J

Jedra k
B Boke J
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, FEBRUAR 2016
k

OVOGODIŠNJI PROGRAM AKTIVNOSTI OTPOČELI SMO 25. FEBRUARA

Replike hladnog oružja

od 5. vijeka prije n.e. do 18. vijeka
Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru 25. februara je pred brojnom publikom otvorena izložba pod
U nazivom Replike hladnog oružja od 5. vijeka prije nove ere do 18. vijeka, autora Kotoranina
Andrije Ramadanovića. Predstavljena postavka obuhvata 39 primjeraka hladnog oružja iz navedenog peri-
oda, a među njima su, pored ostalih, mačevi Gladius, zatim rimski štit Scutum, vikinški (Karolinški) mač, sje-
kira dvoručna, bodež za pariranje ALLA BOLOGNESE, sablja, spartanski kratki mač, buzdovan Morgenštern i
drugi. Izložbu, koja je bila dostupna 10 dana, pripremio je kustos našeg muzeja Ilija Mlinarević, uz pomoć
koleginice, višeg kustosa Jelene Karadžić. Sponzori izložbe bili su: Sekretarijat za kulturu Opštine Kotor,
OJU Muzeji Kotor, Crnogorska plovidba a.d. Kotor, Dr Maritime Kotor, Luka Kotor a.d., JU Kulturni centar
Nikola Đurković Kotor, HGI Kotor i firma Larry and brothers - Kotor, u čijem sastavu je Konoba Ćatovića
mlini. Na gitari je nastupila Ivana Starčević, učenica Muzičke škole Vida Matjan. (Više na strani 3 i 4)

Povelja o saradnji Kotora i Prerova

U POMORSKOM MUZEJU 11. FEBRUARA POTPISANA
SAVJET NAŠE

P
INSTITUCIJE USVOJIO
IZVJEŠTAJ O RADU
omorski muzej Crne Gore, 11. februara, imao je izuzetnu čast da bude
domaćin potpisivanja Povelje o saradnji češkog grada Prerova i našeg
POMORSKOG MUZEJA
Kotora. Povelju su u salonu Florio na prvom spratu Palate Grgurina potpi-
ZA 2015. GODINU.
sali podpredsjednik Prerova, Petr Merínský i gradonačelnik Kotora dr PREDSTAVLJAMO
Aleksandar Stjepčević. Podsticaj za to je bila tragična sudbina mornara OVAJ DOKUMENT
Františeka Raša, vrlo aktivnog učesnika u Pobuni mornara 1918. godine
u Boki Kotorskoj, koji je u Prerovu rođen.
Strane: 5, 6, 7 i 8
(Nastavak na strani 2)
 Jedra Boke POSJETE
Povelja o saradnji Kotora i Prerova
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacija

Pomorskog muzeja Crne Gore u
Kotoru
Februar 2016. godine
Potpredsjed-
Direktor Pomorskog muzeja nik Prerova,
mr Mileva Pejaković Vujošević
Petr Merínský
Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje (lijevo)i gra-
Drago Brdar
donačelnik
Prijatelji i saradnici Kotora dr
Prof. dr Anton Sbutega
Prof. dr Gracijela Čulić Aleksandar
Prof. dr Marija Radulović Stjepčević
Don Anton Belan (desno)pot-
mr Stevan Kordić
Prof. dr Milenko Pasinović pisuju Pove-

P
Antun Tomić lju o saradnji
Milan Sbutega
Zoran Radimiri
Željko Brguljan
rerov je grad u Češkoj Republici sa obje strane rijeke Bečve. Ima
Petar Palavršić oko 45 hiljada stanovnika, bogatu istoriju a ove godine će pro-
Radojka Abramović slaviti 760 godina postojanja gradske vlasti. Sa tim češkim gradom
Jelena Karadžić
Slavko Dabinović
Kotor je povezan specifičnim nitima tragične sudbine mornara
Milica Vujović Františeka Raša, vrlo aktivnog učesnika u Pobuni mornara 1918.
Smiljka Strunjaš godine u Boki Kotorskoj, koji je u Prerovu rođen, a u Boki završio
svoj život.
Inicijativa za saradnju dva grada potekla je prije godinu dana od
predstavnika Kotora. Podsticaj za to je bila prošlogodišnja komemo-
rativna sjednica u čast Františeka Raša i njegovih hrabrih saboraca,
mornara austrougarske flote koji su u januaru i februaru 1918. godi-
ne ustali protiv Austrijske dominacije.
Nakon potpisivanja Povelje, potpredsjednik Merínský upisao se u
knjigu utisaka našeg Muzeja.
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru
Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000
Telefon: +382 (0) 32 304 720
Fax: +382 (0) 32 325 883
Website: www.museummaritimum.com
e–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzeja

Odlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.
formiran je Savjet Pomorskog muzeja koji
će naredne 4 godine raditi u sljedećem
sastavu:
Fotografije: Radio Boka news
Ljiljana Zeković, predsjednik
mr Milena Martinović,član
Maja Ćetković, član
Andro Radulović, član
Slavko Dabinović, član
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao
je postepenim razvitkom prvobitne zbirke
Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-
ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi- Predstavnici Prerova u holu Muzeja sa mr Milevom Pejaković Vujošević
ne otvorena za javnost, a 1938. godine
preuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palate
plemićke porodice Grgurina iz početka
XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godine
kompletno restaurirana i adaptirana za
potrebe Muzeja. Danas je Pomorski muzej
institucija kulture Republike Crne Gore.
Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u
Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice
na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,
njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-
pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate
pomorske tradicije i kulturne baštine.
D
Predstavnici Tomislavgarda i Pleternice u Muzeju
elegacija hrvatske opštine Tomi-
slavgrad i grada Pleternice, pred-
vođena načelnikom Ivanom Vuka-
dinom i gradonačelnicom Antoni-
jom Jozić, posjetila je 29. februara
Pomorski muzej. U okviru zvaničnog
boravka u Kotoru oni su još obišli
Katedralu sv. Tripuna, te Svetište
Gospe od Škrpjela u Perastu.

2 Jedra Boke – februar/2016.

 IZLOŽBE

Otvaranje izložbe na
drugom spratu
Palate Grgurina:
Ivana Starčević
(gitara), kustos
Muzeja Ilija
Mlinarević, vodite-
ljica programa Do-
lores Fabian, autor
eksponata Andrija
Ramadanović i di-
rektorica Muzeja mr
Mileva Pejaković
Vujošević

Replike hladnog oružja od 5. vijeka prije...

P
Nastavak sa strane 1

rogram otvaranja izložbe Replike hladnog oružja od 5. vije- Replike od djetinjstva

ka prije nove ere do 18. vijeka, autora Kotoranina Andrije
Izradom replika oružja, mače-
Ramadanovića otpočeo je gitarskom numerom Ivane Starčević
va, sablji, bodeža, štitova, sjeki-
učenice Muzičke škole Vida Matjan. Prisutnima se potom obratila
direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. ra, buzdovana… Andrija Rama-
danović se bavi od svoje sedme
Podsjećajući na obilje arhivskih podataka koji su sačuvani u dvije godine.
rukopisne knjige notarskih spisa s početka XIV vijeka (od 1326. do
1337.), ona je dodala da oni najbolje svjedoče o zanatskom umi- Druga izložba
jeću u prošlosti grada Kotora. Podaci iz tih spisa, kako je naglasila, Ovo mu je druga izložba. Prvu
upućuju da se u Kotoru u tom periodu spominju imena 31 zlatara, je takođe priredio Pomorski mu-
25 obućara, 22 zidara, 12 kovača, 5 krznara, 2 ključara i mnogih zej u novembru 2014. godine.
drugih zanatlija, te da to najbolje govori o raznovrsnosti zanata i
velikom bogatstvu zanatskih radova.
Prodaja
Ona je potom kazala da je Pomorski muzej, u želji da se dio za- Izložena postavka hladnog oru-
natskog umijeća u Kotoru obnovi, prije dvije godine dao punu po- žja posjetici Muzeja mogla se
dršku ljudima koji su željeli da obnove rad zaboravljenih starih za- pogledati petnaest dana, a dio
nata na što nas na izvjesan način i obavezuje bogata istorija UNE- izložbe je i prodajnog karaktera,
SCO-vog Kotora. te su ljubitelji i kolekcionari
takvih predmeta imali priliku
U tome smo djelimično i us- obogatiti svoje kolekcije zaista
pjeli. Jedan od velikih zaljub- impozantnim primjercima oso-
ljenika izrade autentičnih i benog kotorskog zanatlije i
unikatnih replika starog oruž- umjetnika.
ja je naš dragi sugrađanin An-
dro Ramadanović čiju drugu
samostalnu izložbu večeras
U Lustica Magazine
otvaramo u ovom zdanju, rek- O Andriji Ramadanoviću neda-
la je mr Pejaković Vujošević. vno je objavljen tekst u luksuzno
opremljenom časopisu Lustica
Ona je potom dodala da iz- Magazine, koji se štampa za bri-
ložbom Replike hladnog oru- tansko tržište, pod naslovom
žja od V vijeka prije nove ere Cold Steel Cattaro. U tekstu se
do XVIII vijeka otpočinje pro- opisuje hobi našeg sugrađanina.
gram Muzeja za 2016. godi- Časopis izdaje kompanija Luštica
nu... (nastavak na strani 4) Development a.d. Tivat

Jedra Boke – februar/2016. 3

 IZLOŽBE
(nastavak sa strane 3) ...godinu, koji će biti u
znaku obilježavanja 10 godišnjice obnove neza-
visnosti države Crne Gore, kao i važnih jubileja
iz pomorske prošlosti.
Vjerujem da ćemo svi zajedno tokom cijele ju-
bilarne godine uživati u dobro osmišljenim pro-
gramima stručnog tima Muzeja. Već u mjesecu
martu zaplovićemo sa kapetanom Ivom Visinom
promovišući knjigu Plovidba kap. Iva Visina
oko svijeta, čije stranice su ispisali naši kulturni
poslanici Petar Palavršić i Slavko Dabinović.
Do tada posjetite salone našeg i vašeg Muzeja jer
ćete moći da u njima vidite i nove, vrijedne eks-
ponate koje su poklonili dobri ljudi, rekla je mr
Mileva Pejaković Vujošević.
Autor izložbe je po-
zdravivši brojne pos-
jetitelje i zahvalivši
na saradnji i pomoći
koje je dobivao i od
drugih pojedinaca i
institucija istakao ka-
ko se šira kotorska
javnost, a nada se us-
koro i crnogorska, pr-
vi puta susreće s jed-
nim aspektom moga
bića i življenja, moje ljubavi, koja je bila skriva-
na. Sami predmeti govore za sebe, i svako od vas
će doživjeti predmet na svoj način, uz jednu
moju opasku, da pokušate shvatiti ljude koji su to
oružje koristili kroz različite periode istorije. Ovi
predmeti nisu samo eksponati, ovo je jedna živa
istorija. Pokušajte shvatiti ljude koji su to oružije
koristili.
4 Jedra Boke – februar/2016.
Ramadanović se zahvalio ljudima iz Pomorskog
muzeja za organizaciju svoje dvije izložbe rekavši
da je prva u novembru 2014. godine bila druga-
čije koncipirana u odnosu na ovu koja je rađena
tematski po cjelinama.
Otvarajući izložbu kus-
tos Pomorskog muzeja
Ilija Mlinarević je uka-
zao čemu nas uči Ra-
madanović.
Izložbu koja je veče-
ras pred vama doživlja-
vam kao svojevrsnu En-
ciklopediju 23 vijeka
Evrope, njene istorije,
njenih naroda. Svaki
od 39 izloženih predmeta nije proizvod slučajno-
sti, već plod detaljnog učenja, istraživanja rada i
ljubavi. Andrija Ramadanović nas uči da na dru-
gačiji način gledamo na oružje, da se vratimo sta-
rim vještinama izrade hladnog oružija i vještina-
ma rukovanja.
Mlinarević se zahvalio autoru koji svojim radom
potvrđuje da se stari zanati u Kotoru nisu ugasili,
te da njegov entuzijazam treba biti podsticaj za
oživljavanje i drugih starih zanata u Kotoru.
Želim da istaknem jednu simboliku, a to je što
oružje pred nama večeras leži zatvoreno u vitri-
nama, kao i prije deset godina, kada je crnogorski
narod mirnim putem povratio državu. Želim da
vjerujem da ćemo i ubuduće oružje u Crnoj Gori
gledati samo u muzejima i na izložbama – kazao
je kustos Ilija Mlinarević.
Fotografije: Radio Boka news
 SAVJET POMORSKOG MUZEJA ZASJEDAO 24. FEBRUARA

Usvojen Godišnji račun i Izvještaj o radu u 2015.

Članovi Savjeta jednoglasno i s pohvalama prihvatili oba godišnja dokumenta

S avjet Pomorskog
muzeja Crne Gore
u Kotoru održao je 24.
vojio Izvještaj o radu
za 2015. godinu, sa
čijim sadržajem je čla-
februara ove godine nove Savjeta dodatno
svoju redovnu sjednicu upoznala direktorca
na kojoj je usvojen Muzeja mr Mileva Pe-
Godišnji račun Po- jaković Vujošević. Iz-
morskog muzeja za vještaj je jednoglasno
2015. godinu. Člano- prihvaćen uz posebnu
vi Savjeta su pritom po- pohvalu da se kulturna
hvalili kako su trošena baština preko Pomor-
sredstva, konstatujući skog muzeja prezentira
da su i sredstva koja su Sjednica Savjeta (s lijeva na desno): mr Milena Mar- i van granica Crne Go-
dobijena od Ministar-
va Pejaković Vujošević, Božana Biskupović i Andro re i konstataciju da ni
tinović, Maja Ćetković, Ljiljana Zeković, mr Mile-
stva kulture Crne Gore i u jednoj instituciji kul-
sopstvena sredstva Mu- ture u Crnoj Gori ne-
Radulović; Slavko Dabinović za fotoaparatom

zeja iskorišćena za razne projekte kao i za
održavanje same zgrade i usavršavanje struč-
nog kadra Muzeja.
Uvodno obrazloženje o ovoj tački dnevnog
reda imala je Božana Biskupović, poslovni
sekretar Pomorskog muzeja, koja je do detalja
prezentovala sve stavke koje su utrošene za
realizaciju programa i dostavila Savjetu tabelu
za isto.
Kao drugu tačku dnevnog reda Savjet je us-
ma toliko brige o zaposlenima koliko u našoj.
U sklopu posljednje tačke dnevnog reda – te-
kuća pitanja – donjeta je odluka da se za 8.
mart organizuje izlet u Dubrovnik kao studij-
sko putovanje.
Savjet Pomorskog muzeja je zasjedao u sasta-
vu: Ljiljana Zeković, predsjednica Savjeta, mr
Milena Martinović, član, Maja Ćetković,
član, Andro Radulović, novi član, i Slavko
Dabinović, član iz sastava zaposlenih.

U
IZVJEŠTAJ O RADU NAŠE INSTITUCIJE ZA 2015. GODINU

Prepoznata dostignuća Pomorskog muzeja

ovom prilogu prenosimo Izvještaj o radu
Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru
za 2015. godinu u nešto skraćenoj verziji,
posebno sažetom u dijelu o kulturnim djelatnosti-
ma koje smo detaljno prikazali u januarskom iz-
danju ovog biltena. Izvještaj je, 24. februara, jed-
noglasno usvojio Savjet Muzeja.
Protekle godine, Muzej je obavljao poslove iz
djelokruga svojeg rada na osnovu Zakona o mu-
zejskoj djelatnosti, Odluke o organizovanju Javne
ustanove Pomorski muzej Crne Gore i Statuta
Muzeja, pa je u tom smislu prema Planu i Progra-
mu rada za 2015. godinu, urađeno sljedeće:
– nastavljen je primaran zadatak – stručna obra-
da muzealija po savremenim metodološkim prin-
cipima; nastavljen je rad na tematskim zbirkama:
istorijsko umjetničkoj, pomorsko tehničkoj i etno-
grafskoj; kroz tematske izložbe prezentirana je kul-
turna baština kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
Formirana je kvalitetna foto dokumentacija, nas-
tavljena je stručna obrada bibliotečkog fonda koji
posjeduje preko 17.000 bibliografskih jedinica. Po-
put velikog broja lokaliteta svjetske baštine, jedna
od najreprezentativnijih institucija u smislu vred-
novanja značaja Kotora na kulturnoj i turističkoj
mapi svakako je Pomorski muzej, koji, prateći ten-
dencije razvoja muzejske djelatnosti, obogaćuje
svoje fondove i svoje potencijale na pravi način
stavlja na raspolaganje turističkoj privredi. Postig-
nuća Pomorskog muzeja u djelatnostima savre-
mene muzejske prakse, prepoznao je i Forum
slovenskih kultura, koji mu je ove godine dodi-
jelio specijalno priznanje – Nagradu Živa.
Značajno mjesto zauzela je i izdavačka djelat-
nost, a u tom domenu posebno treba istaći rad na
jedinstvenoj ediciji Godišnjak Pomorskog muze-
ja i mjesečnu publikaciju Jedra Boke. U pripremi
je bilo štampanje drugog izdanja knjige Plovidba
kap. Iva Visina... (Nastavak na strani 6)

Jedra Boke – februar/2016. 5

 oko svijeta, autora Petra Palavršića i Slavka
Dabinovića na crnogorskom jeziku i prevođenje
ove knjige na engleski jezik.
Nastavljen je terenski rad; sprovođen konzerva-
torsko-restauratorski tretman muzejskih predmeta,
a realizovani su i brojni programi i projekti, koji
su imali za cilj promovisanje muzejske djelatnosti
i prezentovanje Pomorskog muzeja u zemlji i ino-
stranstvu. U Muzeju su u proteklom periodu tako-
đe promovisana djela kako autora iz Boke tako i
iz okruženja, iako ove promocije nijesu bile pla-
nirane u 2014. godini.
Muzej je nastavio tokom 2015. godine rad u svo-
joj edukativnoj učionici kako bi približio pomor-
sku baštinu učenicima iz škola Boke Kotorske i
Crnogorskog primorja.
Takođe, u izvještajnoj godini, zaposleni su uzeli
učešće u radu naučnih skupova, seminara, na iz-
radi normativnih akata vezanih za kulturu; kon-
zervatori i restauratori su dodatno edukovani kroz
umjetničke radionice, kustosi su nastavili rad na
reviziji i revalorizaciji muzejskih predmeta.
Stručna obrada predmeta, dokumenata i
bibliografskih jedinica
- iz istorijsko umjetničke zbirke, obrađeno je 83
predmeta;
- iz pomorsko tehničke zbirke 165 predmeta;
- iz etnografske zbirke 212 predmeta;
- otkupljeno je 17 arhivskih dokumenata koji su
memorisani u dokumentacionom centru;
- obrađeno je i 316 novih bibliografskih jedinica
koje su dobijene putem poklona, razmjene
i kupovine
Matična djelatnost tokom 2015.
Pomorski muzej Crne Gore nastavio je obavlja-
nje i poslova matičnog muzeja, koji su mu povje-
reni Odlukom Vlade iz 2012. godine. Muzej je
nastavio pružati stručnu pomoć na poslovima evi-
dentiranja muzealija i otkupa u Zbirci pomor-
skog nasljeđa u okviru Porto Montenegra u Tivtu,
kao i Kotorskoj Biskupiji odnosno Muzeju sakral-
ne umjetnosti, Zbirci muzealija Svetišta Gospe od
Škrpjela, kao i privatnoj Zbirci porodice Radimir.
Konzervirani i restaurirani predmeti
predviđeni Planom
Iz depoa muzeja konzervirano je 16 predmeta:
dva elektična ražnja, dvije preslice, jedna kolijev-
ka, tri škrinje i osam topovskih čaura.
Iz fundusa istorijsko-umjetničke zbirke konzer-
vatori su radili na dokumentaciji, u slikarskoj ra-
dionici urađeno je 40 konzervatorskih kartona sa
foto i konzervatorskom dokumentacijom.
Osim toga, radilo se na preventivnoj zaštiti eks-
ponata iz privatne zbirke porodice Radimir iz Do-
6 Jedra Boke – februar/2016.
brote, Slavka Dabinovića iz Dobrote i Grego
Radulović iz Perasta za potrebe izložbe Blago iz
bokeških baula prezentiranoj na Krku.
Tokom 2015. godine nijesu obavljeni sljedeći
planirani konzervatorsko i restauratorski radovi:
- Uljana slika jedrenjaka Mio kapetana Vicka
Ivanovića, kopija zavjetne slike prikazane u
oluji. Dimenzije 46x62 cm;
- Uljana slika Tartana iz 1784. godine prikaza-
na u oluji. Dimenzije 40x62 cm;
- Uljana slika parobroda Vojvodina. Dimenzije
40x27 cm;
- Uljana slika barka Giorgio metike kapetana
Viskovića iz 1837. godine. Dimenzije 40x60 cm
- Uljana slika jedrenjaka Belfast, kopija po ori-
ginalu. Dimenzije 75x63 cm;
- Bark škuner Mio kapetana Vicenza Kolone;
- Slika Admirala Zmajevića, autora Anastasa
Bocarića.
Obrazloženje:
Konzervatori su čekali na saglasnost za konzer-
vaciju i restauraciju pomenutih predmeta koja je
odobrena od strane Uprave za zaštitu kulturnih
dobara sa Cetinja, u toku je pisanje konzervator-
skih projekata i planirana konzervacija i restaura-
cija biće završena u toku 2016. godine.
Terenski rad
Otkup
U toku 2015. godine otkupljeni su sljedeći pred-
meti:
1. Brodska uljana lampa sa motivom pijetla;
2. Umjetnička slika, Dubrovnik II, autor: Johan
Seiz, 1932.g, tuš;
3. Koret, crnogorska ženska narodna nošnja;
4. Jaketa, crnogorska ženska narodna nošnja;
5. Marama, crnogorska ženska narodna nošnja;
6. Medalja Umberta I (avers) i posveta Vincenzu
Ghezmanu kome je uručena 1887.godine;
7. Mornarski bauo;
8. Jaketa-anterija, ženska narodna nošnja, Suto-
more;
9. Jelek sa metalnim dugmadima, muška narod-
na nošnja, Sutomore;
10. Gorski vijenac – likovno čitanje; Predrag
Dragović; Beograd, 2014.g;
11. Istanbul naval museum; maj 2012; Pendik/
Istanbul
12. Istanbul naval museum; maj, 2012; Istanbul;
13. Pogled u hram unutrašnje uređenje hrama Sv.
Save u Beogradu; Dragomir M. Acović; Novi
Sad, 2015. godina.
Donacije
Pomorski muzej je na poklon prošle godine do-
bio sljedeće predmete:
 Donacija Danila Đ. Miljanića iz Nikšića: 1.
Orden za hrabrost; 2. Ordena za vojne zasluge I;
3. Ordena za vojne zasluge II; 4. Orden za vojne
zasluge III; 5. Orden rada; 6. Orden Narodne Ar-
mije; 7. Orden bratstva i jedinstva; 8. Orden zas-
luge za narod I; 9. Orden zasluge za narod II; 10.
Medalja 1941-1951 god.; 11. Medalja 1941-1961
god.; 12. Medalja 1941-1971 god.; 13. Medalja
1941-1971 god.; 14. Medalja 1945-1975 god;
15. Medalja za hrabrost; 16. Značka Opštenarod-
ne odbrane; 17. Značka mornarska.
Donacija Miroslave Dimić iz Beograda: 1.
Reprint fotografija Prčanja, 87 komada;
Donacija Stefana Dabinovića iz Monaka: 1.
Maketa broda Kotor kompanije Dabinović iz
Monaka;
Donacija Slavka Dabinovića iz Dobrote
1. Planimetrijski prikaz grada Kotora sa okoli-
com iz decembra 1941. godine.
Donacija Đura S. Pribilovića iz Kotora: 1. Piš-
tolj, trofejni, tip bereta.
Donacija Nade Radimir iz Beograda: 1. Portret
grofa Vicka Smekje, ulje na platnu.
Donacija Nedeljke Temali iz Beograda: Kolek-
cija od ukupno 58 predmeta koja uključuje noš-
nju, dijelove nošnje, nakit i druge ukrase, stare
fotografije i razglednice. Ove predmete gospođa
Temali, rođena Sutomorčanka, Pomorskom mu-
zeju je poklonila početkom decembra prošle go-
dine. Detaljan prilog o ovoj donaciji objavili smo
u decembarskom izdanju pa stoga u ovom prilo-
gu ne navodimo spisak pojedinačnih predmeta
koje nam je darivala Nedeljka Temali.
Pored navedenih doniranih predmeta Biblioteka
Pomorskog muzeja obogatila je svoj fond sa 119
knjiga pomorske tematike.
Izložbe
U protekloj godini, u saradnji sa drugim institu-
cijama kulture, organizovano je i realizovano
prezentiranje eksponata iz fondova Muzeja na
više izložbi u Crnoj Gori, ali i van njenih granica.
To su bile uglavnom planirane postavke za 2015.
godinu, ali realizovane su i neke izložbe koje
nisu bile planirane.
Izložba Povratak u zavičaj: Realizovana je za-
hvaljujući vrijednoj danaciji g-đe Nade Radimir
iz Dobrote koja je donirala preko 60 vrijednih
predmeta, a koje je g-đa Radimir donijela iz Au-
stralije sa ciljem da predmeti koji su krasili njen
dom se vrate u zavičaj i budu dio postavke Po-
morskog muzeja.
Izložba Magija igle i niti: Realizovana povo-
dom Noći muzeja u saradnji sa Polimskim muze-
jom iz Berana i Narodnim muzejom Crne Gore.
Izložba Muranov nakit iz umjetničke radio-
nice Angeline Janović . Pomorski muzej ovom
izložbom želio je da pokaže zanatsko umijeće
grada Kotora po čemu je u prošlosti i bio prepoz-
natljiv.
Izložba Tehničko – pomorska baština Crne
Gore: Realizovana povodom obilježavanja Da-
na evropske baštine Ministarstvo kulture Crne
Gore, Pomorski muzej Crne Gore i Zbirka pomor-
skog nasljeđa. Izložbu je otvorio Ministar kulture
g-din Pavle Goranović.
Izložba Blago iz bokeljskih baula: Realizovana
povodom obilježavanja 444-godišnjice obilježa-
vanja Lepantske bitke u saradnji sa Centrom za
kulturu grada Krka i Pomorskog muzeja. Ista iz-
ložba je bila postavljena takođe u Galeriji Centra
za kulturu Tivta.
Izložba Slovenski karnevali: Realizovana u sa-
radnji sa Forumom slovenskih kultura i g-đe An-
dreje Rihter, direktorice tog foruma. Izložba ko-
ju je u palati Grgurina otvorio g-din Pavle Gora-
nović, ministar kulture Crne Gore.
Izložba Reklame i oglasi između dva svjetska
rata: Bila je upriličena povodom Dana Opštine
Kotor.
Osim navedenih izložbi u Pomorskom muzeju
organizovana je promocija dva filma:
Najstarija splitska kavana u saradnji sa Hrvat-
skim Građanskim Društvom Crne Gore i Hrvat-
skom maticom iseljenika iz Splita;
Legende svijetla projekat je realizovan u sara-
dnji sa Udrugom Lux Mediterraneum iz Zagreba;
Planirane, a nerealizovane izložbe
Izložba Kravate u Bokelja nije realizovana zbog
zdravstvenih razloga. Izložba Zavjetni darovi s
pomorskom tematikom u Kotorskoj Biskupiji
nije realizovana zbog nedostatka novca.
Druge aktivnosti
Realizovano u odnosu na Plan i Program za
2015. godinu:
- Drugi tom Godišnjaka dvobroja 59-60 koji je
planiran za 2015. godinu biće realizovan tokom
2016.
- Nastavljen je projekat publikacije Jedra Boke
sa ciljem da se prezentira sve što se radi tokom
mjeseca u Pomorskom muzeju i gradu Kotoru.
Jedra Boke – februar/2016. 7
 Publikacija izlazi na 12 strana i štampa se jed-
nom mjesečno, a distribuira se i u elektronskom
izdanju.
- Urađene su sve pripreme za štampanje edicije
Plovidba Kap. Iva Visina oko svijeta na mater-
njem (drugo izdanje) i engleskom jeziku (prvo iz-
danje). Promocija je planirana za prvu polovinu
2016. godine.
- U saradnji Pomorskog muzeja i NIP Gospa od
Škrpjela Perast održala se promocija knjige Na
granici mora i neba, autora Željka Brguljana,
koje je prevedena na engleski jezik.
- U saradnji sa Zajednicom Italijana Crne Gore –
Kotor i Pomorskim muzejom realizovana je pro-
mocija knjige Sjećanje na more, autora prof.
dr Antuna Sbutege.
- Promocija knjige Istorija bokeljskog pomor-
stva, autora Predraga V. Kovačevića, takođe je
realizovana u palati Grgurina.
Realizovano, a neplanirano u odnosu na
Plan i Program za 2015. godinu
Svake godine organizator Sastanka odbora Regi-
onalne alijanse ICOM-a za Jugoistočnu Evropu –
RA ICOM SEE je druga država. Ove godine Crna
Gora je bila organizator ovog skupa, a domaćin
je bio Pomorski muzej Crne Gore – Kotor. Ovaj
međunarodni sastanak je održan od 15. do 17.
aprila, a na njemu je učestvovalo preko 20 uče-
snika iz osam država.
Kapitalni izdaci: Pomorski muzej je planirao
da nastavi sa uređenjem muzejskih depoa po sav-
remenim principima, kupovinom posebnih polica
za smještaj umjetničkih dijela, tekstila i metala. Iz
sopstvenih sredstava kupio je police za zaštitu
predmeta od metala i tekstila koje se nalaze u
jednom dijelu depoa. Zbog nedostatka finansij-
skih sredstava nije realizovana nabavka metalne
kase za čuvanje rijetkih pisanih dokumenata, kao
i klimatizovanje depoa.
Zbog nedostatka finansijskih sredstava nije reali-
zovan planiran projekat novog i savremenog nači-
na osvjetljenja prostorija u Muzeju.
Iz istog razloga nije realizovan projekat sanacije
pomoćnog stepeništa, kao i sanitarnog čvora u
prizemlju palate koja datira iz 18 vijeka, a koji je
planiran kao hitna intervencija.
Proces rada
Dobrom organizacijom, uz punu podršku Mini-
starstva kulture Crne Gore, kao i zaposlenih u
Muzeju proces rada odvijao se na zadovoljavaju-
ćem nivou po tome je Pomorski muzej zauzeo
vodeće mjesto u kulturnoj vertikali Crne Gore.
Prostor i oprema
Pomorski muzej raspolaže sa prostorom površi-
ne 1.567m², što trenutno odgovara potrebama.
8 Jedra Boke – februar/2016.
Oprema je je pretežno zastarjela a čine je kom-
pjuteri, komunikaciona oprema, skeneri, štampa-
či, fotokopir aparat, kancelarijski materijal.
Iz sopstvenih sredstava izvršeno je održavanje
računovodstvenog programa, zatim audio-gajda,
krečenje i farbanje drvenarije u centralnoj sali dru-
gog sprata, održavanje vozila, obezbjeđenje pro-
stora, održavanje strujne mreže, održavanje kom-
pjutera, a kupljena je termoakumulaciona peć,
klima-uređaj i tri prozora.
Kadrovska struktura
U protekloj godini u Pomorskom muzeju nije
zaposleno nijedno lice. Kadrovska struktura izgle-
da ovako:
Mr Mileva Pejaković Vujošević, Filozofski
fakultet etnolog, direktor; Božana Biskupović,
diplomirani ekonomista, šef računovodstva i
sekretar, Radojka Abramović, Filozofski fakultet,
istoričar umjetnosti, muzejski savjetnik i kustos is-
torijsko – umjetničke zbirke; Jelena Karadžić, Fi-
lozofski fakultet, etnolog, kustos etnografske zbir-
ke; Ilija Mlinarević, Fakultet za pomorstvo, kus-
tos pomorsko – tehničke zbirke; Milica Vujović,
Kulturološki fakultet, konzervator i restaurator ka-
mena, metala, drva i papira; Smiljka Strunjaš,
Kulturološki fakultet, slikar konzervator; Slavko
Dabinović, Fakultet za turizam, bibliotekar; Da-
nijela Nikčević, Fakultet za turizam, dokumenta-
rista; Tomislav Bonić, Viša pomorska, arhivista;
Renata Pejaković, srednja škola, blagajnik; Vic-
ko Milutin, vk majstor, stolar; Mirjana Marković,
srednja škola, osoba za video nadzor ; Sandra
Sekulić, srednja škola, biljetar, Marica Đurković,
osmogodišnja škola, kurir higijeničar: Ljiljana Kri-
vokapić, osmogodišnja škola, kurir higijeničar.
Savjet Muzeja
Uspješnom radu Muzeja u 2015. godini, dopri-
nio je i Savjet koji je imenovan Odlukom Vlade
od 18. decembra 2013. godine, u sastavu:
Ljiljana Zeković, dipl. istoričarka umjetnosti,
muzejski savjetnik u Narodnom muzeju Crne
Gore, predsjednik;
Mr Milena Martinović, dipl. konzervator i re-
staurator, savjetnik konzervator u Narodnom mu-
zeju Crne Gore, član;
Maja Ćetković, dipl. istoričarka umjetnosti, po-
moćnik direktora Uprave za zaštitu kulturnih do-
bara, član;
Slavko Dabinović, bibliotekar u Pomorskom
muzeju, predstavnik zaposlenih;
Andro Radulović, direktora OJU Muzeji Kotor,
imenovan za petog člana Savjeta Pomorskog mu-
zeja Odlukom Vlade broj 08-3120/3 od 28. de-
cembra 2015. godine.
 MUZEJ PERASTA 79 GODINA POSTOJANJA

č ast porodici Zm
a u a
b jev
o ž

ić
l
Iz

Andrija Zmajević Matija Zmajević Vicko Zmajević

1628-1694 1680-1735 1670-1745

Povodom Dana Muzeja grada Perasta i 79 godina postojanja te značajne institucije, 29. februara je otvo-
rena izložba posvećena peraškoj porodici Zmajević, pod nazivom Zmajevići – pod plaštom opata i
kapetana, autorke Aleksandre Simeunović, kustoskinje i istoričarke umjetnosti. Izložbu je otvorio
generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu u tom ministarstvu Aleksandar Dajković. U programu
otvaranja izložbe govorili su: direktor OJU Muzeji Andro Radulović, dokumentaristkinja peraškog
Muzeja Mirjana Vukasović i autorka izložbe Aleksandra Simeunović. U muzičkom dijelu programa
učestvovale su Zorana Jovanović (flauta) i Ana Mihaljević (klavir).
Fotografije: Radio Boka news

Muzej Perasta 29. 02: Aleksandar Dajković otvara izložbu (sredina); Publika na otvaranju (lijevo i desno)

O snovni prezentacioni format ove izložbe či-

ne panoi sa tekstualnim podacima o životi-
ma ove znamenite porodice. Predstavljeni su ta-
kođe predmeti iz fonda Muzeja povezani sa Zma-
jevićima, a pretežno sa Matijom Zmajevićem. Iz-
ložena je takođe maketa Matijine palate i cijelog
kompleksa oko palate sa zvonikom, koja je rađe-
na za ovu izložbu, a ubuduće biće dio stalne
postavke. Ljubaznošću peraškog župnog ureda
Muzeju je za ovu izložbu ustupljena biskupska
odežda koja je takođe bila dio izložbenog fundu-
sa. Izložba je realizovana sredstvima odobrenim
od strane Ministarstva kulture Crne Gore, odno-
sno programom zaštite kulturnih dobara za 2015.
godinu.
Andrija i Vicko – crkveni pogla-
vari nadbiskupije zagovornici
hrišćanskog jedinstva, očuvanja
narodnog jezika, književnici, dob-
rotvori i Matija najznamenitiji i
najobrazovaniji pomorac toga
vremena, ličnosti su neizbrisivo
uklesane u kulturno-istorijsku sli-
ku Perasta. Koliko su sva trojica bili vezani za Pe-
rast ostalo je zapisano u arhivskoj građi kroz nji-
hova djela i prepiske. Ipak, jedino je Andrija os-
tao i okončao svoj život u Perastu.
Simbolika njegove privrženosti možda je naj-
uočljivija u načinu kako je sagradio palatu. Ve-
zao je za stijenu peraškog brda, pretvorio je od-

D
irektor OJU Muzeji Andro Radulović podsje-
tio je da su kapetan Krsto Zmajević, njegov
brat Andrija, te Krstovi sinovi Matija i Vicko imena
zapisana zlatnim slovima Peraškog 17. i 18. vijeka.
brambenu kulu u njen centralni dio, te pošto je
sagradio zvonik i kapelu, stvorio je jedan kom-
pleks kroz koji kao da je izrazio sebe upravo kao
čuvara, kako bi buduće generacije podsjećao na
umjeće vrijednovanja...(nastavak na strani 10)

Jedra Boke – februar/2016. 9

 MUZEJ PERASTA
.... i očuvanja svoga indetiteta. Muzejski predmeti
iz fonda našeg muzeja odnose se pretežno na
Matiju koji je svoj život posvetio pomorstvu i
brodu daleko od svog Perasta.
Ponosni smo i svjesni vrijednosti koju čuvamo,
naročito kada se radi o Peraštaninu, čovjeku koji
je odlikovan velikim carskim priznanjima jedne
velike pomorske sile kakva je bila Rusija u 18. vi-
jeku. Osim toga, cilj nam je da i mi na dostojan
način obilježimo 10 godina od obnavljanja crno-
gorske samostalnosti koju smo iskreno vjerujem s
ovim i ostvarili. Svi događaji u okviru ove godine
će biti u znaku proslave ovog jubileja, kazao je
Radulović.
Najpoznatije djelo baroknog slikarstva sa naših
prostora je marijanski ciklus slika na ostrvu Gos-
pa od Škrpjela, a koje je radio Tripo Kokolja pod-
jednako se mogu pripisati i Andriji Zmajeviću či-
jom se zaslugom Tripo školovao i prema čijem
djelu je uradio ovo svoje slikarsko remek djelo.
Vicko je pisao pjesme i bavio se književnošću.
Nadam se da smo večerašnjom izložbom koju či-
ne panoi na kojima se nalaze podaci o životima
ove znamenite porodice, predmeti iz našeg
muzeja, maketa koja je rađena za ovu izložbu
koja će biti dio stalne postavke i biskupska ode-
žda koju nam je ustupio župni ured na čelu sa
Don Srećkom Majićem, bar malo dočarali neka-

O
dašnji Perast, rekla je Simeunović.

vu izložbu upriličili smo po-
vodom 79. rođendana našeg
muzeja, ali i 28. februara, dana
rođenja Tripa Kokolje, istaknu-
tog baroknog slikara i znameni-
tog peraštanina ... Osvrtom na
velikane kakvi su bili Zmajevići,
vraćamo se na period peraške istorije kada su bit-
ke podjednako vojevane perom i mačem i kada su
ljudske osobine, kao što su hrabrost, srčanost, lju-
bav prema umjetnosti i umješnost predstavljale ra-
dost života i postojanja, rekla je Mirjana Vukasović.
O
tvarajući izložbu generalni
direktor Direktorata za kul-
turnu baštinu u Ministarstvu kul-
ture Crne Gore Aleksandar Daj-
ković je posebno ukazao da je
porodica Zmajević unijela nove i
sačuvala tradicionalne vrijedno-
sti, prenoseći narednim generacijama resurse raz-
nolikog kulturnog nasljeđa, ali ujedno i obavezu
da se prema njemu odgovorno odnosimo.

A
utorka izložbe Aleksandra Si-
meunović, kustoskinja Mu-
zeja, istakla je činjenicu da je Pe-
rast poznat kao vječita inspiraci-
ja umjetnika svih profila, te da
oni koji rade u Muzeju nisu os-
tali imuni na svu tu energiju ko-
jom ovaj grad zrači.
Ova izložba stoga je i pokušaj da se na svojevr-
stan način objedini i prezentuje stvaralački opus
uvažene porodice Zmajević, uz neizbježan pomen
arhitektonskih vrijednosti koje su nam ostavili. Is-
tičem da su Zmajevići i ostale znamenite peraške
porodice gradile Crnu Goru kakvu danas pozna-
jemo kao multikulturalnu i multikonfensionalnu
građansku državu i na tome smo im vječno zah-
valni, kazao je Dajković.

NOVA POSTAVKA
Osim izložbe posjetioci su bili
Ministarstvo kulture će
u prilici pogledati novu muzej-
nastaviti da kroz program
sku postavku čime je i zvanično
zaštite očuvanja kulturnih
Muzej grada Perasta otvorio
dobara finansira i sufina-
svoja vrata posjetiocima u novoj
nsira programe i projekte
sezoni. Svojom kulturnom bašti-
od značaja za ostvarivanje
nom ovaj muzej daje veliki
javnog interesa u oblasti
doprinos Crnoj Gori u njenom
kulture baštine Crne Gore.
vrednovanju.
U 2016. godini sufinansira-
ćemo projekte: Publikovanje
monografske studije zaostav-
ština porodice Visković u
Perastu i prezentaciju bib-
lioteke Visković. Tako ćemo
zajedno nastaviti da posve-
ćeno radimo na adekvatnoj
valorizaciji i očuvanju našeg
jedinstvenog nasljeđa, naj-
vio je Dajković.

10 Jedra Boke – februar/2016.

 T r2016
ipundan
FORMIRANJE ODREDA - KOLO - SV. MISA - PROCESIJA
T radicionalne Tripundanske svečanosti ove godine su održane od 2. do 14. februara. Najprije je 2.
februara u 10 sati u katedrali Svetog Tripuna održana Sveta misa i blagoslov svijeća (Kandelora).
Prije početka večernje mise mornari bokeljske mornarice prenijeli su relikvije sv. Tripuna iz relikvijara
u crkvu uz pjevanje himne svecu. Večernja misa sa kađenjem svetih moći počeli su u 18 sati. Na
Tripundan u srijedu, 3. februara, održana je svečana Sveta misa u 10 sati u katedrali, a 18 sati pontifi-
kalna Sveta misa koju je služio biskup kotorski, monsinjor Ilija Janjić. U nedjelju, 7. februara, održa-
na je vanjska proslava Tripundana sa tradicionalnim Programom: ceremonijalom Odreda Bokeljske
mornarice, podružnice Kotor, koji je otplesao Kolo u čast sv. Tripunu, zatim svečanom pontifikalnom
misom u katedrali, koju je služio monsinjor Antun Škvorčević, biskup požeški, uz pjevanje mješovi-
tog hora Libertas iz Dubrovnika, te najzad, procesijom ulicama Kotora u kojoj su moći Svetog Tripu-
na nosili mornari Bokeljske mornarice. Svečanosti su završene u nedjelju 14. februara u 12 sati spu-
štanjem zastave sa katedrale. Prethodno je, sa početkom u 11 sati, u katedrali služena sveta misa.

Fotografije: Radio Bokanews

Početak Tripundanskih svečanosti je inače sim-
bolički označen 27. januara podizanjem zastave
Svetog Tripuna. Prethodno je, tačno u podne sa
lođe novi mali admiral Pavo Vičević iz Kotora,
izgovorio Lode, pohvale u čast sveca zaštitnika
grada Kotora.
Središnja svečanost Vanjska proslava Svetog
Tripuna zaštitnika Biskupije i grada Kotora, odr-
žana je 7. februara u prisustvu velikog broja gra-
đana i vjernika Boke Kotorske.
Prvo je Odred Bokeljske mornarice podružnice
Kotor, praćen kotorskom Gradskom muzikom,
ispred glavnih gradskih vrata dočekao odred mor-
nara podružnica Tivat i Herceg Novi. Viceadmi-
ralu Bokeljske mornarice Iliji Radoviću predat je
raport, izvršena je smotra mornara, ispaljen poča-
sni plotun, nakon čega je na trgu ispred katedrale
Bokeljska Mornarica odigrala tradicionalno kolo
Svetog Tripuna.
Svečanu pontifikalnu misu u katedrali služio je
monsinjor Antun Škvorčević, biskup požeški.
Osim gradonačelnika Kotora dr Aleksandra
Stjepčevića, potpredsjednika Tvrtka Crepulje,
predsjednika Skupštine Opštine Nikole Bukilice,
vanjskoj proslavi Tripundana prisustvovali su
predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Mato
Franušić, konzul Generalnog konzulata Repub-
like Hrvatske u Kotoru Hrvoje Vuković, kao i
veliki broj vjernika i hodočasnika iz Dubrovnika,
Šibenika i Vrgorca.
Sveti Tripun koji se slavi 3. februara, proslavljen
je 1207. put. Odlukom Kotorske biskupije od
2000. godine Vanjska proslava, procesija ulicama
grada slavi se prve nedjelje nakon 3. februara, jer
je to neradni dan.
Ove godine 19. juna biće proslavljeno 850 go-
dina posvete katedrale Svetog Tripuna.

Jedra Boke – februar/2016. 11

 Bokeška maritimna prošlost
BROD bokeškog kapetan Luke Zambele dana 8.
februara 1687. godine, zateklo je snažno nevrijeme
u nepoznatoj albanskoj luci. Zambela, koji je tog
dana i zapovjedao brodom, uspio je spasti plovilo
sidrenjem sa tri sidra. Događaj je ostao zapisan za
budućnost na votivnoj pločici koja se danas nalazi u
Svetištu Gospa od Škrpjela.
Brod u opisanoj situaciji ostao je na pločici bez
zapisanog imena a oslikan sa dosta detalja i sa vrlo
izraženom linijskom konturom. To je plovilo sa tri
jarbola i opremljen je kvadratnim jedrima. U gor-
njem dijelu su likovi sv. Antuna Padovanskog i
Bogorodice s djetetom.
Na pločici je ugraviran sljedeći natpis: ADI 8 FEB°:
1687 FVI ANDATO (...) CON. TVTE TRE. ANCHO-
RE. IN. PORTO/ IN ALBANIA. PATRON LVCA.
ZANBELA. ET. PER. GRA. DI BEATA. VERGINE/
V.F.G.A.).
Iz jedne druge zabilješke o sukobu 1696. godine,
u koga je kap. Luku Zambelu na prijevaru uvukao
samovoljni peraški načelnik kap. Vicko Bujović
uzrokujući nerede u Perastu, a Zambeli velike neu-
godnosti, saznaje se da je Zambela bio izuzetno hra-
bar i da je u vrijeme nezgode u albanskoj luci, ne-
imenovanoj na votivnoj pločici, zapovijedao bro-
dom vrlo mlad.
Sam događaj zbio se nekoliko mjeseci prije velike
bitke za konačno oslobođenje Herceg Novog od Tu-
raka. U toj bici, koja se odigrala 30. septembra Pe-
raštani su se posebno istakli, a Bujović za zasluge
dobio od Venecije titulu Konta.
Stari jedrenjaci bokeških kapetana
Brod kapetana Luke Zambele trostruko usidren
u albanskoj luci 1687.; Ex-voto; Svetište Gospa od Škrpjela
Qp np s tuwp
Rječnik
BATANA je
čamac dužine
od 4 do 8,5
metara ravnog dna
koje je blago zakrivljeno
prema pramčanoj statvi i krmenom zrcalu, s
malo izbočenim zaključkom na pramcu i
omjerom dužina-širina 1:3. Pojavljuje se na
Jadranu u davno doba i širi Evropom i svijetom
kao pogodna za plovidbu plitkim vodama.
Pripada mnogobrojnoj porodici čamaca ravnog
dna kao što su venecijanska gondola, neretvan-
ska trupa ili komiška sandula. Potpuno je
izgrađena od drveta; kostur najčešće od hras-
tovine, a oplata od jelovine ili smrekovine.
Batanu može pokretati jedro (oglavno
četverokutno, veličine zavisno o dužini batane),
vesla (za ribarenje dva vrlo duga) ili izvanbrods-
ki motor. Urez na krmenom zrcalu batane bio je
namijenjen jednom veslu za veslanje na način
gondole. Postoje otvorene, te opalubljene
batane koje se koriste za rad mrežama i
parangalima. Podnosi svako more jer ne siječe
valove i more već po njima skače i propinje se
preko vala. U Rovinju postoji eko-muzej Kuća o
batani posvećen batani, koju je lokalna
zajednica prepoznala kao svoj simbol.