
- drugi znaajni predstavnik je Johann Anton Leisewitz sa dramom Julius von Tarent, to e
predstavljati odreeni izvor za ilerovu dramu Razbojnici
- esta tematika bio je motiv edomorstva ( imamo u pjesmi Des Pfarrers Tochter... od Burgera, Die
Kindermrderin od Schillera, takodje i u 2 drame Wagnerova DieKindermrderin i u Geteovom
Faust. Te neuspjelo edomorstvo u Hofmeister od Lenza)
- drugi motiv je sukob brae. Ovaj motiv obrauje Leisewitz u drami Julius von Tarent.
Najznaajnija drama koja se bavi ovom tematikom je ilerova Razbojnici. Motiv zavaene brae je
indirektno prisutan i u Geteovoj drami Gtz von Berlichingen (tu su Gtz i Weislingen zavaeni, ali oni
nisu bili braa nego prijatelji od djetinjstva, ali su ih ljudi nazivali Pollux i Kastor, koji su bili braa u
antici)
- trei krug motiva je drutvena kritika, koju moemo nai u Hofmeister, Kabale und Liebe.

Der Gttinger Hain


Obrazovala se jedna grupa pjesnika koja je literarno bila po mnogo cemu slicna Klopstoku a poznata je
po nazivu Der Gttinger Hain. Inace Getingen je bio univerzitetski grad u donjoj Saksoniji, a u 18. vijeku
su postojale tijesne veze izmedju njega i Engleske, sto je imalo pozitivnog uticaja na njegov kulturni i
politicki zivot. Na getingerskom univerzitetu 1737. osnovan, predavao je profesor Christian Heyne. On je

kod svojih studenata uspio da probudi interesovanje za knjizevnost i da ih okupi oko sebe. Iz tog kruga
izisao je izdavac casopisa Musenalmanach a zvao se Heinrich Christian Boie sa 26 godina. A koji je oko
svog almanaha okupio nekoliko mladih pjesnika/studenata, oni su septembra 1772. osnovali pomenuto
udruzenje. Bilo ih je 6 studenata, a naziv drustva su uzeli iz Klopstokove ode Der Hgel und der Hain.
Bili su odusevljeni germanskom prosljoscu: Klopstok brijeg - simbol anticke poezije, brijeg Parnas prebivaliste anticke muze, gaj - simbol germanske poezije i boraviste njemacke muze. Pjevali su o
slobodi, prijateljstvu, otadzbini, vrlinama, a sebe su na zivali bardima, sastajali su se jednom sedmicno
organizujuci literarne sastanke nazdravljali. Bili su odusevljeni Klopstokovim djelom Gelertenrepublik.
Sanjali su o osnivanju njemacke republike po nacelima koja je iznio u djelu. Na celu republike bi stajao
Klopstok a oni bi bili vodeci drzavnici. Njegovali su ode, zatim lirske pjesme, balade, idile, elegije. Boie
je najstariji clan drustva a izdavanje casopisa je poslije njega preuzeo Vo. Pored njih dvojice u udruzenju
su bili Hlty, Miller, dva brata Stolberg i Leisewitz, a bliski su im bili Brger i Mathias Claudius.
1. Lesingovi teorijski spisi + teme :
"Abhandlungen von den weinerlichen oder rhrenden Lustspiele" 1754
"Laokoon oder ber die Grenzen der Malerei und Poesie" 1766
"Briefe, die neueste Literatur betreffend"(1759-1765)
"Hamburgische Dramaturgie"(1767-1769)
2. Lesingove ivotne stanice i djela:
roen je u Kamenz-u, tu je stekao osnovno obrazovanje
iao je u Furstenschule u Meienu
Studirao je u Leipzigu, pa se prebacio na medicinu u Wittenbergu(Der junge Gelehrte)
Berlin( "Briefe,die neueste Literatur betreff... sa Mendelsohnom)
Breslau/Hamburg( Minna von Barnhelm, Hamburgische Dramaturgie)
Wolfenbuttel(" Oden", " Fabeln und Erzahlungen")
3. 5 dramatiara S u D. i po djelo :
Johann Wolfgang Goethe " Gotz von Berlichingen mit der eisernen Hand"
Jakob Michael Reinhold Lenz " Der Hofmeister"
Friedrich Schiller " Die Ruber"
Heinrich Leopold Wagner " Die Kindermrderin"
Friedrich Maximilian Klinger "Die Zwillinge"
4. Emilia Galotti, wann, wo, wie lange? = Radnja se deava u 18. vijeku, u Italiji, i traje od jutra, do
poslije podne tj. trenutka kada Odoardo ne ubije Emiliju.
5. Nathan. wann, wo wie lange?= Radnja se deava u Jerusalimu, u vrijeme treeg krstakog rata(11891192), i traje nesto duze od jednog dana.
6. Vrijeme u Geteovom romanu= Vremenski period u Jadi mladog Vertera se proteze od 4.maja. 1771. do
24.decembra.1772.godina
7.Radnja u "Der Hoffmeister" se deava krajem 18 vijeka, mjesto radnje je Insterburg in Preuen, i
Heidelbrunn. Komedija je nastala 1774, a uraufgefuhrt je 1778. Lenz se ugledao na pricu o Peter Abaelard
i Heloisa.

8. 5 Herderovih djela( Johann Gottfried Herder) : "Fragmente ber die neuere deutsche Literatur", "
Kritische Wlder", " Von deutscher Art und Kunst", "Briefe zur Befrderung der Humanitt", " Der Cid".
9.Imena Raubera : Spiegelberg, Schweizer, Grimm, Razmann, Roller
10. Gradjanska tragedija je ime pozorinipodanr, koji se tokom 18. vijeka razvio u Parizu i Londonu.
Njemaku varijantu ovakve knjievnosti stvorio je Gotthold Ephraim Lessing. Glavni likovi potiu iz
graanstva ili iz nieg plemstva, a djelo ima tragian kraj. Najznaajnije djelo ovog tipa je Lessingovo
"Mi Sara Sampson"(1755 godina).
11. Die Rauber- formalno : URAUFGEFHRT : IN MANNHEIM 13. JANUAR 1782.
motiv : rivalitet 2 brata
wie lange: ca 2 godine
wan : sredina 18 vijeka
wo: franken, sachsen, bhmen
12. Minna : wan poslije 7-godinjeg rata, 22. Avgust, 1763.
wo Berliner Gasthof
wie lange ein Paar Stunden
13. 5 djela epike Johann Martin Miller " Siegwart. Eine Klostergeschichte" ; Johann Heinrich Vo
"Luise"; Johann Wolfgang von Goethe " Die Leiden des jungen Werthers"; Jakob Michael Reinhold Lenz
" Der Waldbruder"; Friedrich Maximilian Klinger " Fausts Leben, Taten und Hllenfahrt".
14. Casopisi : Gttinger Musenalmanach( 1770-1807), Hrsg. Heinrich Christian Boie und Friedrich
Wilhelm Gotter( Gottingen, Herausgabeorte auch : Waldeck und Mnster), Der Wandsbecker
Bothe( 1771-1775, seit 1773 Deutscher Bote), Hrsg. Matthias Claudius; " Die Frauenzeitschrift" Die Iris
(1774-1778), Hrsg. Johann Georg Jacobi( Dsseldorf); Frankfurter Gelehrte Anzeigen( 1772-1790), Hrsg.
Johann Heinrich Merck( Frankfurt)

PISMO 16. JUN


U ovom pismu Werther pie svome drugu Wilhelmu. Na poetku pisma mu govori da se nije
javljao, jer mu je bilo dobro i da e pokuati to detaljnije da mu opie svoje novo poznanstvo,
koje je po njemu savreno. Opisuje kako je organizovana igranka i kako je on dogovorio da ide
sa jednom mladom,lijepom,ali njemu beznaajnom djevojkom u koiji i kako e usput povesti
arlotu S. Tad su mu one rekle kako idu po jo jednu djevojku koja je prelijepa i da se pazi da se
ne zaljubi, jer je ona zaruena. On to tada ne smatra nita znaajnim. Kad su stigli do njene kue
on preko dvorita odlazi do predvorja gdje ugleda mladu djevojku opkoljenu sa 6 djece (braa i
sestre) koja stoji u jednostavnpoj bijloj haljini sa blijedo crvenim trakicama oko grudi i rukava
kako sijee malianima krike hljeba. Werther je bio sav uzbuen i iznenaen, jedva joj je izustio
jedan kompliment. Pri odlasku Lota nareuje sestri Sofiji, poslije nje najstarija, da priuva ostalu
brau. U koiji oni razgovaraju, Lota govori kako je kao mala voljela da ita romane,nedjeljom.
Valter se trudio da sakrije uzbuenje ali nije uspio dugo, jer je bio izvan sebe kad je poela da

govori od Vekfildskom sveteniku. Govorila je i kako voli ples. Kada su stigli u salu, on ju je
zamolio za drugi kontradens, ali mu je ona obeala trei. Rekla je ako eli da plee sa njom da
trai doputenje od njenog kavaljera a ona e od njegove dame. Dobili su. Unjeli su se u ples,
tokom plesa primjetio je jednu stariju damu ljubaznog pogleda kako je mahala prstom dok su
prolazili kraj nje govorei Albert. On je odmah pitao Lotu ko je to, ona nije htjela da mu krije i
rekla da joj je to zarunik. To za Vertera u sutini nije bilo nita novo, ali ga je ipak iznenadilo.
Tad se sav zbunio to se primjetilo u plesnim koracima.
U jednom trenutku poinje i nevrijeme,muzika staje, neke djevojke se plae, neke ignoriu, neki
odlaze da zapale lulu, a Lota postavlja stolice u krug kako bi skrenula panju i saoptava goste da
e igrati jednu igru i to igru brojeva. Ona prolazi iza igraa i oni treba da broje,a ko poogrijei
dobija uku. Verter dobije isto 2 ali on smatra da su bile drugaije nego kod ostalih
igraa.Igrajui to oni su zaboravili na nevrijeme koje je ionako ve zavrilo. Verter i Lota zatim
se naslanjaju kod jednog prozora, on primjeti suze u njenim oima, ona stavjla svoju ruku na
njegovu i izgovara Kloptok! Utonuo je Verter u bujicu osjeanja. Nagnuo senad njenu ruku i
poljubio je u suzama.