Sie sind auf Seite 1von 51

Predgovor

2011./2012.

OSNOVE NJEMAKE GRAMATIKE


GRUNDLAGEN DER DEUTSCHEN GRAMMATIK

Varadin, 2011.

Kazalo

Predgovor

MORPHOLOGIE

1.

Wortarten

2.

Wortfolge

3.

Prsens

4.

Prteritum

10

5.

Perfekt

11

6.

Plusquamperfekt

12

7.

Futur I und II

13

8.

Modi der Verben

14

9.

Passivbildung

16

10.

Artikel

18

11.

Personal- und Possessivpronomina

19

12.

Rektion der Prpositionen

20

13.

Substantivdeklination

21

14.

Adjektivdeklination

24

15.

Komparation der Adjektive

26

16.

Partizipien als Attribute

27

17.

Pronominal- und Frageadverbien

28

18.

Demonstrativ-, Frage-, Indefinit- und Relativpronomina

29

Kazalo

SYNTAX

31

1.

Satzglieder

32

2.

Satzarten

34

3.

Subjektsatz

37

4.

Objektsatz

38

5.

Attributsatz

39

6.

Lokalsatz

40

7.

Temporalsatz

41

8.

Konditionalsatz

42

9.

Modalsatz

43

10.

Finalsatz

44

11.

Konsekutivsatz

45

12.

Konzessivsatz

46

13.

Kausalsatz

47

14.

Komparativsatz

48

15.

Direkte und indirekte Rede

49

LITERATUR

51

MORPHOLOGIE

Konjunktionen
Adverbien

Artikel
Adjektive

Verben

Substantive
Pronomina

Numeralien
Konjugation
Deklination
Prpositionen

1. Wortarten

1. Das Substantiv: - imenuje bia, stvari i pojave, deklinira se


a. Geschlecht

- mnnliches = Maskulinum (m.)


weibliches = Femininum (f.)
schliches = Neutrum (n.)

b. Zahl

- Singular (Sg.) , Plural (Pl.), Singularetantum (Durst, Dank), Pluraletantum (Leute)


- Pluralendungen: 1. - (die Mtter, die Fenster)
2. -e (die Blle, die Tage)
3. -en (die Frauen, die Blusen)
4. -er (die Wlder, die Felder)
5. -s (die Autos, die Kinos)

c. Kasus

- Nominativ (N.)
- Genitiv (G.)
- Dativ (D.)
- Akkusativ (A.)

2. Das Adjektiv:

der Tisch, -(e)s, -e


die Tafel, -, -n
das Buch, -(e)s, -er

- iskazuje svojstvo imenica (kakvo je to), deklinira se

Der Student ist fleiig.

Thomas ist ein fleiiger Student. (mjeovita deklinacija pridjeva)


Der fleiige Student bekommt gute Noten. (slaba deklinacija pridjeva)
Thomas als fleiiger Student bekommt gute Noten. (jaka deklinacija pridjeva)

predikatna uporaba pridjeva

atributna uporaba pridjeva

3. Das Pronomen: - vrsta rijei pomou koje zamjenjujemo imenice, deklinira se


Die Studentin ist zu Hause. Sie ist zu Hause.

a. Personalpronomina
b. Possessivpronomina
c. Demonstrativpronomina
d.
e.
f.
g.

Interrogativpronomina
Reflexivpronomen
Relativpronomina
Indefinitpronomina

(ich, du, er, sie, es, wir, ihr, sie, Sie)


(mein, dein, sein, ihr, sein, unser, euer, ihr, Ihr)
(der, die, das / dieser, diese, dieses / jener, jene, jenes /
solcher, solche, solches / derjenige, diejenige, dasjenige /
derselbe, dieselbe, dasselbe)
(wer, was / welcher, welche, welches / was fr ein, eine, ein)
(sich)
(der, die, das / welcher, welche, welches / wer, was)
(man, jemand, niemand, jedermann, kein, jeder, mancher, alle,
einige, etwas, nichts)

4. Das Numerale: a. Grundzahlen


b. Ordnungszahlen
c. Bruchzahlen
5. Der Artikel:

a. bestimmter Artikel
b. unbestimmter Artikel
c. Nullartikel ()

fnf
(der, die, das) Fnfte
(der, die, das) Fnftel

(der, die, das)


(ein, eine, ein)
Ich habe Hunger.

1. Wortarten
6. Das Verb:

- izrie radnju koju neki subjekt obavlja, konjugira se

A. Konjugation:
1. drei Personen - lice
(1. Person = ich, wir; 2. Person = du, ihr; 3 Person = er/sie/es, sie)
2. zwei Zahlen - broj
(Singular, Plural)
3. sechs Zeiten - vrijeme - einfache (Prsens, Prteritum)
- zusammengesetzte (Perfekt, Plusquamperfekt, Futur I i Futur II)
4. zwei Genera (der Genus) - stanje - Aktiv, Passiv
5. drei Modi (das Modus) - nain - Indikativ
(stvarnost)
- Konjunktiv (nestvarnost, mogunost, elja,
uporaba u neupravnom govoru)
- Imperativ (zapovjedni nain)
B. Einteilung der Verben:
1. nach Bedeutung:
a. transitive Verben (prelazni glagoli)
Ich kaufe ein Buch.
mogu imati objekt u akuzativu i radnja prelazi na objekt
intransitive Verben (neprelazni glagoli)
Ich gehe ein Buch / nach Hause.
ne mogu imati objekt u akuzativu
reflexive Verben (povratni glagoli)
Ich wasche mich.
glagoli koji stoje s povratnom-posvojnom zamjenicom se
b. persnliche Verben (osobni glagoli)
Ich gehe zu ihm. Du gehst zu ihm...
mogu imati sva tri lica jednine i mnoine
unpersnliche Verben (bezlini glagoli)
Es regnet drauen.
imaju oblik samo za 3. lice jednine, a subjekt je es
2. nach Form (des Prteritums und Partizip Perfekts):
a. schwache Verben (slabi glagoli)
lernen, lernte, habe gelernt
ne dolazi do promjene osnovnog vokala
b. starke Verben (jaki glagoli)
gehen, ging, bin gegangen
dolazi do promjene osnovnog vokala ili cijele osnove glagola
c. unregelmige Verben
nennen, nannte, habe genannt
dolazi do promjene osnovnog vokala, a dodaju se nastavci slabih glagola
d. Hilfsverben (pomoni glagoli)
haben, sein, werden
slue za tvorbu sloenih vremena i tada gube svoje znaenje
Ich habe ein Buch. Ich habe ein Buch gekauft.
e. Modalverben (modalni glagoli)
drfen, knnen, mgen, mssen, sollen, wollen + wissen

izraavaju mogunost ili modalnost neke radnje, a ne njenu stvarnost


Ich kaufe ein Buch. Ich sollte ein Buch kaufen.

3. nach Entstehung:
a. einfache Verben (jednostavni glagoli)
fangen, rumen, stehen
sastoje se samo od osnove glagola i nastavaka
b. zusammengesetzte Verben (sloeni glagoli)
1. trennbare Verben (djeljivi glagoli)
anfangen, aufrumen, aufstehen
sastoje se od jednostavnih glagola i naglaenog i odvojivog predmetka
(naglaeni predmeci: auf-, an-, zu-, um-, ab-...)
2. untrennbare Verben (nedjeljivi glagoli)
bestehen, erzhlen, entwerfen
sastoje se od jednostavnih glagola i nenaglaenog i neodvojivog predmetka
(nenaglaeni predmeci: be-, emp-, ent-, er-, ge-, ver-, miss-, zer-...)

1. Wortarten
7. Das Adverb:

- vrsta rijei koja poblie oznaava glagolsku radnju


- komparira se (bald, eher, am ehesten)

a. lokale Adverbien (prilozi mjesta)


- dort, hier
b. temporale Adverbien (prilozi vremena) - jetzt, heute
c. modale Adverbien (prilozi naina)
- gern, schlecht, gut
8. Die Prposition: - vrsta rijei koja uspostavlja vezu izmeu pojedinih dijelova reenice
- rekcija - sposobnost glagola, imenice i pridjeva da odreuju pade rijei
u reenici koja ovisi o njima
a. Rektion der Verben (rekcija glagola):
Pitam za Ulicu Nikola Tesle.
Ich frage nach der Nikola-Tesla-Strae.

pitati + za + A.
fragen + nach + D.

Ich spreche mit meiner Freundin.


Ich spreche ber die Reise nach Amerika.

sprechen + mit + D.
sprechen + ber + A.

b. Rektion der Substantive (rekcija imenica):


Es stellt sich die Frage nach der Herkunft der gestohlenen Ware.
Postavlja se pitanje podrijetla ukradene robe.

Frage + nach + D.
pitanje + + G.

c. Rektion der Adjektive (rekcija pridjeva):


Das Land ist reich an Bodenschtzen.
Zemlja je bogata rudnim bogatstvima.

reich + an + D.
bogat + + I.

9. Die Konjunktion: - vrsta rijei koja povezuje dvije rijei ili reenice
a. koordinierende Konjunktionen (povezuju dvije glavne reenice):
aber, also, auch, dann, denn, doch, nur, oder, sondern, und, entweder oder, weder noch
Monika bleibt zu Hause und Peter geht ins Kino.

b. subordinierende Konjunktionen (povezuju zavisnu reenicu s glavnom):


dass, ob, als, wenn, nachdem, bevor, falls, indem, ohne dass, damit, so dass, obwohl, weil...
Ich verspte mich immer, wenn ich zur Arbeit zu Fu gehe.

10. Die Interjektion: - vrsta rijei kojom se izraava neki osjeaj, raspoloenje, doziv ili uzvik
Ah, htte ich dich schon gestern angerufen!

2. Wortfolge

1. Vrste rijei i sluba u reenici (Wortarten und Satzglieder):


a. Wortarten:

Substantiv, Adjektiv, Pronomen, Numerale, Artikel, Verb, Adverb, Prposition,


Konjunktion, Interjektion
b. Satzglieder: Subjekt, Prdikat, Objekt, Attribut, Adverbialbestimmung
2. Uvodni primjeri:
Studenti ue njemaki.

/ svaki dan / kod kue / marljivo

Die Studenten lernen Deutsch.


Deutsch lernen die Studenten jeden Tag.
Zu Hause lernen die Studenten Deutsch.
Fleiig lernen die Studenten Deutsch.
Wenn die Studenten fleiig lernen, bekommen sie eine gute Note.
Wrden die Studenten fleiig lernen, bekmen sie eine gute Note.
Wann lernen die Studenten Deutsch?
Lernen die Studenten Deutsch?
Lernen Sie doch jeden Tag Deutsch!

3. Poredak rijei u reenici:


U njemakom jeziku moramo paziti na poredak rijei u reenici budui da je mjesto glagolskih oblika
odreeno vrstim pravilima.
1. Na prvom mjestu u reenici mogu stajati:
- subjekt
- objekt
- prilona oznaka
- upitna rije
- itava zavisna reenica.
Na drugom mjestu mora stajati predikat. U sluaju sloenih glagolskih oblika prvi dio predikata
(glagol koji se konjugira) dolazi na drugo mjesto, a drugi dio predikata na kraj reenice.
2. Glagol koji se konjugira dolazi na kraj reenice samo ako je rije o zavisnoj reenici koja je
uvedena veznikom ili odnosnom zamjenicom.
3. Glagol koji se konjugira dolazi na poetak reenice ukoliko je rije o upitnoj reenici bez upitne
rijei, zapovjednoj reenici ili o zavisnoj reenici koja nije uvedena veznikom.
Das konjugierte Verb:
- Spitzenstellung:
Gibst du mir das Buch?
- Zweitstellung:
Du gibst mir morgen das Buch.
- Endstellung:
Falls du mir das Buch gibst, komme ich zu dir.

Neutralni poredak rijei u jednostavnoj reenici:


predikatni okvir
subjekt
Ich
Ich
Ich
Ich

1. dio predikata
fahre
will
bin
rume

prilone oznake/objekti
morgen nach Zagreb.
morgen nach Zagreb
gestern nach Zagreb
das Zimmer morgen

2. dio predikata
fahren.
gefahren.
auf.

(infinitiv)
(particip perfekt)
(predmetak)

4. Poredak prilonih oznaka u reenici:


Er hat das Mdchen gestern auf der Strae kennen gelernt.
Er konnte wegen seiner Erkltung auf keinen Fall bleiben.

Poredak je prilonih oznaka u istoj reenici prilino slobodan, no kod neutralnog poretka rijei u
reenici vremenske i uzrone prilone oznake dolaze prije mjesnih i nainskih prilonih oznaka.

3. Prsens

1. Tvorba i uporaba prezenta:


Prezent je sadanje jednostavno vrijeme koje se tvori pomou osnove i nastavaka.
Prezentom se moe izraziti:
a. sadanjost:

Ich suche meine Tasche.

b. vremenski neodreena radnja:

Die Erde dreht sich um die Sonne.

c. budunost:

Ich gehe mit dir.

d. prolost (historijski prezent):

Ich hatte Holz gefllt, da kommt ein Br und frisst mein Essen auf.

e. naredba ili zabrana:

Du gehst und Inge bleibt!

2. Oblici prezenta:
Pomoni glagoli

Modalni glagoli

Slabi gl.

Jaki glagoli

haben

sein

werden drfen knnen

mgen mssen

wollen sollen

wissen spielen

fahren nehmen

ich

habe

bin

werde

darf

kann

mag

muss

will

soll

wei

spiele

fahre

nehme

du

hast

bist

wirst

darfst

kannst

magst

musst

willst

sollst

weit

spielst

fhrst

nimmst

hat

ist

wird

darf

kann

mag

muss

will

soll

wei

spielt

fhrt

nimmt

wir

haben

sind

werden drfen knnen

mgen mssen

wollen sollen

wissen spielen

fahren nehmen

ihr

habt

seid

werdet

mgt

wollt

wisst

fahrt

sie

haben

sind

werden drfen knnen

mgen mssen

wollen sollen

wissen spielen

fahren nehmen

Sie

haben

sind

werden drfen knnen

mgen mssen

wollen sollen

wissen spielen

fahren nehmen

er
sie
es
drft

knnt

msst

sollt

spielt

nehmt

a e i/ie

3. Pravila u vezi s tvorbom prezenta:


a. Prezent pomonih glagola je nepravilan, pa ga se mora nauiti napamet.
b. Prezent modalnih glagola tvori se od osnove glagola i nastavaka za prezent modalnih glagola
-, -st, -, -en, -t, -en, pri emu u jednini dolazi do promjene osnove, osim kod wollen i sollen.
c. Prezent jakih i slabih glagola tvori se od osnove glagola i nastavaka za prezent:

-e, -st, -t, -en, -t, -en ili


-e, -est, -et, -en, -et, -en kod glagola ija osnova zavrava na d, t, suglasnikom (osim l, r) + n i
suglasnikom (osim l, r) + m (reden, retten, rechnen, atmen).
Kod nekih jakih glagola koji u svojoj osnovi imaju osnovni vokal a, taj vokal u 2. i 3. licu jednine
prelazi u , a kod nekih jakih glagola koji imaju osnovni vokal e, taj vokal u 2. i 3. licu jednine
prelazi u i ili u ie.
Kod nekih je jakih glagola u 2. i 3. licu jednine mogue uoiti daljnju promjenu osnovnog vokala:
au u
o
ie
i

saufen
stoen
gebren
erlschen

ich saufe, du sufst, er suft


ich stoe, du stt, er stt
ich gebre, du gebierst, sie gebiert
es erlischt

d. Glagoli koji zavravaju na -eln gube u 1. licu jednine -e (sammeln ich sammle).
e. Glagoli ija osnova zavrava na -s, -, -z, -sch imaju u 2. licu jednine veinom nastavak -t
(lesen du liest).

4. Prteritum

10

1. Tvorba i uporaba preterita:


Preterit je prolo jednostavno vrijeme koje se tvori od osnove i nastavaka.
Preterit se upotrebljava kako bi se izrazila prola radnja ili neko stanje u prolosti, naroito u
izvjeima ili prilikom pripovijedanja, i to kod glagola koji se esto upotrebljavaju prilikom
prepriavanja neke radnje iz prolosti (pomoni i modalni glagoli).
Njemaki preterit odgovara hrvatskom aoristu ili imperfektu, pri emu se u njemakom jeziku ne
razlikuje svrenost i nesvrenost radnje.
2. Oblici preterita:
Pomoni glagoli
haben
ich hatte

sein

Slabi glagoli

drfen

sagen
sagte

Jaki glagoli

arbeiten

wurde

durfte

-(e)te

hattest warst

wurdest

durftest

-(e)test sagtest

hatte

war

wurde

durfte

-(e)te

sagte

arbeitete

wir hatten

waren

wurden

durften

-(e)ten

sagten

ihr hattet

wart

wurdet

durftet

-(e)tet

hatten

waren

wurden

durften

Sie hatten

waren

wurden

durften

du

war

werden

Modalni g.

arbeitete

schreiben
-

Nepravilni gl.
bringen

schrieb

brachte

schriebst

brachtest

schrieb

brachte

arbeiteten -en

schrieben

brachten

sagtet

arbeitetet

schriebt

brachtet

-(e)ten

sagten

arbeiteten -en

schrieben

brachten

-(e)ten

sagten

arbeiteten -en

schrieben

brachten

arbeitetest -(e)st

er
sie

es

sie

-(e)t

osnova/ osnovni vokal - prijevoj

3. Pravila u vezi s tvorbom preterita:


a. Preterit pomonih glagola je nepravilan, pa ga se mora nauiti napamet.
b. Preterit modalnih glagola tvori se pomou osnove glagola i nastavaka -te, -test, -te, -ten, -tet, -ten,
pri emu nestaje prijeglas (Umlaut) iz infinitiva onih modalnih glagola koji ga imaju.
c. Preterit slabih glagola tvori se pomou osnove glagola i nastavaka -te, -test, -te, -ten, -tet, -ten.
d. Preterit jakih glagola tvori se pomou osnove glagola i nastavaka -, -st, -, -en, -t, -en, pri emu
u osnovi glagola dolazi i do promjene osnovnog vokala (Ablaut).
e. Preterit nepravilnih glagola tvori se pomou osnove glagola i nastavaka -te, -test, -te, -ten, -tet,
-ten, pri emu u osnovi glagola dolazi i do promjene osnovnog vokala.

5. Perfekt

11

1. Tvorba i uporaba perfekta:


Perfekt je prolo sloeno vrijeme koje se tvori pomou prezenta pomonog glagola haben ili sein i
participa perfekta glagola koji se konjugira.
Perfektom se moe izraziti:
a. dovrena sadanja radnja ili
neko dovreno stanje u sadanjosti:
b. radnja koja se odvija u prolosti:
c. budua radnja (umjesto futura II.):
Wenn du in zwei Wochen zurckkommst,
Wenn du in zwei Wochen zurckkommst,

Otto ist gekommen. (Er ist da.)


Der Kranke ist eingeschlafen. (Er schlft jetzt.)
Ich habe den ganzen Tag im Garten gearbeitet.
werde ich schon nach Pula abgefahren sein.
bin ich schon nach Pula abgefahren.

2. Razlika u uporabi preterita i perfekta:


Ich ffnete mein Geschft in der Schillerstrae.
Das Geschft ist heute zu.
Ich habe mein Geschft in der Schillerstrae geffnet. Das Geschft ist heute noch offen.

Preterit je vremenski oblik glagola koji se upotrebljava za izraavanje prole radnje koja je dovrena i
ne stoji vie ni u kakvoj vezi s govornikom. Perfekt se nasuprot tome upotrebljava kako bi se izrazila
prola radnja koja je sa stanovita govornika jo uvijek aktualna, tj. prola je radnja i u sadanjosti jo
od znaaja. Uz to se perfekt upotrebljava mnogo ee od preterita u razgovoru i u pojedinanim
izjavama u prolosti, osim kada je rije o pomonim i modalnim glagolima.
3. Oblici perfekta:
Ich habe heute das Bett gemacht.
Ich bin heute zu dir gekommen.

Du hast das Haus aufgerumt.


Dann sind wir nach Zagreb gefahren.

a. Uporaba pomonih glagola:


s HABEN
1. svi tranzitivni gl.
2. svi povratni gl.
3. svi bezlini gl.
4. svi modalni gl.
5. mnogi intr. gl.

(kaufen)
(sich waschen)
(es regnet)
(drfen)
(stehen)

sa SEIN
1. intr. gl. koji oznaavaju promjenu mjesta
(Verben der Bewegung)
intr. gl. koji oznaavaju promjenu stanja
(Verben der Zustandsvernderung)
2. glagoli sein, werden, bleiben

(kommen)
(einschlafen)

b. Tvorba participa perfekta:


Slabi glagoli

Jaki glagoli

Nepravilni glagoli

(infinitiv)

(machen)

(gehen, ging, bin gegangen)

(bringen, brachte, habe gebracht)

Jednostavni gl.

ge mach

ge gang en

ge brach t

Djeljivi glagoli

ein ge kauf

aus ge gang en

mit ge brach t

Nedjeljivi gl.

ver kauf

ent gang en

ver brach t

Gl. na -ieren

telefonier t

c. Pravila u vezi s tvorbom participa perfekta:


1. Particip perfekta jednostavnih slabih glagola tvori se tako da se predmetne predmetak ge- i dometne
nastavak -t, a kod jednostavnih jakih glagola tako da se predmetne predmetak ge- i dometne nastavak
-en, pri emu kod jakih glagola dolazi do promjene osnovnog vokala ili itave osnove.
2. Particip perfekta nepravilnih glagola tvori se tako da se predmetne predmetak ge- i dometne nastavak -t,
pri emu kao i kod jakih glagola dolazi do promjene osnovnog vokala ili itave osnove.
3. Particip perfekta djeljivih glagola tvori se tako da se izmeu naglaenog predmetka i osnove rijei
umetne predmetak ge-.
4. Particip perfekta nedjeljivih glagola tvori se bez predmetka ge- tako da se nenaglaeni predmetak ne
odvaja od osnove rijei.
5. Particip perfekta glagola koji zavravaju na -ieren tvori se bez predmetka ge-, a domee se nastavak -t.

6. Plusquamperfekt

12

1. Tvorba i uporaba pluskvamperfekta:


Pluskvamperfekt je prolo sloeno vrijeme koje se tvori pomou preterita pomonog glagola haben ili
sein i participa perfekta glagola koji se konjugira.
Particip perfekta dolazi na kraj jednostavne ili glavne reenice (kao i u perfektu). Prilikom uporabe
pomonih glagola haben ili sein vrijede ista pravila kao i kod tvorbe perfekta.
Pluskvamperfektom se izraava prola radnja koja se desila prije neke druge prole radnje (tzv.
pretprola radnja):
Monika kam, als Paul schon nach Zagreb abgefahren war.

2. Oblici pluskvamperfekta:
Ich war den ganzen Abend in der Disco geblieben.
Ich hatte gestern den ganzen Tag viel gearbeitet.
haben

sein

ich

hatte

war

du

hattest

warst

er
sie

hatte

gefragt

war

es
wir hatten

waren

ihr

hattet

wart

sie

hatten

waren

Sie

hatten

waren

geblieben

7. Futur I und II

13

FUTUR I.
1. Tvorba i uporaba futura I.:
Ich werde morgen schnell nach Hause kommen.

Futur I. je budue sloeno vrijeme koje se tvori pomou prezenta pomonog glagola werden i
infinitiva prezenta glagola koji se konjugira. Infinitiv prezenta dolazi na kraj reenice.
Futurom I. se moe izraziti:
a. pretpostavka u vezi sa sadanjou:
Er wird im Garten arbeiten.

Er arbeitet (jetzt) wohl im Garten.

b. zbivanje u budunosti, iako se za budunost sve vie upotrebljava prezent:


Die Studenten werden (morgen) ins Kino gehen. Die Studenten gehen morgen ins Kino.
1. vrsta namjera:
Wir werden uns kurz fassen.

Es ist unsere Absicht, uns kurz zu fassen.

2. naredba:
Du wirst jetzt das Zimmer aufrumen. Rume jetzt das Zimmer auf!

2. Oblici futura I.:


ich
du
er
sie
es

werde
wirst
wird

fahren

wir
ihr

werden
werdet

sie

werden

Sie

werden

Ich werde nach Hause gehen.


Infinitiv prezenta:
fahren

osnova glagola + nastavak -en

FUTUR II.
1. Tvorba i uporaba futura II.:
Er wird die Hausaufgabe geschrieben haben.

Futur II. je budue sloeno vrijeme koje se tvori pomou prezenta pomonog glagola werden i
infinitiva perfekta glagola koji se konjugira. Infinitiv perfekta dolazi na kraj reenice.
Futurom II. se moe izraziti:
a. u pravilu pretpostavka u vezi s prolou:
Jeder Student wird (gestern) gelernt haben.

Jeder Student hat gestern wohl gelernt.

b. ponekad radnju koja e s velikom sigurnou biti dovrena u nekom trenutku u budunosti
(u tu se svrhu ee rabi perfekt):
Wir werden bis morgen in Paris angekommen sein. Bis morgen sind wir in Paris angekommen.
c. rijetko buduu radnju koja e biti dovrena prije neke druge budue radnje (u tu se svrhu ee rabi perfekt):
Wir werden spielen, nachdem du die Hausaufgaben geschrieben haben wirst.
Wir werden spielen, nachdem du die Hausaufgaben geschrieben hast.

2. Oblici futura II.:


ich
du
er
sie
es
wir
ihr
sie
Sie

werde
wirst
wird
werden
werdet
werden
werden

ich
du
er
gelesen haben sie
es
wir
ihr
sie
Sie

werde
wirst
wird

Er wird das Buch gelesen haben.


Er wird mit dem Auto gefahren sein.
gefahren sein

Infinitiv perfekta:
particip perfekta + infinitiv haben/sein

werden
werdet
werden
werden

8. Modi der Verben

14

IMPERATIV
1. Oblici imperativa:
Hrvatski

Slabi gl.

Nastavci

ich

du

Pitaj!

er

wir Pitajmo!
ihr
sie
Sie

Pitajte!

Fahr!

Nimm!

Djeljivi glagoli

Povratni glagoli

sein

Ruf... an!
-

Wasch dich!

Sei!

Fragen wir! -en wir

Fahren wir!

Nehmen wir! Rufen wir... an!

Waschen wir uns! Seien wir!

Fragt!

-t/-(e)t

Fahrt!

Nehmt!

Wascht euch!

Pitajte!

- /-(e)

Frag!

Jaki glagoli

Fragen Sie! -en Sie

Fahren Sie!

Ruft... an!
-

Nehmen Sie! Rufen Sie... an!

Seid!

Waschen Sie sich! Seien Sie!

a. nastavak -e/-et: - kod glagola ija osnova zavrava na d, t, konsonant (osim l, r) + n, konsonant (osim l, r) + m
- kod jakih glagola osnovni vokal a ne prelazi u kao u prezentu, a ti glagoli mogu dobiti nastavke
-e/-et, ali i ne moraju
- kod nekih jakih glagola osnovni vokal e prelazi u i/ie i ti glagoli ne smiju dobiti nastavak -e/-et
b. glagoli na -eln: - gube obino -e iz infinitivnog nastavka (sammeln Sammle!)

INDIKATIV I KONJUNKTIV
1. Uvodni primjeri:
Man sagte mir, er sei jetzt ein guter Schler. (konjunktiv prezenta)
Ich wre jetzt gern zu Hause, aber ich bin leider noch immer in der Schule. (konjunktiv preterita)
Ich htte gestern ein Buch gekauft, aber ich hatte kein Geld. (konjunktiv pluskvamperfekta)

2. Uporaba indikativa i konjunktiva:


a. Indikativ se upotrebljava kada elimo istaknuti stvarnost neke radnje.
b. Konjunktiv se upotrebljava u nekim zavisnim reenicama, ponajprije u neupravnom govoru i u
pogodbenim reenicama, ali i u pojedinim oblicima jednostavne i glavne reenice.
Pritom je potrebno razlikovati uporabu konjunktiva prezenta, konjunktiva preterita i konjunktiva
pluskvamperfekta:
1. konjunktiv prezenta:
- esto umjesto imperativa u 3. licu jed. (Es lebe die Freiheit!
ivjela sloboda!)
- esto uz neodreenu zamjenicu man (Man achte auf Folgendes: ... Obratite pozornost na sljedee: ...)
- u neupravnom govoru (za sadanjost) (Max behauptet, dass er gut schwimme.)
2. konjunktiv preterita:
- za izricanje neostvarive elje
(Htte sie doch mehr Zeit!
Kad bi bar imala vie vremena!)
- za izricanje mogunosti
(Er knnte morgen kommen. Mogao bi doi sutra.)
- u neupravnom govoru (za sadanjost) (Moritz meint, dass er schon lange zur Schule ginge.)
3. konjunktiv pluskvamperfekta:
- za izricanje elje koja se nije ostvarila (Htte sie das nur gesagt!
Da je to bar rekla!)
- za izricanje mogunosti
(Du httest mir helfen knnen. Ti si mi mogao pomoi.)
- u neupravnom govoru (za prolost) (Die Lehrerin dachte, dass wir die bungen zu Hause gelst htten.)
4. konjunktiv perfekta i konjunktiv futura:
- samo u neupravnom govoru
(Ich frage ihn, ob er gestern alles in der Stadt gekauft habe.)
(Er sagt mir, dass er morgen nach Bonn abreisen werde.)

8. Modi der Verben

15

3. Oblici konjunktiva prezenta:


Pomoni glagoli
ich
du
er
wir
ihr
sie
Sie

sei
seiest
sei
seien
seiet
seien
seien

habe
habest
habe
haben
habet
haben
haben

werde
werdest
werde
werden
werdet
werden
werden

Modalni glagoli

Slabi glagoli

drfe
drfest
drfe
drfen
drfet
drfen
drfen

Jaki glagoli

frage
fragest
frage
fragen
fraget
fragen
fragen

fahre
fahrest
fahre
fahren
fahret
fahren
fahren

4. Oblici konjunktiva preterita:


Pomoni glagoli
ich
du
er
wir
ihr
sie
Sie

wre
wrest
wre
wren
wret
wren
wren

htte
httest
htte
htten
httet
htten
htten

wrde
wrdest
wrde
wrden
wrdet
wrden
wrden

Modalni glagoli

Slabi glagoli

drfte
drftest
drfte
drften
drftet
drften
drften

sagte
sagtest
sagte
sagten
sagtet
sagten
sagten

Jaki glagoli
ginge
gingest
ginge
gingen
ginget
gingen
gingen

fhre
fhrest
fhre
fhren
fhret
fhren
fhren
a, o, u

5. Oblici konjunktiva pluskvamperfekta:


s pomonim glagolom haben
ich htte
wir htten
du httest gefragt ihr httet gefragt
er htte
sie htten
Sie htten

s pomonim glagolom sein


ich wre
wir wren
du wrest geblieben ihr wret geblieben
er wre
sie wren
Sie wren

KONDICIONAL I. I II.
1. Uvodni primjer:
Ich wrde mit dir gern einen Ausflug nach Wien machen.
Wir wrden ihm sicher geholfen haben, htte er uns darum gebeten.

2. Uporaba kondicionala I. i kondicionala II.:


a. Kondicional I. upotrebljava se u zavisnim reenicama i u neupravnom govoru kao i konjunktiv preterita.
b. Kondicional I. upotrebljava se u jednostavnoj reenici umjesto konjunktiva preterita:
1. za izricanje neostvarive elje:
Wrde er sich doch rasieren!
2. u uljudnim pitanjima i opreznim izjavama: Wrden Sie mir helfen?
c. Kondicional II. moe se upotrijebiti u jednostavnoj reenici umjesto konjunktiva perfekta i pluskvamperfekta
(u suvremenom je njemakom jeziku to meutim rijedak sluaj):
Das neue Auto wrde mir besser gefallen haben. Das neue Auto htte mir besser gefallen.
d. Konditional I. i II. obino se ne upotrebljava s infinitivom modalnih glagola i glagola sein i haben.

3. Pravila u vezi s tvorbom kondicionala:


Kondicional I. tvori se pomou konjunktiva preterita glagola werden i infinitiva prezenta glagola
koji se konjugira, a kondicional II. pomou konjunktiva preterita glagola werden i infinitiva perfekta
glagola koji se konjugira.
4. Oblici kondicionala I. i II.:
Kondicional I.
ich
du
er
wir
ihr
sie
Sie

wrde
wrdest
wrde
wrden
wrdet
wrden
wrden

tanzen

Kondicional II.
wrde
wrdest
wrde
wrden
wrdet
wrden
wrden

getanzt haben

9. Passivbildung

16

1. Uporaba aktiva i pasiva:


Die Studentinnen besuchen die neu geffnete Bibliothek.

(indikativ prezenta, aktiv)

Die neu geffnete Bibliothek wird von den Studentinnen besucht. (indikativ prezenta, pasiv)

U njemakom jeziku postoje dva oblika glagola koji iskazuju stanje radnje:
- aktivni (tvorni) oblik: sam vritelj radnje obavlja neku radnju, tj. istie se subjekt aktivne
reenice ili vritelj radnje
- pasivni (trpni) oblik:

netko drugi obavlja radnju na subjektu pasivne reenice tj. subjekt osjea
na sebi uinak neije radnje, istie se sam akt radnje ili predmet radnje, a
zanemaruje se stvarni vritelj radnje budui da je nebitan ili nepoznat.

pluskv. pefekt preterit

prezent

futur I. futur II.

pasiv

pluskv. pefekt preterit

prezent

futur I. futur II.

aktiv

2. Transformacija aktiva u pasiv:


Aktiv
Der Schler

kauft

Pasiv
das Buch.

Das Buch wird

Obj.(A.)

gekauft.

Subjekt

Subjekt
Man

(vom Schler)
usputna obavijest (von + D.)

kauft

das Buch.

Das Buch wird

gekauft.

Bezlini sub.
Man

arbeitet

im Hof.

Bomben

zerstrten das Haus.

wird

Es

Das Haus wurde

Subjekt

im Hof

(durch Bomben)

gearbeitet.
zerstrt.

usputna obavijest (durch + A.)

3. Oblici pasiva:
Die Studentinnen lesen das Buch.
Oblik pasiva:

Tvorba pasivnih oblika

Das Buch

wird

gelesen.

prezent pasiva

prezent glagola werden

Das Buch

wurde gelesen.

preterit pasiva

preterit glagola werden

Das Buch

ist

gelesen

worden.

perfekt pasiva

perfekt glagola werden

Das Buch

war

gelesen

worden.

pluskv. pasiva

pluskv. glagola werden

Das Buch

wird

gelesen

werden.

futur I. pasiva

futur I. glagola werden

Das Buch

wird

gelesen

worden sein.

futur II. pasiva

futur II. glagola werden

+ particip perfekta

4. Uporaba modalnih glagola u pasivnim reenicama:


Der Student muss die Prfungen bald bestehen.
3.l. jd. indikativ prezenta, aktiv

Die Prfungen mssen bald bestanden werden.

infinitiv aktiva

3l. l. mn. indikativ prezenta, aktiv

infinitiv pasiva

Uz modalne glagole na kraju reenice uvijek stoji infinitiv. Ako je reenica pasivna, tada na kraju
reenice stoji infinitiv pasiva koji se tvori pomou infinitiva pomonog glagola werden i participa
perfekta glagola koji se konjugira (kaufen gekauft werden).

9. Passivbildung

17

5. Transformacija u pasiv:
a. nije mogua kod:

Aktivna reenica:

Nedozvoljene pasivne reenice:

1. modalnih i pomonih glagola

Er kann sie besuchen.

Sie wird besuchen gekonnt.

2. glagola s infinitivom bez zu

Er sieht sie kommen.

Sie wird kommen gesehen.

3. povratnih glagola

Er wscht sich.

Er wird von sich gewaschen.

4. glagola koji izraavaju odnos


posjedovanja

Er bekam den Brief.

Der Brief wird von ihm bekommen.

5. imenica uz glagol oznaava iznos


ili sadraj

Das Buch kostet 3 Mark.

3 Mark werden von dem Buch gekostet.

6. imenica oznaava neto


postojeeg iza fraze es gibt

Im Laden gibt es viele Bcher.

Viele Bcher werden im Laden gegeben.

7. neprelaznih glagola koji perfekt


Er ist seinem Freund begegnet.
tvore pomou glagola sein

b. nije uobiajena ni ako:

Seinem Freund wird begegnet.

Aktivna reenica:

Neuobiajene pasivne reenice:

1. imenica uz glagol oznaava


misaoni sadraj

Er kannte das Buch nicht.

Das Buch wurde nicht gekannt.

2. imenica uz glagol oznaava dio


tijela ili odjeu

Die Zuhrer schttelten den


Kopf.

Der Kopf wurde geschttelt.

3. imenica uz glagol sastavni je dio


semantike jedinice

Er treibt Sport.

Sport wird von ihm getrieben.

4. imenica uz glagol predstavlja


akuzativ sadraja

Er kmpfte einen schweren


Kampf.

Ein schwerer Kampf wurde von ihm


gekmpft.

5. imenica uz glagol oznaava


aktivnog inioca, a ne relaciju

Er hnelt seinem Vater.

Seinem Vater wird von ihm gehnelt.

c. Ope pravilo u vezi transformacije aktivne reenice u pasiv:


Aktivna se reenica moe pretvoriti u pasivnu, ako se u njoj upotrebljava prijelazni glagol, pri
emu postoje tzv. srednji glagoli (Mittelverben) koji uz sebe, dodue, imaju objekt u akuzativu, ali
se taj objekt prilikom transformacije reenice u pasiv ne moe pretvoriti u subjekt (behalten,
bekommen, erhalten, es gibt, enthalten, umfassen). Transformacija u pasiv je mogua i kod
neprelaznih glagola koji perfekt tvore pomou pomonog glagola haben.
Vrsta glagola
Modalni i pomoni glagoli

Transformacija u pasiv
je mogua:
nije mogua:

Povratni glagoli
Prijelazni glagoli

Srednji glagoli (Mittelverben)

Neprelazni glagoli + sein

Neprelazni glagoli + haben

10. Artikel

18

1. Uvodni primjeri:
der Tisch, -(e)s, -e
die Lampe, -, -n
das Buch, -(e)s, -er

Ich kaufe in diesem Geschft einen modernen Tisch.


Wir stellen ins Wohnzimmer eine neue Lampe.
Du liest ein spannendes Buch.

2. Uporaba lana:
lan stoji u pravilu ispred imenice, a oznaava rod, broj i pade imenice.
3. Vrste lanova:
a. der unbestimmte Artikel (neodreeni lan) (ein, eine, ein)
- oznaava bia i stvari koja se po prvi put spominju, te su kao takva nepoznata ili neodreena
Ein Mann setzte sich im Restaurant zu uns. Der Mann hie Mayer.

b. der bestimmte Artikel (odreeni lan) (der, die, das)


- oznaava bia i stvari koja su ve spomenuta ili pak na neki drugi nain poznata ili odreena
- stoji uz imena mora (die Adria), rijeka (die Donau), jezera (der Bodensee), brda (der Triglav),
kao i ispred imena zemalja u mukom i enskom rodu (die Schweiz, der Irak), uz superlative
pridjeva (die schnste Stadt) i uz redne brojeve (der dritte Stock)
c. der Nullartikel (nulti lan) ():
bez lana su:
- osobna imena (Nataa), imena mjesta (Augsburg), imena zemalja srednjeg roda (Kroatien) i
imena kontinenata (Europa)
- gradivne imenice, kada oznaavaju neodreeni dio tvari i kada dolaze iza neke mjere
(Gib mir bitte Brot! Der Tisch ist aus Holz. Ich brauche zwei Liter Milch.)
- imenice koje uz sebe imaju ve neku drugu odreujuu rije (mein Papagei)
- naslovi (Kleine deutsche Grammatik) titule (Direktor Huber), pozdravi (Guten Tag!)
- u frazama koje se tvore pomou imenica u akuzativu (Klavier spielen)
- mnoina imenica koje u jednini imaju neodreeni lan
(Der Hund ist ein Haustier. Hunde und Katzen sind Haustiere.)
4. Deklinacija lana:
Odreeni lan
m. r.

. r.

s. r.

Neodreeni lan
mn.

m. r.

. r.

s. r.

mn.

N. der

die

das

die

ein

eine

ein

G. des

der

des

der

eines

einer

eines

D. dem

der

dem

den

einem

einer

einem

A. den

die

das

die

einen

eine

ein

Pade

Padena pitanja

Vrsta padea

Primjeri

Nominativ

Wer - was?

Tko - to?

Pade imenovanja

Ich bin ein Schler.

Genitiv

Wessen?

iji?

Pade pripadanja

Das Haus des Lehrers brannte.

Dativ

Wem - was?

Komu - emu?

Pade namjere ili cilja

Ich bringe dem Schler das Buch.

Akuzativ

Wen - was?

Koga - to?

Pade predmeta radnje

Monika isst den Apfel.

11. Personal- und Possessivpronomina

19

1. Pojedine vrste zamjenica:


a.
b.
c.
d.
e.
f.
g.

osobne zamjenice
posvojne zamjenice
pokazne zamjenice
upitne zamjenice
povratno-posvojna zamjenica
odnosne zamjenice
neodreene zamjenice

(ich, du, er, sie, es, wir, ihr, sie, Sie)


(mein, dein, sein, ihr, sein, unser, euer, ihr, Ihr)
(der, dieser, jener, solcher, derjenige, derselbe)
(wer, was, welcher, was fr ein)
(sich)
(der, die, das, welcher, wer, was)
(man, jemand, niemand, jedermann, kein, jeder, mancher, alle,
einiger, etwas, nichts)

OSOBNE ZAMJENICE
1. Deklinacija osobnih zamjenica:
Mnoina

Jednina

N.
G.
D.
A.

1. lice

2. lice

ich
meiner
mir
mich

du
deiner
dir
dich

3. lice
. r.
sie
ihrer
ihr
sie

m. r.
er
seiner
ihm
ihn

s. r.
es
seiner
ihm
es

1. lice

2. lice

3. lice

Oblik iz
potovanja

wir
unser
uns
uns

ihr
euer
euch
euch

sie
ihrer
ihnen
sie

Sie
Ihrer
Ihnen
Sie

- povratno-posvojna zamjenica sich: - upotrebljava se samo s povratnim glagolima u dativu i akuzativu


- odnosi se na subjekt (Er/Sie/Es wscht sich. Sie waschen sich.)

2. Poredak objekata u reenici:


dvije imenice (dativ - akuzativ)

Anja schenkt

der Tante

einen Blumenstrau.

zamjenica - imenica

Anja schenkt

ihr

einen Blumenstrau.

zamjenica - zamjenica (akuzativ - dativ)

Anja schenkt

ihn

ihr.

POSVOJNE ZAMJENICE
1. Deklinacija posvojne zamjenice u nominativu jednine:
. r.

m. r.

mnoina

jednina

ich

Das ist...

s. r.

mein

meine

mein

du

dein

deine

dein

er

sein

seine

sein

sie

ihr

es

sein

seine

sein

unser

unsere

unser

ihr

euer

euere

euer

sie

ihr

ihre

ihr

Sie

Ihr

Ihre

Ihr

wir

Das ist...

Schlssel

ihre

Tasche

ihr

Haus

2. Deklinacija posvojne zamjenice u svim padeima:


m. r.
N.
G.
D.
A.

mein
meines
meinem
meinen

. r.
meine
meiner
meiner
meine

s. r.

mn.

mein
meines
meinem
mein

meine
meiner
meinen
meine

Posvojna se zamjenica u jednini deklinira kao neodreeni lan, a u mnoini dobiva nastavke odreenog lana.

12. Rektion der Prpositionen

20

1. Uvodni primjeri:
Pitam za Ulicu Nikole Tesle.
Ich frage nach der Nikola-Tesla-Strae.

2. Rekcija glagola i prijedloga:


fragen + nach + Dativ

Prijedlozi su vrste rijei ija je funkcija u reenici da uspostavi vezu izmeu predikata i objekta.
Prijedlog preteno stoji ispred imenice ili zamjenice, ali u svojoj rekciji ovisi o glagolu, dok pade
imenice koja slijedi iza njega ovisi o prijedlogu. Kada se pitamo za pade prijedlonog objekta, tada
pitamo pomou prijedloga i padenog pitanja.
3. Grupe prijedloga s obzirom na pade imenice koja dolazi iza prijedloga:
PADE:

PRIJEDLOZI:

Genitiv

abseits, anfangs, anhand, angesichts, anlsslich, anstelle, aufgrund, diesseits, halber,


hinsichtlich, infolge, inmitten, jenseits, kraft, oberhalb, seitens, ungeachtet, unterhalb,
unweit, zeit...

Dativ

aus, auer, bei, entgegen, entsprechend, gegenber, gem, mit, nach, nebst, samt, seit,
von, zu, zuliebe...

Akuzativ

bis, durch, fr, gegen, ohne, um, wider

Dativ/akuzativ an, auf, hinter, in, neben, ber, unter, vor, zwischen
Ich bin in der Schule. (Wo? Ortsangabe = uvijek dativ)
Ich gehe in die Schule. (Wohin? Richtungsangabe = uvijek akuzativ)

4. Uporaba veeg broja prijedloga ispred imenice:


Sie suchte nach dem Hemd in und unter dem Schrank.

Kada ispred imenice stoji vei broj prijedloga s istom rekcijom, tada se pade imenice ravna prema
zajednikoj rekciji navedenih prijedloga.
Kommt ihr zu uns mit oder ohne euere Kinder?
Bis vor einem Monat haben wir uns nicht gekannt.

Kada ispred imenice stoji vei broj prijedloga s razliitom rekcijom, tada se pade imenice ravna
prema posljednje navedenom prijedlogu.
5. Stapanje prijedloga s odreenim lanom:
Dativ (m./s. r.)
an
bei
in + dem
von
zu

am
beim
im
vom
zum

Akuzativ (s. r.)


an
auf
durch
fr
in
um

+ das

ans
aufs
durchs
frs
ins
ums

Dativ (. r.)

zu

+ der

zur

13. Substantivdeklination

21

1. Rod imenica:

muki rod

1. imenice koje oznaavaju bia mukog roda (der Mann)


2. imena dana (der Montag), mjeseca (der Juli), godinjih doba (der Frhling)
3. imena strana svijeta (Osten), padalina (Regen)
4. prema zavretku:

sve na -ig, -ling (Honig, Jngling)


veina na -er, -el, -en (Walzer, Himmel, Hafen)
tuice na -an, -ant, -ist, -us (Vulkan, Konsonant, Tourist, Realismus).

1. imenice koje oznaavaju bia enskog roda (Mutter) - izuzetak: das Weib, das Mdchen
enski rod

2. imenice oblikovane od brojeva (Eins) - izuzetak: das Hundert, das Tausend


3. prema zavretku:

sve na -ei, -heit, -in, -keit, -schaft, -ung


(Spielerei, Einheit, Schlerin, Brderlichkeit, Mannschaft, bung)
tuice na -age, -anz, -t, -enz, -ie, -ik, -tt, -ur
(Massage, Substanz, Dit, Intelligenz, Industrie, Familie, Fabrik, Qualitt, Kultur)
- izuzetak: das Genie

1. veina tvarnih imenica (Silber, Eisen, Holz)


2. nazivi mjesta, veina imena zemalja i imena kontinenata

srednji rod

3. imenice koje su oblikovane od drugih vrsta rijei (Blau, Essen, Gestern)


izuzetak: imenice oblikovane od pridjeva (der/die/das Alte)
4. prema zavretku:

umanjenice na -chen, -lein (Stdtchen, Mdchen, Tischlein)


razlomci na -l (Drittel)
tuice na -ett, -ment, -um (Parkett, Element, Datum)
veina na -nis, -sal, - tum (Erlebnis, Schicksal, Eigentum)
- izuzetak: neke na -nis, -sal su enskog roda (Finsternis, Trbsal)
- izuzetak: dvije imenice na -tum su mukog roda (Reichtum, Irrtum)

2. Sloenice:
Rod sloenica odreuje se prema osnovnoj rijei (der Klassenlehrer der Lehrer).
3. Dvostruki rod:
a. s istim znaenjem:

der / das Bereich


der / das Bonbon
das / der Meter
der / das Radar

b. s razliitim znaenjem: der Band


der Hut
der Leiter
der Schild
der See

- svezak
- eir
- rukovoditelj
- tit
- jezero

das Band
die Hut
die Leiter
das Schild
die See

- vrpca
- oprez, zatita
- ljestve
- natpis
- more

13. Substantivdeklination

22

4. Opa deklinacija imenica:


Imenice se u njemakom jeziku dekliniraju u dva broja i etiri padea.
Umjesto vokativa upotrebljava se nominativ.
der Polizist, -en, -en
die Tante, -, -n
das Kind, -(e)s, -er

S obzirom na nastavke koje imenica dobiva u genitivu jednine i nominativu mnoine razlikujemo:
a. jaku deklinaciju imenica
b. slabu deklinaciju imenica
c. mjeovitu deklinaciju imenica
Vrste deklinacija imenica
a. jaka

mnoina

jednina

b. slaba

c. mjeovita

m./s. r.

. r.

m./s. r.

. r.

m./s. r.

m. r.

m./s. r.

. r.

N.

G.

-s

-s

-s

-en

-s

D.

-en

A.

-en

N.

-e

-er

-en

-en

G.

-e

-er

-en

-en

D.

-n

-en

-ern

-en

-en

A.

-e

-er

-en

-en

(") -

(") -e

(") -er

-en

jd. - / mn. -en

Bruder

Mutter
Gebirge

Fu

Kuh
Jahr

Haus
Mann

Mensch

Schmerz
Auge

Tante
Schlerin

5. Pravila u vezi s deklinacijom imenica:


a. Imenice u genitivu jednine mukog i srednjeg roda jake deklinacije dobivaju nastavak -s/-es.
b. Imenice u dativu mnoine sva tri roda dobivaju nastavak -n ukoliko u nominativu mnoine ne
zavravaju na -(e)n.
c. Kad se imenice dekliniraju prema jakoj deklinaciji, tada u jednini ne dobivaju nastavak (-), osim
u genitivu mukog i srednjeg roda, a u mnoini ili ne dobivaju nastavak (-), ili dobivaju nastavak
-e, ili -er.
d. Kad se imenice dekliniraju prema slaboj deklinaciji, tada u svim padeima osim nominativa
jednine dobivaju nastavak -en.
e. Kad se imenice dekliniraju prema mjeovitoj deklinaciji, tada u jednini dobivaju nastavke jake
deklinacije, a u mnoini nastavke slabe deklinacije.

13. Substantivdeklination

23

6. Deklinacija tuica:
N. jd.

N. mn.

Primjeri

-s

das Auto

die Autos

-um

-en

das Zentrum

die Zentren

-ium

-en

das Gymnasium die Gymnasien

-um

-a

das Femininum die Feminina

-us

-en

der Zyklus

Zyklen

das Lexikon

die Lexika

das Genus

die Genera

das Tempus

die Tempora

das Pronomen

die Pronomina

-on/us ... -a

-us

-i

der Modus

die Modi

-ien

das Adverb

die Adverbien

das Material

die Materialien

das Prinzip

die Prinzipien

7. Deklinacija poimenienih pridjeva i participa:


Mnogi pridjevi i participi mogu se upotrebljavati kao imenice. U tom sluaju ti pridjevi i participi
morfoloki ostaju pridjevi, tj. dekliniraju se prema deklinaciji pridjeva.
. r.

mnoina

jednina

m. r.

s. r.

. r.

m. r.

s. r.

N. der

Neue

die

Neue

das

Neue

N. ein

Neuer

eine

Neue

ein

Neues

G. des

Neuen

der

Neuen

des

Neuen

G. eines

Neuen

einer

Neuen

eines

Neuen

D. dem Neuen

der

Neuen

dem Neuen

D. einem Neuen

einer

Neuen

einem Neuen

A. den

die

Neue

das

A. einen

eine

Neue

ein

Neuen

Neue

Neuen

N.

die Neuen

N.

Neue

G.

der Neuen

G.

Neuer

D.

den Neuen

D.

Neuen

A.

die Neuen

A.

Neue

Neues

14. Adjektivdeklination

24

1. Uporaba pridjeva:
Das Kind ist gut.
Ich kenne das gute Kind.
Ich kenne ein gutes Kind.
Gutes Kind kommt zu mir.

predikatna uporaba pridjeva (pridjev se ne deklinira)


atributna uporaba pridjeva (pridjev se deklinira)

2. Vrste pridjevskih deklinacija:


pridjev se sklanja prema jakoj deklinaciji, ako pred njim ne stoji ni lan, ni bilo koja
druga rije s nastavcima lana (ili ako ispred pridjeva stoji neka od neodreenih
zamjenica)

a. jaka:

warmer Tee

b. slaba:

pridjev se sklanja prema slaboj deklinaciji, ako ispred njega stoji odreeni lan ili
zamjenica s nastavcima odreenog lana
der warme Tee

c. mjeovita:

dieser warme Tee

pridjev se sklanja prema mjeovitoj deklinaciji ako ispred njega stoji neodreeni lan,
posvojna zamjenica ili zamjenica kein
ein warmer Tee

mein warmer Tee

kein warmer Tee

a. Jaka deklinacija pridjeva:


Pridjev koji se sklanja prema jakoj deklinaciji dobiva nastavke odreenog lana u svim padeima
osim u genitivu jednine mukog i srednjeg roda koji imaju nastavak -en.
. r.

mnoina

jednina

m. r.

s. r.

N. kleiner

Schuh

groe

Wohnung

dickes

Buch

G. kleinen

Schuhes

groer

Wohnung

dicken

Buches

D. kleinem

Schuh

groer

Wohnung

dickem

Buch

A. kleinen

Schuh

groe

Wohnung

dickes

Buch

N. kleine

Schuhe

groe

Wohnungen

dicke

Bcher

G. kleiner

Schuhe

groer

Wohnungen

dicker

Bcher

D. kleinen

Schuhen

groen

Wohnungen

dicken

Bchern

A. kleine

Schuhe

groe

Wohnungen

dicke

Bcher

b. Slaba deklinacija pridjeva:


Pridjev koji se sklanja prema slaboj deklinaciji u nominativu jednine sva tri roda i u akuzativu
jednine enskog i srednjeg roda dobiva nastavak -e, a u svim ostalim padeima nastavak -en.
. r.

mnoina

jednina

m. r.

s. r.

N. der

groe

Dichter

diese

groe

Stadt

welches

groe

Haus

G. des

groen

Dichters

dieser

groen

Stadt

welches

groen

Hauses

D. dem

groen

Dichter

dieser

groen

Stadt

welchem groen

Haus

A. den

groen

Dichter

diese

groe

Stadt

welches

groe

Haus

N. die

groen

Dichter

diese

groen

Stdte

welche

groen

Huser

G. der

groen

Dichter

dieser

groen

Stdte

welcher

groen

Huser

D. den

groen

Dichtern

diesen

groen

Stdten

welchen

groen

Husern

A. die

groen

Dichter

diese

groen

Stdte

welche

groen

Huser

14. Adjektivdeklination

25

c. Mjeovita deklinacija pridjeva:


Pridjev koji se deklinira prema mjeovitoj deklinaciji u nominativu i akuzativu jednine dobiva
nastavke jake deklinacije, a u svim drugim padeima nastavke slabe deklinacije pridjeva.
Budui da neodreeni lan nema mnoine, pridjev pred kojim u jednini stoji neodreeni lan
deklinira se u mnoini prema jakoj deklinaciji.
. r.

Mnoina

Jednina

m. r.

s. r.

N. mein

kleiner

Tisch

keine

schne

Schwester

ein

neues

Land

G. meines

kleinen

Tisches

keiner

schnen

Schwester

eines

neuen

Landes

D. meinem

kleinen

Tisch

keiner

schnen

Schwester

einem

neuen

Land

A. meinen

kleinen

Tisch

keine

schne

Schwester

ein

neues

Land

N. meine

kleinen

Tische

keine

schnen

Schwestern

neue

Lnder

G. meiner

kleinen

Tische

keiner

schnen

Schwestern

neuer

Lnder

D. meinen

kleinen

Tischen

keinen schnen

Schwestern

neuen

Lndern

A. meine

kleinen

Tische

keine

Schwestern

neue

Lnder

schnen

3. Kratki pregled deklinacije pridjeva:


Ispred pridjeva stoji:
Jaka

deklinacija pridjeva

Nastavci pridjeva:
- nastavci odreenog lana
- nastavak -en (G. jd. m./s. r.)

Slaba

der, die, das

deklinacija pridjeva

dieser, jener, solcher, welcher

Mjeovita

ein, eine, ein

deklinacija pridjeva

mein, meine, mein...

-e (N. jd. m././s. r.; A. jd.. ./s. r.)


-en (G./D. jd..; mn.)
- nastavci jake (N./A. jd.)
- nastavci slabe (G./D. jd.; mn.)

kein, keine, kein

4. Pregled uporabe pridjevskih deklinacija s obzirom na pojedine vrste zamjenica:


Jaka

Mjeovita

Slaba

Neodreene zamjenice:

Neodreene zamjenice:

Neodreene zamjenice:

einige

jeder, jede, jedes

kein

mancher, manche, manches


alle (mn.)
Upitne zamjenice:

Upitne zamjenice:

welcher, welche, welches

was fr ein

Pridjevi:

Pokazne zamjenice:

Posvojne zamjenice:

mehrere

dieser, diese, dieses

mein, dein, sein, ihr, sein

viele

jener, jene, jenes

unser, euer, ihr, Ihr

wenige

solcher, solche, solches


derjenige, diejenige, dasjenige
derselbe, dieselbe, dasselbe

15. Komparation der Adjektive

26

1. Uvodni primjeri:
Ich bin fleiig. Mein Bruder ist fleiiger als ich. Er ist mein fleiigerer Bruder.
Er ist der fleiigste Schler in der Klasse. Er ist am fleiigsten in der Deutschstunde.

2. Stupnjevi komparacije i tvorba komparativa i superlativa:

Pozitiv:
Komparativ:
Superlativ

fleiig
pozitiv + -er

- atributni oblik:

(der)

+ pozitiv + -(e)st

- predikatni oblik:

(am)

+ pozitiv + -(e)sten

fleiiger
+ nastavci pridjeva

der fleiigste Schler


am fleiigsten

- nastavak -est upotrebljava se u superlativu kod jednoslonih pridjeva ija osnova zavrava na -s, -, -x, -z
(stolz) ili -d, -t (alt).

3. Deklinacija komparativa i superlativa:


Komparativ i superlativ pridjeva u atributnoj uporabi deklinira se kao i pozitiv pridjeva.

Komparativ

Jaka
deklinacija pridjeva
besseres Bier

Slaba
deklinacija pridjeva
das bessere Bier

Mjeovita
deklinacija pridjeva
unser besseres Bier

Superlativ

bestes Bier

das beste Bier

unser bestes Bier

4. Nepravilna komparacija:
a. Kod nekih jednoslonih pridjeva u komparativu i superlativu dolazi do prijeglasa:
jung
alt
kurz
kalt
warm
stark
dumm
klug
schwach

jnger
lter
krzer
klter
wrmer
strker
dmmer
klger
schwcher

am jngsten
am ltesten
am krzesten
am kltesten
am wrmsten
am strksten
am dmmsten
am klgsten
am schwchsten

b. Kod nekih je pridjeva komparacija posve nepravilna:


gut
viel
gern
nah
hoch
gro
wenig

besser
mehr
lieber
nher
hher
grer
weniger
minder

am besten
am meisten
am liebsten
am nchsten
am hchsten
am grten
am wenigsten
am mindesten
zum mindesten
nicht im mindesten

c. Kod nekih pridjeva dolazi u komparativu do kraenja zavrnog -e:


dunkel
teuer

dunkler
teurer

am dunkelsten
am teuersten

5. Uporaba poredbenih estica:


Toni ist nicht so fleiig wie Heinz.

so + pozitiv + wie

(tako kao)

Heinz ist fleiiger als Toni.

komparativ + als

(od)

16. Partizipien als Attribute

27

1. Uvodni primjeri u vezi s tvorbom participa:


Das Kind weint. Dort ist ein weinen-d-es Kind.
Der Schler lernt. Dort ist der lernen-d-e Schler.
Der Lehrer stellte eine Frage. Der Schler konnte die ge-stell-t-e Frage nicht beantworten.
Der Junge kaufte dem Mdchen einen Ring. Der Junge gibt dem Mdchen den ge-kauf-t-en Ring.

2. Pravila u vezi s tvorbom participa:


U njemakom jeziku postoje dva participa: particip prezenta i particip perfekta.
Particip prezenta tvori se tako da se infinitivu prezenta glagola doda nastavak -d.
Particip perfekta tvori se u skladu s nie prikazanom tablicom:
Slabi glagoli

Jaki glagoli

Nepravilni glagoli

(infinitiv)

(machen)

(gehen, ging, bin gegangen)

(bringen, brachte, habe gebracht)

Jednostavni gl.

ge mach

ge gang en

ge brach t

Djeljivi glagoli

ein ge kauf

aus ge gang en

mit ge brach t

Nedjeljivi gl.

ver kauf

ent gang en

ver brach t

Gl. na -ieren

telefonier t

3. Uporaba participa kao atributa:


Kada se particip u reenici upotrebljava kao atribut, tada se participu dodaju nastavci pridjeva:
Ispred pridjeva stoji:
Jaka

deklinacija pridjeva

Nastavci pridjeva:
- nastavci odreenog lana
- nastavak -en (G. jd. m./s. r.)

Slaba

der, die, das

deklinacija pridjeva

dieser, jener, solcher, welcher

Mjeovita

ein, eine, ein

deklinacija pridjeva

mein, meine, mein...


kein, keine, kein

-e (N. jd. m././s. r.; A. jd.. ./s. r.)


-en (G./D. jd..; mn.)
- nastavci jake (N./A. jd.)
- nastavci slabe (G./D. jd.; mn.)

17. Pronominal- und Frageadverbien

28

1. Tvorba zamjenikih i upitnih priloga:


Zamjeniki i upitni prilozi nastaju spajanjem prijedloga i upitnih, pokaznih ili osobnih zamjenica.
Fhrst du mit dem Bus?
Ja, ich fahre damit.

stvar ili pojam: da + prijedlog

Ich fahre aber mit dem Zug.


Womit fhrst du?

stvar ili pojam: wo + prijedlog

Fhrst du mit deinem Bruder?


Ja, ich fahre mit ihm.

osoba: prijedlog + osobna zamjenica

Ich fahre aber mit meiner Schwester.


osoba: prijedlog + padeno pitanje prijedloga

Mit wem fhrst du?


STVAR (POJAM)
PITANJE

ODGOVOR

OSOBA
PITANJE

ODGOVOR

Womit?

damit

Mit wem?

mit ihm, ihr...

Wofr?

dafr

Fr wen?

fr ihn, sie...

Worber?

darber

ber wen?

ber ihn, sie...

Worauf?

darauf

Auf wen?

auf ihn, sie...

Sache/Begriff
Womit?

damit

Frage

Antwort
Mit wem?

mit ihr
Person

18. Demonstrativ-, Frage-, Indefinit- und Relativpronomina

29

POKAZNE ZAMJENICE
1. Pregled pokaznih zamjenica:
Nain dekliniranja:
kao odreeni lan
kao odreeni lan
kao odreeni lan
kao odreeni lan
prema mjeovitoj deklinaciji pridjeva
prema slaboj deklinaciji pridjeva
prema slaboj deklinaciji pridjeva
ne deklinira se, stoji iza rijei na koju se odnosi

der, die, das


dieser, diese, dieses
jener, jene, jenes
solcher, solche, solches
ein solcher, eine solche, ein solches
derjenige, diejenige, dasjenige
derselbe, dieselbe, dasselbe
selbst, selber

2. Deklinacija pokaznih zamjenica:


der, die das (bez imenice)
N.
G.
D.
A.

m. r.
der
dessen
dem
den

. r.
die
deren
der
die

s. r.
das
dessen
dem
das

dieser, diese, dieses, jener, jene, jenes


mn.

die
deren
denen
die

m. r.
dieser
dieses
diesem
diesen

. r.
diese
dieser
dieser
diese

s. r.
dieses
dieses
diesem
dieses

mn.
diese
dieser
diesen
diese

solcher, solche, solches


N.
G.
D.
A.

m. r.
solcher
solches
solchem
solchen

. r.
solche
solcher
solcher
solche

s. r.
solches
solches
solchem
solches

mn.
solche
solcher
solchen
solche

m. r.
ein
solcher
eines solchen
einem solchen
einen solchen

eine
einer
einer
eine

. r.
solche
solchen
solchen
solche

s. r.
ein
solches
eines solchen
einem solchen
ein
solches

mn.
solche
solcher
solchen
solche

derjenige, diejenige, dasjenige, derselbe, dieselbe, dasselbe


N.
G.
D.
A.

. r.
diejenige
derjenigen
derjenigen
diejenige

m. r.
derjenige
desjenigen
demjenigen
denjenigen

s. r.
dasjenige
desjenigen
demjenigen
dasjenige

mn.
diejenigen
derjenigen
denjenigen
diejenigen

UPITNE ZAMJENICE
1. Uvodni primjeri:
Das ist Franz.
Das ist ein Tisch.
Dieser Anzug gefllt mir.
Der neue Anzug gefllt mir.

Wer ist das?


Was ist das?
Welcher Anzug gefllt dir?
Was fr ein Anzug gefllt dir?

(Tko je to?)
(to je to?)
(Koje ti se odijelo svia?)
(Kakvo ti se odijelo svia?)

2. Deklinacija upitnih zamjenica:


wer, was
N.
G.
D.
A.

N.
G.
D.
A.

wer
wessen
wem
wen

was
wessen
was

m. r.
was fr ein
was fr eines
was fr einem
was fr einen

m. r.
welcher
welches
welchem
welchen

welcher, welche, welches


. r.
s. r.
mn.
welche
welches
welche
welcher
welches
welcher
welcher
welchem welchen
welche
welches
welche

was fr ein, was fr eine, was fr ein


. r.
s. r.
mn.
was fr eine
was fr ein
was fr (welche)
was fr einer
was fr eines
was fr (welcher)
was fr einer
was fr einem was fr (welchen)
was fr eine
was fr ein
was fr (welche)

18. Demonstrativ-, Frage-, Indefinit- und Relativpronomina

30

N EODREENE ZAMJENICE
1. Pregled neodreenih zamjenica:
Nain dekliniranja:
man
jemand, niemand, jedermann

deklinacija imenica (u dativu i akuzativu moe dobiti nastavak odreenog lana)

ein, eine, ein

kao neodreeni lan

kein, keine, kein

jednina kao neodreeni lan, mnoina kao odreeni lan

jeder, mancher

kao odreeni lan

alle, einige

prema jakoj deklinaciji pridjeva (uporaba samo u mnoini)

etwas, nichts

ne deklinira se

2. Deklinacija neodreenih zamjenica:


man

jemand, niemand,
jedermann

jeder, jede, jedes (mn. = alle)


mancher, manche, manches
. r.

m. r.

s. r.

einige

mn.

mn.

N. man

jemand

jedermann

jeder

jede

jedes

alle

manche

einige

G. eines

jemands

jedermanns

jedes

jeder

jedes

aller

mancher

einiger

D. einem

jemand(em)

jedermann

jedem

jeder

jedem

allen

manchen

einigen

A. einen

jemand(en)

jedermann

jeden

jede

jedes

alle

manche

einige

O DNOSNE ZAMJENICE
1. Uvodni primjeri:
pade

rod

Das ist der Junge, der mit mir in die Klasse geht.
dessen Aufgabe du immer abschreibst.
dem ich dafr mein Pausenbrot gebe.
den alle Mdchen hbsch finden.
Das ist die Schlerin, bei der du jeden Tag lernst.

2. Deklinacija odnosne zamjenice:


m. r.
N. der

. r.
die

s. r.
das

mn.
die

G. dessen deren

dessen deren

D. dem

der

dem

denen

A. den

die

das

die

SYNTAX

31

Atr.

Atr.
Subjekt

Predikat
glagolski p.

konj. oblik

infinit. oblik

Atr.

imenski p.

kopula

Prilona oznaka

Objekt
obj. u akuzativu
obj. u dativu

imen. dio p.

mjesta

obj. u genitivu

vremena
poredbe

prijedloni obj.

naina
namjere
posljedice
uzroka
doputenja
pogodbe

Reenica
jednostavna reenica
nezavisno-sloena r.

izjavna
upitna
zahtjevna
eljna

sloena reenica

uvedena:
- koord. veznik
- pokazna zamjenica
- prilog

neuvedena:

zavisno-sloena r.

uvedena:

neuvedena:

- subord. veznik
- odnosna zamjenica
- odnosni prilog
- zamjeniki prilog
- upitna rije

vrste zavisnih reenica:


- subjektna
- objektna
- predikatna
- atributna

- prilona:
- mjesna
- vremenska
- nainska
- poredbena
- namjerna
- posljedina
- uzrona
- dopusna
- pogodbena

1. Satzglieder

32

1. Pravila u vezi sa sintaksom:


Sintaksa je grana gramatike koja se bavi postupcima i nainima na koje se od jezinih elemenata grade
jezine cjeline (poredak rijei u reenici, vrste reenica, povezivanje reenica).
2. Dijelovi reenice:
1. Subjekt: kazuje tko vri radnju, tko je nositelj stanja ili zbivanja, stoji u nominativu
Hans liest. Die Studenten lernen Deutsch.

2. Prdikat: kazuje radnju, stanje ili zbivanje


a. das verbale Prdikat (glagolski predikat) - sastoji se samo od glagola
- einfache Zeit (jednostavni glagolski oblik)

Hans las.
Predikatni okvir

- zusammengesetzte Zeit (sloeni glagolski oblik) Hans hat das Buch gelesen.
konjugirani glagolski oblik

infinitni glagolski oblik

b. das nominale Prdikat (imenski predikat) - glagol s nekom imenskom rijei

Hans ist noch ein Schler.


- Kopula (povezuje subjekt s drugim dijelom predikata)
- Prdikatsnomen (drugi dio predikata u obliku imenice, pridjeva, participa itd.)

3. Objekt: izrie predmet radnje


a. Akkusativobjekt (objekt u akuzativu):

Hans liest ein Buch.

(Wen - was?)

b. Dativobjekt (objekt u dativu):

Hans liest der Mutter einen Artikel vor.

(Wem - was?)

c. Genitivobjekt (objekt u genitivu):

Hans bedient sich beim Lesen des Wrterbuchs. (Wessen?)

d. Prpositionalobjekt (prijedloni objekt): Hans freut sich ber das geschenkte Buch.

4. Attribut: poblie oznaava imenicu, imeniku zamjenicu ili poimenieni pridjev


Hans liest ein neues Buch. (Was fr ein/Welches Buch?)

(Worber?)

1. Satzglieder

33

5. Adverbialbestimmung (prilona oznaka): dopunjuje glagol okolnostima u kojima se radnja zbiva


a.

lokale

(mjesta)

Hans liest in der Schule ein Buch.

(Wo?)

b.

temporale

(vremena)

Gestern las Hans ein Buch.

(Wann?)

c.

komparative

(poredbe)

Hans liest genau so gut wie sein Lehrer.

(Wie?)

d.

modale

(naina)

Hans liest den Text genau.

(Wie?)

e.

finale

(namjere)

Hans liest das Buch zum Zeitvertreib.

(Wozu?)

f.

konsekutive

(posljedice)

Das Wasser ist zu kalt zum Baden.

(Mit welcher Folge?)

g.

kausale

(uzroka)

Hans liest wegen der Note in Deutsch.

(Warum?)

h.

konzessive

(doputanja) Trotz des Geschreis liest Hans konzentriert.

i.

konditionale

(pogodbe)

(Trotz welches Umstandes?)

Bei etwas Glck verbessert Hans seine Note. (In welchem Fall?)

6. Razlika izmeu prilonih oznaka i objekata:


a. Razlike s obzirom na postupak transformacije prilone oznake i objekta:
Er las den ganzen Roman.

Er las ihn.

objekt osobna zamjenica

Er las den ganzen Tag.

Er las damals.

prilona oznaka prilog

b. Razlike s obzirom na ovisnost prilone oznake/objekta od glagola:


prijedlog ovisi o konjugiranom glagolskom obliku

Er wartet auf seinen Freund.

Er wartet auf / hinter / neben dem Bahnhof. prijedlog ne ovisi o konjugiranom glagolskom obliku

3. Sintaktiki ustroj jednostavne reenice:


Atr.

Atr.
Subjekt

Predikat
glagolski p.

konj. oblik

infinit. oblik

Objekt

imenski p.

kopula

Atr.

imen. dio p.

obj. u akuzativu
obj. u dativu

Prilona oznaka

mjesta

obj. u genitivu

vremena
poredbe

prijedloni obj.

naina
namjere
posljedice
uzroka
doputenja
pogodbe

2. Satzarten

34

1. Einfacher Satz (jednostavna reenica):


1. Behauptungssatz (izjavna reenica)

Wir kaufen ein Haus. Wir renovieren es.

2. Fragesatz (upitna reenica)

Liest Hans?

- Wortfrage (s upitnom rijei)

Was liest Hans?

- propituju se pojedini dijelovi reenice (Satzglieder)


- Satzfrage (bez upitne rijei)

Hans liest ein Buch.


Liest Hans?

- zahtijeva samo negaciju ili potvrdu sadraja reenice Ja, Hans liest. Nein, Hans liest nicht.
3. Aufforderungssatz (zahtjevna reenica)

Lies das Buch!

4. Wunschsatz (eljna reenica)

Wre Hans doch ein guter Schler!

2. Zusammengesetzter Satz (sloena reenica):


A. Satzreihe (nezavisno sloena reenica):
- sastoji se od dviju ili vie jednostavnih reenica
Der Soldat kam vom Urlaub zurck und er meldete sich gleich beim Offizier.
1. eingeleiteter Hauptsatz (uvedena glavna reenica):
a. mit koordinierenden Konjunktionen (s koordinarajuim veznicima):
1. kopulative (sastavni):

und, sowohl - als auch, weder - noch, nicht nur - sondern auch

2. disjunktive (rastavni):

oder, entweder - oder, sonst, andernfalls

3. adversative (suprotni):

sondern, aber, doch, jedoch, dagegen, hingegen, indessen, vielmehr

4. konzessive (dopusni):

trotzdem, gleichwohl, nichtsdestoweniger, dessungeachtet

5. kausale (uzroni):

denn, nmlich

6. konsekutive (posljedini):

also, folglich, daher, darum, demnach, deshalb, deswegen, mithin

b. mit Demonstrativpronomina oder Adverbien (s pokaznim zamjenicama ili prilozima):


Es war einmal ein Junge, dieser las ein interessantes Buch.
Sie tranken zuerst Cola, dann aen sie eine Pizza.
2. uneingeleiteter Hauptsatz (neuvedena glavna reenica):
Es ist noch frh, wir knnen noch schlafen.

2. Satzarten

35

B. Satzgefge (zavisno sloena reenica):


- sastoji se od jedne glavne i jedne ili vie zavisnih reenica
Ich fahre das Auto, das du mir geschenkt hast, nach Varadin, wo ich es verkaufe.
1. eingeleiteter Nebensatz (uvedena zavisna reenica):
a. mit subordinierenden Konjunktionen (sa subordinirajuim veznicima):
1. lokale (mjesni):

wo, woher, wohin

2. temporale (vremenski):

wenn, als, whrend, nachdem, solange, seit, sobald, ehe, bis, bevor

3. komparative (poredbeni):

wie, so - wie, als, je - desto, als ob, als wenn

4. modale (nainski):

indem, ohne dass, statt dass, anstatt dass

5. finale (namjerni):

damit, dass

6. konsekutive (posljedini):

dass, so - dass, so dass, als dass

7. kausale (uzroni):

weil, da

8. konzessive (dopusni):

obgleich, obwohl, obzwar, obschon, trotzdem, wenn auch

9. konditionale (pogodbeni):

wenn, falls

10. deklarative (izjavni):

dass, ob

b. mit Relativpronomina, Relativadverb, Pronominaladverbien oder Fragewrtern


(s odnosnim zamjenicama, odnosnim prilozima, zamjenikim prilozima ili upitnim rijeima):
1. Relativpronomen:

Ich zeige dir das Buch, das Hans liest.

2. Relativadverb:

Du trgst eine Tasche, wie es keine mehr in der Welt gibt.

4. Fragewort:

Er fragte, wann ich nach Hause gekommen bin.

Relativsatz
(odnosna re.)

Numeralie
3. Pronominaladverb: Er gab mir den Zettel, worauf er seinen Namen geschrieben hat.
n

2. uneingeleiteter Nebensatz (neuvedena zavisna reenica):


a. mit Spitzenstellung des finiten Verbs (s konjugiranim glagolskim oblikom na poetku reenice):
Sei die Arbeit auch schwer, muss sie bis morgen erledigt werden.
Wenn die Arbeit auch schwer ist, muss sie bis morgen erledigt werden.
Htte ich die Seminararbeit im Vorsemester abgegeben, msste ich sie jetzt nicht schreiben.
Wenn ich die Seminararbeit im Vorsemester abgegeben htte, msste ich sie jetzt nicht schreiben.
b. mit Zweitstellung des finiten Verbs (s konjugiranim glagolskim oblikom na drugom mjestu):
Ich dachte, er hat seine Prfung abgelegt.
Ich dachte, dass er seine Prfung abgelegt hat.
Es scheint so, als schliefe sie fest.
Es scheint so, als ob sie fest schliefe.

2. Satzarten

36

3. Semantike vrste zavisnih reenica:


Zavisna reenica predstavlja proireni dio glavne reenice tako da razlikujemo sljedee zavisne
reenice:
1. Subjektsatz (subjektna reenica)
2. Objektsatz (objektna reenica)
3. Prdikatsatz (predikatna reenica)
4. Attributsatz (atributna reenica)
5. Adverbialsatz (prilona reenica)
a. Lokalsatz (mjesna reenica)
b. Temporalsatz (vremenska reenica)
c. Modalsatz (nainska reenica)
d. Komparativsatz (poredbena reenica)
e. Finalsatz (namjerna reenica)
f. Konsekutivsatz (posljedina reenica)
g. Kausalsatz (uzrona reenica)
h. Konzessivsatz (dopusna reenica)
i. Konditionalsatz (pogodbena reenica)

4. Pregled svih vrsta reenica:


Reenica
jednostavna reenica
nezavisno-sloena r.

izjavna
upitna
zahtjevna
eljna

sloena reenica

uvedena:
- koord. veznik
- pokazna zamjenica
- prilog

neuvedena:

zavisno-sloena r.

uvedena:

neuvedena:

- subord. veznik
- odnosna zamjenica
- odnosni prilog
- zamjeniki prilog
- upitna rijei

vrste zavisnih reenica:


- subjektna
- objektna
- predikatna
- atributna

- prilona:
- mjesna
- vremenska
- nainska
- poredbena
- namjerna
- posljedina
- uzrona
- dopusna
- pogodbena

3. Subjektsatz

37

1. Uvodni primjeri:
Dass wir den Zoo besucht haben, freut uns sehr.

(Was freut uns sehr?)

Der Besuch im Zoo freut uns sehr.


Ob er rechtzeitig nach Hause kommt, ist fragwrdig.

(Was ist fragwrdig?)

Wer gut liest, lernt gut.

(Wer lernt gut?)

Was ich nicht brauche, das kaufe ich nicht.

(Was kaufe ich nicht?)

2. Pravila za uporabu subjektnih reenica:


Subjektna reenica dolazi umjesto subjekta glavne reenice. Subjektne reenice odgovaraju na pitanje:
wer - was? Subjektne reenice mogu zapoeti veznicima dass, ob ili upitnim zamjenicama wer, was.
3. Transformacija subjektne reenice u infinitivnu konstrukciju:
Subjektne se reenica esto izraavaju pomou infinitivne grupe u obliku infinitiva s prijedlogom zu
(Infinitivgruppe = Infinitiv mit zu):
Es ist ein Glck, dass man eine interessante Arbeit hat.
Es ist ein Glck, eine interessante Arbeit zu haben.

Prilikom pretvorbe subjektne reenice u infinitivnu konstrukciju otpadaju veznik i subjekt, a predikat
se iz konjugiranog glagolskog oblika transformira u infinitivni glagolski oblik (zu + infinitiv).
Es freut ihn, dass er das Spiel gewinnt.

(prezent)

Es freute ihn, dass er das Spiel gewann.


(preterit)
Es freute ihn, dass er das Spiel gewinnen wird. (futur I.)
Es freut ihn, dass er das Spiel gewonnen hat.

(perfekt)

Es freute ihn, dass er das Spiel gewonnen hatte. (pluskvamperfekt)

..., das Spiel zu gewinnen.


(infinitiv prezent)
osnova

-en

..., das Spiel gewonnen zu haben.


(infinitiv perfekt)
particip perfekt + infinitiv haben/sein

Subjekte reenice uvedene veznikom dass mogue je pretvoriti u infinitivnu konstrukciju ako je:
a. subjekt subjektne reenice identian s objektom glavne reenice:
Es tut ihm leid, dass er mit seiner Freundin heute nicht ins Kino gehen kann.
Es tut ihm leid, heute mit seiner Freundin nicht ins Kino gehen zu knnen.

b. subjekt subjektne reenice neodreena zamjenica man:


Es ist ratsam, dass man pnktlich kommt.
Es ist ratsam, pnktlich zu kommen.

4. Uporaba korelata es:


Dass er so spt kommt, berrascht mich. Es berrascht mich, dass er so spt kommt.
Mich berrascht (es), dass er so spt kommt.

Kada subjektna reenica stoji iza glavne reenice, tada kao korelat u glavnoj reenici stoji es.

4. Objektsatz

38

1. Uvodni primjeri:
Er will nicht einsehen, dass das Ziel nicht erreichbar ist.

(Was will er nicht einsehen?)

Er will die Unerreichbarkeit des Zieles nicht einsehen.


Wir sahen, wie der Wagen gegen den Baum schlug.

(Was sahen wir?)

Die Arbeiter fragen, ob sie mit der Arbeit beginnen knnen.

(Was fragen die Arbeiter?)

Den ich suche, den finde ich auch.

(Wen finde ich?)

Wem nicht zu raten ist, dem ist nicht zu helfen.

(Wem ist nicht zu helfen?)

Ich kann mich nicht darauf verlassen, dass er kommt.

(Worauf kann ich mich nicht verlassen?)

2. Pravila za uporabu objektnih reenica:


Objektna reenica dolazi umjesto nekog objekta iz glavne reenice. Objektne reenice odgovaraju na
padena pitanja za objekte (was, wem, wen?), odnosno, na padena pitanja s prijedlozima. Objektne
reenice mogu zapoeti veznicima dass, wie, ob, odnosnom zamjenicom ili upitnom rijeju.
3. Neuvedena objektna reenica:
Ich hoffe, dass ich dich bald wieder treffe.
Ich hoffe, ich treffe dich bald wieder.

U neuvedenoj objektnoj reenici poredak je rijei kao i u glavnoj reenici (predikat na drugom mjestu).
Takve objektne reenice dolaze nakon glagola kazivanja, miljenja i osjeanja (sagen, denken, fhlen).
4. Transformacija objektne reenice u infinitivnu konstrukciju:
Objektne reenice uvedene veznikom dass mogue je pretvoriti u infinitivnu konstrukciju ako je:
a. subjekt objektne reenice identian sa subjektom glavne reenice:
Er freut sich, dass er endlich in Urlaub fhrt.
Er freut sich, endlich in Urlaub zu fahren.

b. subjekt objektne reenice identian s objektom glavne reenice:


Wir bitten Sie, dass Sie uns morgen besuchen.
Wir bitten Sie, uns morgen zu besuchen.

5. Uporaba korelata es, das i zamjenikih priloga (Pronominaladverbien):


Ich verspreche es, dass ich meinen nchsten Urlaub auf der Insel Hvar verbringe.
Das bedauert sie, dass sie ihn nicht geheiratet hat.
Er entschliet sich (dazu), dass er bald abreist.
Dass er bald abreist, dazu entschliet er sich.

Kada objektna reenica stoji iza glavne reenice, tada u glavnoj reenici kao korelat moe stajati:
a. u sluaju 'istoga' padea (genitiv, dativ, akuzativ) korelat es, koji dolazi uvijek nakon predikata,
ili korelat das, koji dolazi uvijek na poetak glavne reenice;
b. u sluaju prijedlonog padea zamjeniki prilog, ija uporaba ovisi o rekciji glagola.

5. Attributsatz

39

1. Uvodni primjeri:
Das Auto, das er im Vorjahr gekauft hat, war sehr teuer.

(Welches Auto war sehr teuer?)

Das im Vorjahr gekaufte Auto war sehr teuer.


Er trumte von der Frau, die er in der Disco kennen lernte.

(Von welcher Frau trumte er?)

Eine solche Freundin, wie es Monika ist, kannst du nicht mehr finden.

(Was fr eine Freundin?)

Meine Ausrede, dass ich krank war, halft mir beim Lehrer nicht.

(Welche Ausrede half mir nicht?)

2. Pravila za uporabu atributnih reenica:


Atributna reenica dolazi umjesto nekog atributa iz glavne reenice, pa utoliko predstavlja bliu
odredbu neke imenice. Atributne reenice odgovaraju na pitanje: welcher, was fr ein? Atributne
reenice veinom zapoinju odnosnom zamjenicom, odnosnim prilogom, a rjee veznikom dass.
3. Transformacija atributne reenice u infinitivnu konstrukciju:
Atributne reenice uvedene veznikom dass mogue je transformirati u infinitivnu konstrukciju ako je:
a. subjekt atributne reenice identian sa subjektom glavne reenice:
Meine Eltern haben die Absicht, dass sie ein neues Haus kaufen.
Meine Eltern haben die Absicht, ein neues Haus zu kaufen.

b. subjekt atributne reenice identian s objektom glavne reenice:


Ich werde dir die Gewohnheit, dass du immer zu spt kommst, schon abgewhnen.
Ich werde dir die Gewohnheit, immer zu spt zu kommen, schon abgewhnen.

c. subjekt atributne reenice identian s atributom glavne reenice:


Meine Bemerkung, dass ich mich in der Stunde gelangweilt hatte, war dem Lehrer gegenber unkorrekt.
Meine Bemerkung, mich in der Stunde gelangweilt zu haben, war dem Lehrer gegenber unkorrekt.

4. Deklinacija i uporaba odnosne zamjenice:


m. r.
N. der

. r.
die

s. r.
das

mn.
die

G. dessen deren

dessen deren

D. dem

der

dem

denen

A. den

die

das

die

rod

pade

Das ist der Junge, der mit mir in die Klasse geht.
dessen Aufgabe du immer abschreibst.
dem ich dafr mein Pausenbrot gebe.
den alle Mdchen hbsch finden.
Das ist die Schlerin, bei der du jeden Tag lernst.

5. Transformacija atributne reenice u svojstvu odnosne reenice u participnu skupinu:


Atribut se u reenici umjesto odnosnom reenicom moe izraziti i participnom skupinom (pomou
participa prezenta ili participa perfekta).
Die Autos, die an unserem Haus vorbeifahren, bremsen gerade vor unserem Eingangstor.
Die an unserem Haus vorbeifahrenden Autos bremsen gerade vor unserem Eingangstor.
Das Buch, das sie neulich geschrieben hat, war sehr interessant.
Das von ihr neulich geschriebene Buch war sehr interessant.

6. Lokalsatz

40

1. Uvodni primjeri:
Wo man hinschaut, liegt Schnee.

(Wo liegt Schnee?)

berall liegt Schnee.


Er reist wieder dahin, woher er gekommen ist.

(Wohin reist er?)

Wir gehen, wohin Sie uns geschickt haben.

(Wohin gehen wir?)

2. Pravila za uporabu mjesnih reenica:


Mjesna reenica dolazi umjesto neke prilone oznake mjesta. Mjesna reenica odgovara na pitanje:
wo, woher, wohin i sl. Mjesne reenice ne zapoinju veznicima ve prilozima mjesta wo, woher,
wohin itd.
3. Uporaba korelata:
Ich habe sie dort getroffen, wo ich sie berhaupt nicht erwartet htte.
Alle rannten dorthin, woher der Schrei kam.

U glavnoj reenici esto stoji korelat koji je takoer prilog mjesta.

7. Temporalsatz

41

1. Uvodni primjeri:
Nachdem es gelutet hatte, a ich noch die Wurstsemmel.

(Wann a ich die Wurstsemmel?)

Nach dem Luten a ich noch die Wurstsemmel.


Wir wissen viel mehr, seitdem wir den Kurs besuchen.

(Seit wann wissen wir mehr?)

Es regnete, bis wir nach Hause kamen.

(Bis wann regnete es?)

2. Pravila za uporabu vremenskih reenica:


Vremenska reenica dolazi umjesto neke prilone oznake vremena. Vremenske reenice odgovaraju na
pitanje: wann, seit wann, bis wann, wie lange, wie oft i sl.
Obzirom na vremenski odnos izmeu glavne i zavisne reenice, radnja se vremenske reenice moe
odvijati istovremeno s radnjom glavne reenice ili se zbiva prije, odnosno, kasnije nego li radnja u
glavnoj reenici. S obzirom na to razlikujemo istovremenost, prijevremenost i poslijevremenost radnji
u glavnoj i zavisnoj reenici.
a. Gleichzeitigkeit (istovremenost zbivanja radnji u glavnoj i zavisnoj reenici):
Als Otto zur Bahn ging, regnete es.
Wenn du Liebeskummer hattest, hast du bitterlich geweint.
Whrend Sabine im Zimmer lernte, telefonierte sie mit ihrem Freund.
Solange du deine Hausaufgaben machst, rume ich das Geschirr in der Kche ab.

Veznici koji ukazuju na istovremenost radnje su: als, wenn, whrend, solange itd.
b. Vorzeitigkeit (prijevremenost zbivanja radnje u zavisnoj reenici):
Nachdem wir nach Zagreb umgesiedelt sind, fhle ich mich besser.
Seitdem ich an Krebs erkannt war, liege ich im Krankenhaus.
Sobald ich den Wagen gewaschen habe, mhe ich den Rasen.

Veznici koji ukazuju na prijevremenost radnje su: nachdem, seitdem, sobald itd.
c. Nachzeitigkeit (poslijevremenost zbivanja radnje u zavisnoj reenici):
Ich werde noch lange warten mssen, ehe ich eine solche Mitarbeiterin wieder finde.
Bis der Zug ankommt, trinken wir noch einen Kaffee.
Wasch dir die Hnde, bevor du dich an den Tisch setzt.

Veznici koji ukazuju na poslijevremenost radnje su: ehe, bis, bevor itd.
3. Razlika u uporabi wenn, als i wann:
vremenski veznik koji oznaava jednokratnu radnju u prolosti
(Einmal) als Otto zur Bahn ging, regnete es.
b. wenn: vremenski veznik koji oznaava ponovljenu radnju u prolosti, jednokratnu ili ponovljenu radnju u
budunosti ili ponovljenu vremenski neodreenu radnju
(Immer) wenn Otto zur Bahn ging, regnete es. (ponovljena radnja u prolosti)
a. als:

Wenn Sie uns (nchstes Jahr) besuchen, ist das Haus fertig. (radnja u budunosti)
(Jedes Mal) wenn Otto zur Bahn geht, darf ihn niemand begleiten. (vremenski neodreena radnja)
- ponekad posjeduje i vremensko i pogodbeno znaenje:
Ich komme, wenn ich mit der Arbeit fertig bin.
Dolazim kada u dovriti posao. Dolazim ako u dovriti posao.
c. wann: upitna rije
Wann spielst du mit den Kindern? - Ich spielte mit ihnen, wenn ich dazu Zeit habe.

8. Konditionalsatz

42

1. Uvodni primjeri:
Wenn man sich versptet, rgert sich der Produktionsleiter sehr.

(In welchem Falle rgert sich...?)

Im Falle einer Versptung rgert sich der Produktionsleiter sehr.


Falls dich die Nachbarin bei der Renovierung braucht, hilfst du ihr gern. (In welchem Falle hilfst du...?)
Im Falle, dass es regnet, bleiben wir zu Hause.

(In welchem Falle bleiben wir...?)

Sofern man ihn whlt, erneuert er die Partei.

(Unter welcher Bedingung...?)

2. Pravila za uporabu pogodbenih reenica:


Pogodbena reenica dolazi umjesto neke prilone oznake uvjeta i odgovara na pitanje: unter welcher
Bedingung, in welchem Fall? Pogodbene reenice veinom zapoinju veznicima wenn, falls, im
Falle, dass ili sofern.
3. Vrste pogodbenih reenica:
a. realer Konditionalsatz (realna pogodbena reenica):
- izrie stvarni uvjet neke radnje (upotrebljava se indikativ)
Wenn das Wetter schn bleibt, machen wir einen Ausflug ins Gebirge.

b. potentialer Konditionalsatz (potencijalna pogodbena reenica):


- izrie mogui uvjet neke radnje u sadanjosti (upotrebljava se konjunktiv preterita/kondicional)
Wenn er fleiiger wre, knnte er ein groer Knstler werden.

c. irrealer Konditionalsatz (irealna potencijalna reenica):


- izrie neostvarivi uvjet neke radnje u prolosti (upotrebljava se konjunktiv pluskvamperfekta)
Wenn unsere Mannschaft nur noch ein Tor geschossen htte, wren wir Weltmeister geworden.

4 Neuvedena pogodbena reenica:


Wenn ich mehr Geld htte, (so) wrde ich mir ein Fahrrad kaufen.
Htte ich mehr Geld, (so) wrde ich mir ein Fahrrad kaufen.

Pogodbene reenice esto se koriste bez veznika. Tada predikat dolazi na poetak reenice.
5. Uporaba kondicionala u pogodbenim reenicama:
Der Ausflug gefiele mir besser, wenn alle Mitarbeiter mitfhren.
Der Ausflug wrde mir besser gefallen, wenn alle Mitarbeiter mitfahren wrden.
Ich arbeitete in dieser Firma nicht, wenn ich genug Geld frs Leben htte.
Ich wrde in dieser Firma nicht arbeiten, wenn ich genug Geld frs Leben htte.

U pogodbenim reenicama esto umjesto konjunktiva preterita (naroito slabih i nekih jakih glagola)
stoji kondicional I. (konjunktiv preterita pomonog glagola werden + infinitiv). Kondicional ee
stoji u glavnim nego u zavisnim reenicama. Pomoni i modalni glagoli ne upotrebljavaju se u
kondicionalu.
6. Uporaba korelata dann ili so:
Wenn am Sonntag schnes Wetter ist, (dann) machen wir einen Ausflug.
Falls es regnet, (so) bleiben wir zu Hause.

esto iza pogodbene reenice u glavnoj reenici dolazi prilog dann ili so.

9. Modalsatz

43

1. Uvodni primjeri:
Indem man tglich krperlich trainiert, wird man ein guter Sportler.

(Wie wird man ein guter Sportler?)

Durch tgliches krperliches Training wird man ein guter Sportler.


Man wird ein guter Sportler dadurch, dass man tglich krperlich trainiert.
Man wird kein guter Sportler, ohne dass man tglich krperlich trainiert.
Du siehst den ganzen Tag fern, statt dass du trainierst.
Anstatt dass du trainierst, siehst du den ganzen Tag fern.

2. Pravila za uporabu nainskih reenica:


Nainska reenica dolazi umjesto neke prilone oznake naina i odgovara na pitanje: wie? Nainske
reenice veinom zapoinju veznicima dass, indem, ohne dass ili (an)statt dass, pri emu veznik ohne
dass oznaava okolnost koja nije nastupila, a veznik (an)statt dass oznaava okolnost koja je nastupila
umjesto neke druge okolnosti.
3. Transformacija nainske reenice u infinitivnu konstrukciju:
Nainske reenice uvedene veznicima ohne dass i (an)statt dass mogue je transformirati u infinitivnu
konstrukciju ako je subjekt nainske reenice identian sa subjektom glavne reenice:
Max schiet oft, ohne dass er das Tor trifft.
Max schiet oft, ohne das Tor zu treffen.
Inge war spazieren gegangen, (an)statt dass sie Deutsch gelernt hatte.
Inge war spazieren gegangen, (an)statt Deutsch gelernt zu haben.

10. Finalsatz

44

1. Uvodni primjeri:
Man baut Autos, damit man sich schneller fortbewegt.

(Wozu baut man Autos?)

Man baut Autos zur schnelleren Fortbewegung.


Jetzt musst du dich beeilen, dass die Gromutter nicht wartet.

(Wozu musst du dich beeilen?)

2. Pravila za uporabu namjernih reenica:


Namjerna reenica dolazi umjesto neke prilone oznake namjere i odgovara na pitanje: wozu?
Namjerne reenice veinom zapoinju veznikom damit, a rjee veznikom dass.
Glagol u namjernoj reenici dolazi najee u indikativu, ali je mogu i konjunktiv, naroito ako se
radnja glavne reenice zbiva u prolosti.
Der Vater schickte Helene auf den Markt, damit sie Gemse und Obst kaufe.

3. Transformacija namjerne reenice u infinitivnu konstrukciju:


Namjerne reenice mogue je transformirati u infinitivnu konstrukciju u obliku um zu + infinitiv ako
je subjekt namjerne reenice identian sa subjektom glavne reenice:
Ich fahre nach Makarska, damit ich dort bade.
Ich fahre nach Makarska, um dort zu baden.
Uwe eilt, dass er den Zug noch erreicht.
Uwe eilt, um den Zug noch zu erreichen.

4. Uporaba korelata:
Wir investieren deshalb viel Geld in Kroatien, damit wir groe Gewinne erzielen.

Ako glavna reenica stoji ispred namjerne, tada u njoj mogu stajati korelati deshalb, darum, zu dem
Zweck ili in der Absicht.

11. Konsekutivsatz

45

1. Uvodni primjeri:
Ich arbeitete die ganze Nacht, so dass ich vllig erschpft bin.
Ich arbeitete tief in die Nacht bis zur vlligen Erschpfung.
Der Zug war so voll, dass wir die ganze Nacht stehen mussten.
Der Sturm wtete derart, dass kein Schiff den Hafen verlies.

(Mit welcher Folge arbeitete ich?)


(Mit welcher Folge war der Zug voll?)
(Mit welcher Folge wtete der Sturm?)

2. Pravila za uporabu posljedinih reenica:


Posljedina reenica dolazi umjesto neke prilone oznake posljedice i odgovara na pitanje mit welcher
Folge? Posljedine reenice veinom zapoinju veznicima so dass, dass ili als dass.
3. Irrealer Konsekutivsatz (irealna posljedina reenica):
Es ist zu kalt, als dass wir baden knnten.
Das Auto stand zu weit von mir entfernt, als dass ich es erkannt htte.

Irealna posljedina reenica zapoinje veznikom als dass, a u glavnoj reenici stoji korelat u obliku zu
s pridjevom (kalt) ili prilogom (weit) u pozitivu.
Das Bier ist zu warm, als dass man es gleich trinken knnte/kann.
Das Zimmer ist zu schmutzig, als dass wir darin wohnten/wohnen.

U irealnoj se posljedinoj reenici za sadanjost upotrebljava konjunktiv preterita (uz malu


vjerojatnost za realizaciju radnje) ili indikativ prezenta (neto vea vjerojatnost za realizaciju radnje),
a u glavnoj reenici stoji indikativ prezenta.
Das Bier war zu warm, als dass man es gleich htte trinken knnen/trinken konnte.
Das Zimmer war zu schmutzig, als dass wir darin gewohnt htten/wohnten.

U irealnoj se posljedinoj reenici za prolost upotrebljava konjunktiv pluskvamperfekta ili


indikativ preterita (bez realizacije radnje), a u glavnoj reenici stoji indikativ preterita.
4. Transformacija posljedine reenice u infinitivnu konstrukciju:
Posljedine reenice uvedene veznikom als dass mogue je transformirati u infinitivnu konstrukciju u
obliku um zu + infinitiv ako je:
a. subjekt posljedine reenice identian sa subjektom glavne reenice:
Ich bin zu mde, als dass ich zur Party meines Freundes gehen knnte.
Ich bin zu mde, um zur Party meines Freundes gehen zu knnen.

b. subjekt posljedine reenice neodreena zamjenica man:


Das Zimmer ist zu klein, als dass man alle Gste dort unterbringen knnte.
Das Zimmer ist zu klein, um alle Gste dort unterbringen zu knnen.

5. Uporaba korelata:
Der Film war so gut, dass wir alle begeistert waren.

Kada posljedina reenica zapoinje veznikom dass, tada u glavnoj reenici veinom stoji korelat so,
derart ili neki drugi tome slini prilog.

12. Konzessivsatz

46

1. Uvodni primjeri:
Obwohl der Student erkltet ist, nimmt er an der Prfung teil.

(Trotz welches Umstandes...?)

Trotz seiner Erkltung nimmt der Student an der Prfung teil.


Obschon der Schauspieler weltbekannt ist, bekommt er keine neue Rolle.
Trotzdem er hart gearbeitet hatte, blieb er ohne seine Arbeitsstelle.

2. Pravila za uporabu dopusnih reenica:


Dopusna reenica dolazi umjesto neke prilone oznake koja navodi moguu zapreku ili proturazlog
kojemu se unato obavlja radnja navedena u glavnoj reenici. Dopusne reenice odgovaraju na pitanje
trotz welches Umstandes? Dopusna reenica veinom zapoinje veznicima obwohl, obgleich,
obschon, obzwar, trotzdem, wenn auch i dr.
3. Neuvedena dopusna reenica:
Wenn es ihm auch schwerfiel, so gehorchte er doch.
Fiel es ihm auch schwer, so gehorchte er doch.
Wenn es auch schon sehr spt war, so kam er doch noch zu einer Tasse Kaffe.
War es auch schon sehr spt, so kam er doch noch zu einer Tasse Kaffe.

Dopusne reenice uvedene veznikom wenn auch mogue je zapoeti bez veznika. Tada na poetak
reenice dolazi predikat (kao u zavisnoj reenici koja nije uvedena veznikom).
4. Dvojaka uporaba rijei trotzdem:
Sie hat lange geschlafen; trotzdem ist sie noch mde. (prilog)
Trotzdem sie lange geschlafen hat, ist sie noch mde. (dopusni veznik)

Trotzdem je mogue upotrijebiti kao prilog u smislu veznika koji povezuje dvije glavne reenice u
nezavisno-sloenoj reenici i kao veznik koji povezuje zavisnu reenicu s glavnom reenicom u
zavisno-sloenoj reenici.

13. Kausalsatz

47

1. Uvodni primjeri:
Er kam zu spt zur Arbeit, weil der Verkehr so stark war.

(Warum kam er zu spt zur Arbeit?)

Er kam zu spt zur Arbeit wegen des starken Verkehrs.


Da der Verkehr so stark war, kam er zu spt zur Arbeit.

2. Pravila za uporabu uzronih reenica:


Uzrona reenica dolazi umjesto neke prilone oznake pravog razloga i odgovara na pitanje warum?
Uzrona reenica zapoinje veznicima weil i da. Veznik weil upotrebljava se najee kada uzrona
reenica slijedi nakon glavne reenice, a veznik da kada je uzrona reenica ispred glavne reenice.
3. Uporaba korelata:
Das Kind weint deshalb, weil es sich vor Hunden frchtet.

Ako glavna reenica stoji ispred uzrone reenice, tada u glavnoj reenici mogu stajati korelati daher,
darum, deshalb, deswegen ili aus dem Grunde.
4. Razlika u uporabi veznika weil i denn:
Er schloss das Fenster, weil es stark regnete.

(uzroni subordinirajui veznik)

Er schloss das Fenster, denn es regnete stark.

(uzroni koordinirajui veznik)

Veznik denn je uzroni koordinarajui veznik tako da on povezuje dvije glavne reenice u kojima je
predikat na drugom mjestu. Dotle je veznik weil uzroni subordinarajui veznik koji povezuje zavisnu
reenicu s glavnom reenicom tako da je u zavisnoj reenici predikat na kraju reenice.

14. Komparativsatz

48

1. Uvodni primjeri:
Das Kind a mit Lffel und Gabel, wie es alle am Tisch taten. (Womit ist das Essen des Kindes vergleichbar?)
Das Kind a mit Lffel und Gabel wie alle am Tisch.
Das Kind a viel mehr, als es vertragen konnte.
Je lnger das Kind a, desto mehr griff es nach der Schssel.
Das Kind a die Banane, als ob sie seine letzte wre.
Das Kind schwieg beim Tisch, als wenn es nie mit Menschen in Berhrung kam.

2. Pravila za uporabu poredbenih reenica:


Poredbena reenica dolazi umjesto neke prilone oznake poredbe i oznaava odnos jednakosti ili
nejednakosti radnji navedenih u glavnoj i zavisnoj reenici, odnosno, njihov proporcionalni odnos.
Poredbene reenice veinom zapoinju sljedeim veznicima:
a. wie (izraava odnos jednakosti, a stoji iza pozitiva pridjeva i priloga so):
Sie spricht Deutsch so gut, wie wir uns das gedacht hatten.

b. als (izraava odnos nejednakosti, a stoji iza komparativa pridjeva):


Er wei viel mehr, als ich es mir dachte.

c. je - desto (stoje ispred komparativa, pri emu je dolazi u poredbenoj, a desto u glavnoj reenici):
Je lnger man mit ihm spricht, desto mehr bewundert man sein groes Wissen.

d. als ob/als wenn (izraavaju mogunost/nezbiljnost radnje):


1. potentialer Komparativsatz (potencijalna poredbena reenica):
Er tut, als wenn/als ob er nichts sehe/she.
mogunost radnje u sadanjosti (konjunktiv prezenta ili preterita)
Er tat, als wenn/als ob er nichts gesehen htte.
mogunost radnje u prolosti (konjunktiv pluskvamperfekta)

2. irrealer Komparativsatz (irealna poredbena reenica):


Er spricht so gut Deutsch, als wenn/als ob er ein Deutscher sei/wre.
nezbiljnost radnje u sadanjosti (konjunktiv prezenta ili preterita)
Er sprach so gut Deutsch, als wenn/als ob er ein Deutscher gewesen wre.
nezbiljnost radnje u prolosti (konjunktiv pluskvamperfekta)

3. uneingeleiteter potentialer und irrealer Komparativsatz


(neuvedena potencijalna i irealna poredbena reenica):
Er tut, als sehe/she er nichts.
Er tat, als htte er nichts gesehen.
Er spricht so gut Deutsch, als sei/wre er ein Deutscher.
Er sprach so gut Deutsch, als wre er ein Deutscher gewesen.

Potencijalne i irealne pogodbene reenice uvedene veznikom als ob/als wenn mogue je zapoeti
samo s als. Tada na poetak reenice dolazi predikat (kao u zavisnoj reenici koja nije uvedena
veznikom).

1. Uvodna odreenja u vezi s neupravnim govorom:


Navoenje tueg govora svojim rijeima s nepromijenjenim smislom naziva se neupravni ili
indirektni govor pri emu je reenica kojom se navodi tua misao zavisna i to objektna, a poinje
veznikom dass koji se moe ispustiti, pa tada takva reenica ima poredak rijei kakav je u glavnoj
reenici (predikat na drugom mjestu).
2. Pojedini oblici neupravnog govora:
Direkte Rede
Der Bauer sagt:

Indirekte Rede

"Ich schlafe nach dem Essen".

Der Bauer sagt,

dass er nach dem Essen schlafe/schliefe.


er schlafe/schliefe nach dem Essen.
dass er nach dem Essen geschlafen habe/htte.

"Ich schlief nach dem Essen".


er habe/htte nach dem Essen geschlafen.
dass er nach dem Essen habe/htte schlafen wollen.
"Ich wollte nach dem Essen schlafen".
er habe/htte nach dem Essen schlafen wollen.
dass er nach dem Essen geschlafen habe/htte.
"Ich habe nach dem Essen geschlafen".
er habe/htte nach dem Essen geschlafen.
dass er nach dem Essen geschlafen habe/htte.
"Ich hatte nach dem Essen geschlafen".
er habe/htte nach dem Essen geschlafen.
dass du nach dem Essen schlafen werdest/wrdest.
"Du wirst nach dem Essen schlafen".
du werdest/wrdest nach dem Essen schlafen.
Der Bauer fragt:

"Regnet es heute?" (Neuvedeno pitanje)

Der Bauer fragt,

"Wann wird es regnen?" (Uvedeno pit.)


sagte zu ihm: "Komm frh nach Hause!"

(Naredba)

ob es heute regne.
wann es regnen werde/wrde.

sagte zu ihm,

dass er frh nach Hause kommen solle/sollte.


er solle/sollte frh nach Hause kommen.

bat ihn:

"Bleibe noch ein wenig!"

(Molba)

bat ihn,

dass er noch ein wenig bleibe/bliebe/bleiben mge.


er mge noch ein wenig bleiben.
noch ein wenig zu bleiben.

3. Uporaba indikativa i konjunktiva u neupravnom govoru:


Neupravni se govor moe izricati indikativom (pogotovo u govornom jeziku) i konjunktivom.
Neupravni govor bez veznika dass upotrebljava se ee s konjunktivom.
Ako je u upravnom govoru predikat u prezentu, u neupravnom se govoru upotrebljava konjunktiv
prezenta ili konjunktiv preterita. Konjunktiv preterita se upotrebljava umjesto konjunktiva prezenta u
onim licima gdje su oblici indikativa i konjunktiva prezenta jednaki (1. lice jednine, 1. i 3. lice
mnoine). Pritom se konjunktiv preterita na hrvatski jezik uvijek prevodi prezentom ili futurom
(ukoliko je rije o buduoj radnji).
Ako je u upravnom govoru predikat u preteritu, perfektu ili pluskvamperfektu, u neupravnom govoru
upotrebljava se konjunktiv perfekta ili konjunktiv pluskvamperfekta. Konjunktiv pluskvamperfekta
upotrebljava se umjesto konjunktiva perfekta u onim licima gdje su oblici indikativa i konjunktiva
perfekta jednaki (1. lice jednine, 1. i 3. lice mnoine).
Ako je u upravnom govoru predikat u futuru I., u neupravnom se govoru upotrebljava konjunktiv
futura I. ili kondicional (koji se prevodi hrvatskim futurom I.)

4. Supstitucija indikativnih i konjunktivnih oblika glagola:


sein

haben

werden

Jaki i slabi glagoli

Ind. prez.

Konj. prez.

Ind. prez

Konj. prez. Konj. pret.

Ind. prez

Konj. prez. Konj. pret.

Ind. prez.

Konj. prez.

ich

bin

sei

habe

habe

htte

werde

werde

schlafe

schlafe

schliefe

du

bist

seiest

hast

habest

httest

wirst

werdest wrdest schlfst

schlafest

schliefest

er

ist

sei

hat

habe

htte

wird

werde

wrde

schlafe

schliefe

wir sind

seien

haben

haben

htten

werden

werden

wrden schlafen schlafen

schliefen

ihr

seid

seiet

habt

habet

httet

werdet

werdet

wrdet

schliefet

sie

sind

seien

haben

haben

htten

werden

werden

wrden schlafen schlafen

wrde

Jaki i slabi glagoli


Ind. perfekta

Konj. perfekta

schlft

schlaft

Konj. pret.

schlafet

schliefen

Jaki i slabi glagoli


Konj. pluskv.

Ind. futura I.

ich habe geschlafen habe geschlafen htte geschlafen werde

Konj. futura I.

Konditional

schlafen werde schlafen wrde schlafen

du

hast

geschlafen habest geschlafen httest geschlafen wirst

schlafen werdest schlafen wrdest schlafen

er

hat

geschlafen habe geschlafen htte geschlafen wird

schlafen werde schlafen wrde

schlafen

wir haben geschlafen haben geschlafen htten geschlafen werden schlafen werden schlafen wrden schlafen
ihr habt
sie

geschlafen habet geschlafen htten geschlafen werdet schlafen werdet schlafen wrdet schlafen

haben geschlafen haben geschlafen htten geschlafen werden schlafen werden schlafen wrden schlafen

5. Uporaba konjunktiva u neupravnom govoru s obzirom na vremenski aspekt radnje:


Vremenski aspekt

Primjeri
Er sagte,

Istovremenost

Prijevremenost
Poslijevremenost

Glagolsko vrijeme

er gehe nach Hause.

konjunktiv prezenta

er ginge nach Hause.

konjunktiv preterita

er wrde nach Hause gehen.

kondicional I.

er sei schon lange nicht zu Hause gewesen.

konjunktiv perfekta

er wre schon lange nicht zu Hause gewesen.

konjunktiv pluskvamperfekta

er werde auch seine alten Freunde besuchen.

konjunktiv futura I.

er wrde auch seine alten Freunde besuchen.

kondicional I.

Das könnte Ihnen auch gefallen