Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Konjunktiv II
Konjunktiv II se koristi za izraavanje elje, slutnje ili sumnje. Njime se mogu izraziti i sadanjost (Gegenwart) i prolost (Vergangenheit) Konjunktiv II pomonih glagola glasi: 1. sein wre 2. haben htte 3. werden wrde Konjunktiv II modalnih glagola glasi: 1. 2. 3. 4. 5. 6. knnen knnte mssen msste drfen drfte sollen sollte wollen wollte mgen mchte
Konjunktiv II pravilnih glagola se gradi od: wrde + infinitiv npr. Ich wrde ein Auto kaufen. Konjunktiv II nepravilnih (jakih) glagola se gradi tako to se na preteritski oblik glagola dodaju sledei nastavci: Jednina 1. e 2. est 3. e Mnoina 1. en 2. et 3. -en
Primer: preterit glagola kommen glasi kam. Na tu osnovu dodajemo nastavke, s tim to se u oblicima ovog glagola pojavljuje umlaut. kommen kam kme. Prolost (Vergangenheit) sein - wre ili haben - htte Primeri: Kad bi bila zdrava, dola bi kod mene. - Sie kme zu mir, wenn sie gesund wre. Kad bismo imali dete. - Wenn wir ein Kind htten! + particip II (perfekta) = konjunktiv pluskvamperfekta
lassen laufen lesen liegen lgen messen mgen mssen nehmen nennen raten rennen reiten rufen schlafen schaffen schieen schreien schweigen schwimmen sehen sein senden singen sitzen sprechen springen stehen steigen sterben tragen treffen treten trinken tun vergessen verliern verzeihen wachsen werden werfen wissen ziehen zwingen
lsst luft liest liegt lgt misst mag muss nimmt nennt rt rennt reitet ruft schlft schafft schiet schreit schweigt schwimmt sieht ist sendet singt sitzt spricht springt steht steigt stirbt trgt trifft tritt trinkt tut vergisst verliert verzeiht wchst wird wirft wei zieht zwingt
lie lief las lag log ma mochte musste nahm nannte riet rannte ritt rief schlief schuf schoss schrie schwieg schwamm sah war sandte sang sa sprach sprang stand stieg starb trug traf trat trank tat verga verlor verzieh wuchs wurde warf wusste zog zwang
hat gelassen ist gelaufem hat gelesen hat gelegen hat gelogen hat gemessen hat gemocht hat gemusst hat genommen hat genannt hat geraten ist gerannt hat/ist geritten hat gerufen hat geschlafen hat geschaffen hat geschossen hat geschrien hat geschwiegen ist geschwommen hat gesehen ist gewesen hat gesandt hat gesungen hat gesessen hat gesprochen ist gesprungen hat gestanden ist gestiegen ist gestorben hat getragen hat getroffen hat getreten hat getrunken hat getan hat vergessen hat verloren hat verziehen ist gewachsen ist geworden hat geworfen hat gewusst hat/ist gezogen hat gezwungen
pustiti trati itati leati lagati meriti voleti, eleti morati uzeti imenovati savetovati juriti jahati zvati spavati stvarati pucati vikati utati plivati videti biti poslati pevati sedeti govoriti skoiti stajati penjati s umreti nositi sresti stupiti piti initi zaboraviti izgubiti oprostiti rasti postati baciti znati vui primorati
Kada se upotrebi um...zu sa glagolom koji ima odvojiv prefiks, zu se pie izmeu prefiksa i ostatka glagola, npr: auszusehen, vorzubereiten, auszuwhlen... Ako imate nedoumice, oseajte se slobodno da ostavite komentar.
N-deklinacija
Sve imenice mukog roda koje se zavravaju na e se dekliniraju po N-deklinaciji, kao i neke druge imenice mukog roda koje opisuju iva bia (der Mensch, der Herr). primer: Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ Jednina der Junge des Jungen dem Jungen den Jungen Mnoina die Jungen der Jungen den Jungen die Jungen
1.Isto vai i za imenice koje predstavljaju pripadnika nacije (der Franzose) i ivotinje (der Lwe). 2.Imenice koje se dekliniraju po N-deklinaciji, a imaju dodatno s u genitivu su: der Buchstabe, der Friede, der Wille, der Gedanke, der Glaube, der Name. 3.Imenice mukog roda koje se dekliniraju po N-deklinaciji a ne zavravaju se na e: der Nachbar, der Herr, der Mensch, der Bauer, der Br 4.Po N-deklinaciji se deklinuju rei iz latinskog i grkog jezika koje se zavravaju na: ent, and, ant, ist, oge, at (kao i der Architekt, der Fotograf)
Zakljuak: Po N-deklinaciji se dekliniraju samo imenice mukog roda + das Herz (srednji rod). Imam zadatak u knjizi: Die Briten: Den Briten schmeckt der Tee nur mit Milch. Die Schweizer: Die Schweizer produzieren Kase mit Lochern. Zasto se u jednom mijenja can u drugom ne? Odg. su iz rjesenja.
Koliko vidim, reenice nisu u istom padeu, prva je u dativu, a druga u nominativu.
Rod / Genus
U nemakom jeziku, kao i u srpskom, postoje tri roda: muki, enski, srednji. Nekad je teko prepoznati kog je roda neka imenica, zbog toga postoje neka pravila.
der Fehler ali das Fenster,die Leiter der Schmetterling das Huschen das Bchlein die Fahrt die Reise die Zeitung die Freiheit die Freundschaft die Bckerei
dani u nedelji, godinja doba, doba dana (osim die Nacht), meseci der Norden, der Westen strane sveta der Sturm, der Regen vreme (osim die Wolke) der Wein, der Schnaps, der alkoholna pia (osim das Sekt Bier) der BMW, der Mercedes marke automobila das Gelb, das Blau, das boje Rosa die Yamaha, die Harleymarke motora Davidson
maskulin
neutral feminin
Ima mnogo nastavaka, ali i mnogo izuzetaka, zbog ega nastavci variraju od gramatike do gramatike. Nekad rod moe odrediti po sluhu, u suprotnom probaj da naui to vie, ali ne zaboravi da uvek ima dosta izuzetaka.
Misli li na neko sloenije vreme (perfekat, pluskvamperfekat...)? Als ich alles gemacht habe, ging ich nach Hause. (Kad sam sve uradio, otiao sam kui).
Prilozi
Prilozi su nepromenljive rei. Prilozima se blie opisuje neka radnja. Oni nemaju poredbene oblike. Izuzeci su sledei prilozi: Pozitiv bald gern oft sehr Vrste priloga:
Mesni prilozi -odgovaraju na pitanje gde? -da, dort, drauen, drinnen, hier, innen, irgendwo, nirgends, nirgendwo, woanders Prilozi za pravac -odgovaraju na pitanje u kom pravcu? -herauf, herunter, vorwrts, rckwrts, nach rechts, nach links, nach oben, dorthin Vremenski prilozi -odgovaraju na pitanje kada? -heute, gestern, vorgestern, morgen, bermorgen, jetzt, frher, bald, nie, oft, kaum, selten, manchmal, meistens, erst Prilozi za nain -leider, natrlich, warscheinlich, bestimmt, eventuell Konjunkcionalni prilozi -zamenjuju prave veznike -also, trotzdem, nmlich, deshalb, dazu, jedoch, schlielich Zameniki prilozi
Zameniki prilozi
Zameniki prilozi se uglavnom koriste u postavljanju pitanja. Postoje 2 oblika, jedan se odnosi na ljude i ivotinje, a drugi na stvari i dogaaje. Za ljude Za stvari i dogaaje fr wen wofr mit wem womit zu wem wozu bei wem wobei auf wen worauf ber wen worber an wen woran Primeri: 1. Woran denkst du? (O emu razmilja?) 2. An wen denkst du? (O kome razmilja?)
Veba
1. O emu razmilja? 2. ime putuje u Italiju? 3. S kim putuje u Italiju? 4. Kod koga si? 5. O emu razgovarate? 6. ta eka? 7. Koga se (pri)sea? 8. ta trai? 9. ime se igra tvoje dete? 10. Na koga se ljuti? 1. Woran denkst du? 2. Womit reist du nach Italien? 3. Mit wem reist du nach Italien? 4. Bei wem bist du? 5. Worber sprechen sie? 6. Worauf wartest du? 7. An wen erinerst du dich? 8. Wonach suchst du? 9. Womit spielt dein Kind? 10. ber wen rgerst du dich?
Prisvojne zamenice
Prisvojne zamenice se koriste za oznaavanje pripadnosti ili posedovanja. Lina zamenica ich du er sie es wir ihr sie Sie Prisvojna zamenica mein dein sein ihr sein unser euer ihr Ihr Primer Mein Hund ist klein. Dein Haus ist gro. Wie heit sein Bruder? Lebt ihr Freund in Mexiko? Wo arbeitet sein Vater? Unser Zimmer ist dunkel. Euer Onkel ist sehr jung. Wie sieht ihr Hund aus? Wie sieht Ihr Hund aus?
Prisvojna zamenica se moe odnositi na imenicu i stajati umesto nje. U tom sluaju prisvojna zamenica od mora da se sloi sa imenicom na koju se odnosi u rodu, broju i padeu. Tada prisvojna zamenica dobija nastavke odreenog lana. Pade Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ Muki rod meiner meines meinem meinen enski rod meine meiner meiner meine Srednji rod meins meines meinem meins Mnoina meine meiner meinen meine
Npr: Ist das deine Flasche? Ja, das ist meine. * *Meine je jer se zamenica odnosi na imenicu flaa, koja je enskog roda. Ich habe mein Buch verloren. Knntest du mir deins leihen? (Izgubio sam svoju knjigu. Da li bi mogao da mi pozajmi tvoju?) Zar nebi trebalo recenica gde se obajasnjava upotreba zamenica trebalo ovako da izgleda:"Kannst du mir deins leihen?"Predpostavljam da je greska nastala u promeni modelnog glagola po licu. Moe i tako. Ovde je u obliku Konjunktiva II. Odlian blog! Imam samo rei hvale! P.S. Verujem da je ovde greka u kucanju: "Unser Zimmer IS(!) dunkel."
Pluskvamperfekat
Pluskvamperfekat je sloeno, davno prolo vreme. Moe stajati samostalno, a moe i prethoditi radnji u preteritu. Gradi se: preterit pomonog glagola haben ili sein + particip II Da li e biti haben ili sein zavisi od toga da li glagol u participu II gradi perfekat sa haben ili sa sein. Ich hatte alles selbst gemacht. (Sve sam sam bio odradio) Ich war so schnell gelaufen. (Vrlo sam brzo bio trao) Nachdem ich alles gemacht hatte, ging ich in die Stadt (Nakon to sam sve bio odradio, otiao sam u grad). Zakljuak: Razlika u graenju perfekta i pluskvamperfekta je samo u tome to je kod perfekta pomoni glagol u prezentu, a kod pluskvamperfekta je u preteritu. To je zbog toga to je preterit starije vreme od prezenta, a samim tim je i pluskvamperfekat starije vreme od perfekta! kada je war, i kako se menja sein ? Da bi se razumela "tvorba" pluskvamperfekta, potrebno je znati graenje perfekta. Kad se perfekat apsolvira, onda je sve jasno. Razlika izmeu perfekta i pluskvamperfekta je u tome to je kod perfekta pomoni glagol u prezentu, a kod pluskvamperfekta u preteritu. e a gde se ono ne stavlja ge ili t u perfektu znam da kad je ieren ne ide ge. sto brze mi treba Obino ne odgovaramo na takva (tako postavljena) pitanja. U pitanju je particip II http://gramatikanemackogjezika.blogspot.com/search/label/Particip
Preterit
Preterit u nemakom jeziku odgovara naem imperfektu. Preterit se u svakodnevnom govoru koristi ee od perfekta, jer je jednostavniji i prostiji oblik. Preterit slabih glagola Gradi se tako to se na infinitivnu osnovu dodaju nastavci: 1. te 1. -ten 2. -test 2. -tet 3. te 3. -ten npr. machen machen mach + nastavci (machte, machtest) Preterit jakih glagola Gradi se kada se na oblik preterita iz tabele dodaju nastavci: 1. / 1. en 2. st 2. t 3. / 3. -en npr. geben gab + nastavci (gab, gabst, gab, gaben) Da li mozete da postavite nesto teksta o preteritu na samom nemackom jeziku .Bilo bi mi od pomoci !? Das Prteritum (lat. praeteritum das Vorhergegangene), oft auch 1. Vergangenheit oder (flschlich) als Imperfekt bezeichnet, ist die Vergangenheitsform, die abgeschlossene Ereignisse beschreibt. Schwache und starke Verben werden unterschiedlich konjugiert. An den Verbstamm schwacher Verben wird -te angehngt, darauf folgt die jeweilige Personalendung. Die 1. und die 3. Person Singular sind immer gleich. Verben, deren Stamm auf t, d oder Konsonant +n/m endet, haben vor der Endung ein e. Starke Verben erfahren einen Lautwechsel. Der Stammvokal wird ausgetauscht (so genannter Ablaut), manchmal ndert sich auch der folgende Konsonant. Die Endungen (Wortendungen) werden dennoch, hnlich wie bei schwachen Verben, nach stets gleichen Regeln hinzugefgt. Jch geniesse es wenn ich Deutsch rede,aber ich liebe Deutsch!!! Koja je razlika izmedju slabih i jakih glagola? Po cemu se prepoznaju slabi, a po cemu jaki?! Jaki glagoli su nepravilni glagoli i uce se napamet(iz tabele).A slabi glagoli su pravilni i svaki se po licima menja na isti nacin(infinitivna osnova+nastavci).
Veba: Preterit
1. Es _____ schwer, niemand _______ es machen. (sein, knnen) 2. Du ______ Milch und Brot kaufen. (mssen) 3. Es ______ keine Probleme, es ______ schwerer sein. (geben, drfen) 4. Er ______ beschreiben wie in seiner Kindheit _____. (mgen, sein) 5. Mein Onkel ______ kein Telefon. (haben) 6. Er _____ das zwei Jahre spter. (bekommen) 7. ______ sie einen Ausflug? (machen) 8. Ich _____ mit meinem Studium __. (anfangen) 9. Ihre Mutter ________ tolle Figur bekommen. (wnschen) 10. "Du bist so schn", ______ meine Mutter. (sagen)
Veba: Preterit
Reenja
1. war, konnte. 2. musstest. 3. gab, durfte. 4. mochte, war. 5. hatte. 6. bekam. 7. machten. 8. fing an. 9. wnschte. 10. sagte.
Particip II
Particip II se koristi za graenje perfekta i pasiva. Moe se koristit i kao atribut i priloka odredba. 1.) Particip II slabih glagola se gradi tako to se ispred infinitivne osnove stavi ge, a iza infinitivne osnove t (ge-inf.osnova-t).
*Glagoli koji poinju na be, ge, er, ver, zer, i oni koji se zavravaju na ieren, ne dobijaju prefiks ge!
npr. spielen ge+spiel+t- gespielt studieren studiert (zavrava se na ieren!) 2.) Particip II jakih (nepravilnih) glagola se ui iz tabele. jel se uvek dodaje -t ? nema nikad npr. gelaufen ? jel treba gelauft ? laufen je nepravilan glagol, tako da se T ne dodaje. Participi nepravilnih (jakih) glagola se mogu nai u tabeli, obavezno pogledajte.
II Perfekat sa pomonim glagolom sein grade: 1. 2. 3. 4. Svi glagoli kretanja, promene mesta Trenutni neprelazni glagoli (aufstehen, einsschlafen) Glagoli bleiben i werden. Kad je sein glavni glagol u reenici, on je ujedno i pomoni npr. Ich bin gute Sngerin gewesen.
Najprostije reeno: perfekat u nemakom jeziku ine pomoni glagol (haben ili sein; u prezentu) i glavni glagol (u participu II; na kraju reenice je). Da ne bismo nagaali koji je pravi pomoni glagol, drimo se gore ispisanih pravila. To je perfekat, najprostije reeno. Mozete li da ostavite menjanje po licima prezent pomonog glagola haben ili sein? sein 1. bin 2. bist 3. ist 1. sind 2. seid 3. sind haben 1. habe 2. hast 3. hat
1. haben 2. habt 3. haben Da li mozete navesti razlike izmedju DURFEN i KONNEN...???... Durfen = sme (Hier darf sie nicht parken) Ovde se ne sme parkirati. Konnen = moze (Sie kann nicht ins Kino gehen) Ona ne moze ici u kino.