Sie sind auf Seite 1von 16

- Nuch’ab’ej jalajöj q’aptzij chupam ri q’ejelonïk chuqa’

pa rub’eyal nuch’ab’ej kan ri’.


- Nq’ejelon kik’in rachib’il pa tijonïk.
B’ix:
Ütz apetik tijoxel,
ütz apetik tijoxel,
ütz apetik tijoxel
pa Kaqchikel tijonïk.

Q’ojom: saludémonos compañeros

Matyox chawe tijonel Matyox chawe tijonel


Matyox chawe tijonel
Matyox chawe tijonel

Tinamït Juna’
B’i’aj

Nub’i’ Nutinamit Nujuna’


¿Achike ab’i’? ¿Achike atinamit? ¿Jarupe’ ajuna’?

Rïn nub’i’ Iximche’ 25


Ixkotz’i’j nutinamit nujuna’

Tatzolij tzij chuqa’ tatzijoj chwäch awachib’il.

¿Achike ab’i’? ¿Achike atinamit? ¿Jarupe’ ajuna’?

Katok pa ximoj:

https://es.educaplay.com/recursos-educativos/13964000-
q_ejelonik.html

xsaqär xqaq’ij xokaq’a’


nan tat xtän ala’ ak’wal

wachib’il,
tijonel tijoxel k’amöl b’ey
tijoxela’

Xsaqär nan Xokaq’a’ nan


Xqaq’ij nan
Xsaqär tat Xokaq’a’ tat
Xqaq’ij tat
Xsaqär matyox Xokaq’a’ matyox
Xqaq’ij matyox
Xsaqär matyox Xokaq’a’ matyox
Xqaq’ij matyox

Q’ojom: la vaca loca


Tajala’ ri winäq chupam ri b’ix chuqa’ kab’ixan.

Xsaqär _______ Xokaq’a’ _______


Xqaq’ij _______
Xsaqär _______ Xokaq’a’ _______
Xqaq’ij _______
Xokaq’a’ matyox
Xsaqär matyox Xqaq’ij matyox
Xokaq’a’ matyox
Xsaqär matyox
Xqaq’ij matyox

Q’EJELONÏK PA OXI’ PERAJ


CHI RE JUN Q’IJ

Nimaq'a' Tiqaq'ij Tokaq'a'

Xsaqär Xqaq'ij Xokaq'a'


Pa rub’eyal tatz’ib’aj jujun q’ejelonïk. Nab’ey katetz’an.
https://es.educaplay.com/recursos-educativos/13374938-
q_ejelonik.html

Nimaq’a’ Tiqa’ij Tokaq’a’


__ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __

Cha’öl winaqilal: son clases menores de palabras, se utilizan con


nombres propios de personas, los diferencian según su edad, sexo.

Se anteponen a los nombres. A continuación, los clasificadores


personales.

tat ma a

nan ya xta
Tatz’ib’aj pa rub’eyal ri q’ejelonïk rik’in ri cha’öl winaqilal.
K’o tz’eteb’äl.

• Xsaqär tat Ajpu'.

• Xokaq'a' ya Ixkaj
Q’ejelonïk richin nimaq’a’
(saludo formal)

1. Xsaqär 2. Xsaqär tat Lu’,


nan Juliana matyox

4. Ütz matyox,
3. ¿La ütz ¿la ütz awäch
awäch? rat?

5. Ütz matyox 6. Matyox k’a ri’


Q’ejelonïk richin tiqaq’ij
(saludo formal)

1. Xqaq’ij 2. Xsaqär ma
ya Ixkotz’i’j Kanek , matyox

4. Ütz matyox,
3. ¿La ütz ¿la ütz awäch
awäch? rat?

5. Ütz matyox 6. Matyox k’a ri’

Q’ejelonïk richin tokaq’a’


(saludo formal)

1. Xokaq’a’ 2. Xokaq’a’ xta


a Raxche’ Ana, matyox

4. Ütz matyox,
3. ¿La ütz ¿la ütz awäch
awäch? rat?

5. Ütz matyox 6. Matyox k’a ri’


Tiqasik’ij re taq b’ix richin q’ejelonïk, k’a ri’ kab’ixan.

B’ix: xsaqär

Xsaqär tijoxel, xsaqär


Xsaqär matyox//

¿la ütz awäch tijoxel, la ütz awäch tijoxel,


la ütz awäch tijoxel, la ütz awäch?
Ütz matyox

Q’ojom: ¿cómo están mis amigos? ¿cómo están?... un


saludo de amistad

B’ix: ¿la ütz kiwäch?

¿La ütz kiwäch ate’ atata’?


Ütz matyox//

¿La ütz ruwäch ate’, la ütz ruwäch atata’,


ütz kiwäch ate’ atata’?
Ütz matyox//

Q’ojom: ¿cómo están mis amigos? ¿cómo están?... un


saludo de amistad

Choltzij / vocabularios
Ate’ Tu mamá ¿la ütz ruwäch? ¿Cómo está él/ella?
Atata’ Tu papá ¿la ütz kiwäch? ¿Cómo están ellos/ellas?
Rub’eyal nach’ab’ej kan awi’

Chwa’q yan
chik tijonel
Chwa’q yan
chik xta Ixchel

Yojch’o yan
chik ma Lu’ Yojch’o yan
chik tat Xwan

Tachajij awi’
wachib’il
Ke ri’ k’a
a Saqikan
Ke ri’ k’a
xta Nikte’

Tachajij awi’
wachib’il, matyox
Kamelab’äl taq tzij

Para agradecimiento, ejemplos:

Matyox chawe a Matyox nan


Xwan Carmen

Matyox chiwe Janila matyox


nan tat nan Carmen

Para pedir disculpas, ejemplos:

Takuyu’ numak nan

Tikuyu’ numak nan tat

Para pedir favor, ejemplos:

Tab’ana’ utzil wachib’il

Tib’ana’ utzil ala’ xtän

Otros, complete:

Ütz k’a ri’ Jeb’ël ok


Ke’axima’ ri kamelab’äl taq tzij kik’in jalajöj winaqi’. K’o tz’eteb’äl.

Wachib’il
Xta Beatriz
Tab’ana’ utzil Tijonel …
Taya’ rutz’aqat ri tzijonem chuqa’ tak’aslemaj rik’in jun
awachib’il.

1. Xsaqär 2. Xsaqär __________


____________ matyox

3. ¿____________ 4. ütz matyox, ¿La ütz


__________? awäch rat?

5. ütz matyox
6. __________________

7. Rïn nub’i’ xta


_______________ 8. Jeb’ël ok, rïn
_ nub’i’ a
_______________

9. Ütz k’a ri’,


tachajij awi’.
10. ________________

---------------------------------------------------------------------------
Choltzij / vocabularios
Nute’ mi mamá Rub’i’ El nombre de él/ella

Nutata’ mi papá Nusamaj Mi trabajo, mi profesión


XSAQÄR XQAQ’IJ

_ANDRÉS_______ nub’i’ rïn _ANA_______ nub’i’ rïn


__TIJONEL_______ nusamaj __TIJOXEL_______ nusamaj

__LUIS__________ rub’i’ nutata’ __LUIS__________ rub’i’ nutata’


_JOSEFINA______ rub’i’ nute’ _JOSEFINA______ rub’i’ nute’
_CHI XOT________ rub’i’ nutinamit _CHI XOT________ rub’i’ nutinamit

__

Samaj 1: tanuk’u’ jun tzijonem rik’in ri q’ejelonïk.

xxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxx
Samaj 2: tanojisaj re kajtz’ïk re’.

XOKAQ’A’

foto

___________________________________nub’i’ rïn
___________________________________nusamaj
___________________________________ rub’i’ nutata’
___________________________________rub’i’ nute’
__________________________________ rub’i’ nutinamit

Das könnte Ihnen auch gefallen