Godište 10, Januar/Decembar 2016.

IZDAVAČ
Bosanskohercegovački komitet Međunarodnog
vijeća za velike električne sisteme CIGRÉ
Mula Mustafe Bašeskije 7/4, 71000 Sarajevo
SADRŽAJ/CONTENTS
Tel: +387 (0)33 227 036
Fax: +387 (0)33 227 037 Izvorni naučni rad/ Pregledni naučni rad/
E-mail: cigre@bhkcigre.ba Original scientific paper Review scientific paper
Web site: http://www.bhkcigre.ba Šeila Gruhonjić Ferhatbegović, Mirza Šarić, Jasna Hivziefendić,
Glavni urednik Sead Kreso Jasmin Kevrić
UTICAJ DISTRIBUIRANIH GENERATORA KLASIFIKACIJA I POREĐENJE METODA
Tatjana Konjić, BiH
NA ZAŠTITU DISTRIBUTIVNE MREŽE ZA MODELOVANJE NEODREĐENOSTI U
Urednički odbor IMPACT OF DISTRIBUTED GENERATORS ELEKTROENERGETSKIM SISTEMIMA
Samir Avdaković, BiH TO DISTRIBUTION NETWORK CLASSIFICATION AND COMPARISON OF
Salih Čaršimamović, BiH PROTECTION 4 UNCERTAINTY MODELLING METHODS IN
Tatjana Konjić, BiH POWER SYSTEMS 56
Mirza Kušljugić, BiH Izvorni naučni rad/
Alija Muharemović, BiH Original scientific paper Stručni rad/Professional paper
Mustafa Musić, BiH Damir Aganović Rafo Jozić
RJEŠENJE PROBLEMA EKONOMSKOG PREVENCIJA AKCIDENATA I VELIKIH
Uredničko vijeće DISPEČINGA KORIŠTENJEM METODE NESREĆA KOJE MOGU IZAZVATI
Drago Bago, BiH PRETRAŽIVANJA PO UZORKU ELEMENTI ELEKTRIČNE MREŽE
Elvisa Bećirović, BiH SOLVING ECONOMIC DISPATCH PREVENTION OF ACCIDENTS AND
Adnan Bosović, BiH PROBLEM USING PATTERN SEARCH CATASTROPHES CAUSED BY ELEMENTS
Vesna Borozan, MKD METHOD 12 OF ELECTRICAL NETWORK 66
Aleksandar Cincar, BiH
Samir Čaušević, BiH Izvorni naučni rad/ Stručni rad/Professional paper
Josip Dolić, BiH Original scientific paper Mario Perić, Željko Tomšić, Tomislav
Izet Džananović, BiH Branko Posedel, Tomiša, Jelena Galešić
Šejla Gruhonjić – Ferhatbegović, BiH Petra Posedel Šimović UPRAVLJANJE ENERGIJOM U
Mesud Hadžialić, BiH TEHNO-EKONOMSKA KOMPENZACIJA INDUSTRIJSKIM MIKROMREŽAMA U
Omer Hadžić, BiH JALOVE SNAGE DISTRIBUTIVNIH TRŽIŠNIM UVJETIMA
Mensur Kasumović, BiH TRANSFORMATORA SN/NN ENERGY MANAGEMENT IN INDUSTRIAL
Vladimir Katić, SRB TECHNO-ECONOMIC REACTIVE POWER MICROGRID IN MARKET CONDITION 78
Anes Kazagić, BiH COMPENSATION OF MV/LV
Lidija Korunović, SRB DISTRIBUTION TRANSFORMERS 21 Stručni rad/Professional paper
Slavko Krajcar, CRO Edin Lapandić
Edin Lapandić, BiH Izvorni naučni rad/ TRENUTNO STANJE U RUDNICIMA
Vlado Madžarević, BiH Original scientific paper KONCERNA EPBIH I DUGOROČNI PLAN
Ajla Merzić, BiH Selma Toskić, Suad Kasapović, ISPORUKA UGLJA PREMA TE “TUZLA” I
Jovica Milanović, GB Amir Hadžimehmedović “KAKANJ”
Viktor Milardić, CRO DETEKCIJA ENERGIJE I FUZIJE CURRENT STATE OF COAL MINES
Kruno Miličević, CRO ODLUČIVANJA PRI KOOPERATIVNOJ OF THE EP BIH CONCERN AND LONG
Vladimiro Miranda, POR DETEKCIJI SPEKTRA TERM PLAN OF COAL SUPPLY FOR
Kadira Močević, BiH DETECTION OF ENERGY AND DECISION- THERMAL POWER PLANTS “TUZLA”
FUSION FOR COOPERATIVE SPECTRUM AND “KAKANJ” 89
Aljo Mujčić, BiH
Adnan Mujezinović, BiH SENSING 28
Stručni rad/Professional paper
Saša Mujović, CG Pregledni naučni rad/ Ivan Ramljak
Srete Nikolovski, CRO Review scientific paper NADZEMNI ELEKTROENERGETSKI 10 KV
Srećko Nuić, CRO VODOVI SREDNJEG NAPONA KAO
Sabina Baraković,
Samir Omanović, BiH UZROK POŽARA: UZROCI, POSLJEDICE I
Jasmina Baraković Husić
Predrag Osmokrović, SRB ZAŠTITA
WEB CATEGORIZATION AND END USER
Senad Osmović, BiH SURVEY ADDRESSING MOBILE WEB OVERHEAD MV 10 KV POWER LINES AS
Jože Pihler, SLO FIRE CAUSES: CAUSES,
Koviljka Stanković, SRB WEB KATEGORIZACIJA I KORISNIČKA
CONSEQUENCES AND PROTECTION 97
STUDIJA O POKRETNOM WEB-u 36
Nermin Suljanović, BiH
Goraz Štumberger, SLO Pregledni naučni rad/ In memoriam
Irfan Turković, BiH SALIH SADOVIĆ 104
Review scientific paper
Tarik Uzunović, BiH
Emir Sokić, Vedad Bečirović, Amer UPUTE ZA PISANJE RADA
Sekretar uredništva Smajkić, Dejan Bešlija, Mahir Muratović, PAPER WRITING GUIDELINES 106
Irfan Durmić, BiH Belma Bosović, Mirsad Kapetanović INICIJALNI KONTROLNI SPISAK
Lektor DIZAJN, RAZVOJ I IMPLEMENTACIJA ZA AUTORE
SENZORSKOG SISTEMA ZA MJERENJE INITIAL JOURNAL CHECK LIST
Marijana Nikolić, BiH
PRITISKA U MODELU FOR AUTHORS 113
Lektor engleskog jezika VISOKONAPONSKOG PREKIDAČA VRSTA RADA/TYPE OF THE PAPER 114
Dušica Ikić-Cook, BiH DESIGN, DEVELOPMENT AND
Tehnički urednik i računarska obrada IMPLEMENTATION OF A PRESSURE
Narcis Pozderac, BiH MEASUREMENT SENSORY SYSTEM FOR
A HIGH VOLTAGE CIRCUIT BREAKER
Tiraž 500 primjeraka MODEL 46
Račun kod Raiffeisen Bank BiH
16100000021500-16

Časopis Bosanskohercegovačka elektrotehnika je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Bosne i Hercegovine pod rednim brojem 599. ISSN 1512-5483
4 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Izvorni naučni rad/Original scientific paper

UTICAJ DISTRIBUIRANIH GENERATORA

NA ZAŠTITU DISTRIBUTIVNE MREŽE
IMPACT OF DISTRIBUTED GENERATORS
TO DISTRIBUTION NETWORK PROTECTION
Šeila Gruhonjić Ferhatbegović1, Sead Kreso2

Sažetak: Osnovni problem kod integracije distribuiranih generatora u postojeću mrežu jeste u tome što su distributivni sistemi planirani
kao pasivne mreže koje prenose energiju od VN nivoa do SN/NN nivoa. Zaštitni sistemi su koncipirani tako da odgovaraju SN i NN mreža-
ma pasivne strukture, tj. ne pretpostavlja se pojava generatora u mreži. Sa distribuiranim izvorima, mreža postaje aktivna, tako da kon-
vencionalna zaštita može biti nepouzdana. U radu će se razmotriti značajnije osobine distributivnih mreža s distribuiranim generatorima i
provjeriti efikasnost postojeće zaštite distributivnih SN odlaza u distributivnom sistemu EP BiH.
Ključne riječi: distributivna srednjenaponska mreža, distribuirani generator, relejna zaštita
Abstract: The main problem with the integration of distributed generators into the existing network is that the distribution systems are
planned as passive networks transmitting energy from HV level to MV/LV level. Protective systems are designed to suit MV and LV net-
works of passive structure, i.e. it does not assume the appearance of a generator in the network. With distributed sources, the network
becomes active, thus the conventional protection can become unreliable. This paper will discuss the most important characteristics of
distribution networks with distributed generators and efficiency of the existing protection of MV distribution feeders in distribution system
of EP BiH.
Keywords: medium voltage distribution network, distributed generation, relay protection

UVOD ljenim dijelovima odlaza. Kod korištenja strujno zavisne

Svrha relejne zaštite je da osigura pouzdan rad energet-
skih sistema i minimizira uticaj neizbježnih kvarova u
sistemu. Sa stanovišta protoka energije opasne situacije
nastaju zbog prekomjernih struja i prenapona. Najčešće
je zaštita srednjenaponskih (SN) distributivnih odlaza
izvedena prekostrujnim relejima u više stepeni sa strujno
nezavisnim i više različitih oblika strujno zavisnih karakte-
ristika. Selektivnost djelovanja zaštite sa strujno nezavi-
snom vremenskom karakteristikom postiže se vremen-
skim stepenovanjem od kraja mreže prema izvoru napa-
janja. Naprimjer, strujno zavisne karakteristike prekostruj-
ne zaštite u distributivnoj mreži Elektroprivrede BiH (EP
BiH), koriste se kod zaštite dugih distributivnih odlaza s
nadzemnom mrežom. U ovim slučajevima potrebno je
postići neometano uključenje odlaza i dovoljno nisko
strujno podešenje kako bi se obuhvatili i kvarovi na uda-
1 JP Elektroprivreda BiH, Elektrodistribucija Tuzla, Bosna i
Hercegovina
s.gruhonjic@elektroprivreda.ba
2 Univerzitet u Sarajevu, Elektrotehnički fakultet, Bosna i
Hercegovina
sead.kreso@etf.unsa.ba
Rad dostavljen: oktobar 2015. Rad prihvaćen: februar 2016.
vremenske karakteristike posebno treba obratiti pažnju
na postizanje selektivnosti sa zaštitama transformatora i
zaštitama vodova višeg naponskog nivoa. Najveći dio
mreže EP BiH, u postojećim uslovima, radi s izoliranom
neutralnom tačkom. Za sada, uzemljenje preko malog
otpora prisutno je samo u dijelu mreže ED Sarajevo. Za
zaštitu od zemljospoja u izoliranim SN mrežama koristi se
usmjerena zemljospojna zaštita. Automatsko ponovno
uključenje može biti prisutno za distributivne odlaze s
nadzemnom mrežom za svrhu eliminacije prolaznih kva-
rova. U distributivnim mrežama prisutna je još neusmje-
rena prekostrujna zaštita s trenutnim ili znatno skraćenim
vremenom djelovanja za svrhu eliminacije bliskih kratkih
spojeva ili kratkih spojeva s većim vrijednostima struja
kvara. U slučaju da se koriste neusmjerene prekostrujne
zaštite sa brzim ili trenutnim vremenom djelovanja,
potrebno je posebnu pažnju obratiti na provođenje struj-
ne selektivnosti. Postizanje strujne selektivnosti kod
izbora podešenja prekostrujnog člana zahtijeva pouzdan
proračun struja kratkog spoja [1], [2].
Priključenje distribuiranih generatora (DG) u distributivnoj
mreži (DM) mijenja osnovne karakteristike radijalno napa-
jane mreže i ima značajnijeg uticaja na tokove snaga,
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 5

vrijednosti struja kratkog spoja, rad zaštitnih uređaja, u vezi sa strujom koja dolazi od strane DG i zavisi samo
naponske prilike, stabilnost, gubitke i kvalitet električne od konfiguracije mreže do mjesta kvara. Zbog toga se
energije. Integracija DG u DM mijenja nivo struje kratkog vrijednost struje kvara koja dolazi sa strane mreže neće
spoja. Doprinos DG struji kvara vidi se na strujama koje promijeniti u odnosu na situaciju kada DG nije bio priklju-
mjere relejne zaštite tako da postojeći sistem zaštita čen, za kvar na istom mjestu. Ako se mjesto kvara nala-
može imati problema u radu. Ovo će uzrokovati da neki zi iza tačke priključenja DG tada dolazi do promjena
kvarovi ostanu neotkriveni a u nekim slučajevima doći će uslova u kojima radi zaštita postavljena na početku odla-
do problema u selektivnosti zaštita. Ovdje su prikazane za, što može dovesti do problema u koordinaciji zaštite.
promjene koje nastaju u distributivnoj mreži zbog priklju- U ovom slučaju, uticaj na struju koja dolazi sa strane
čenja DG i koje mogu ometati rad klasične relejne zaštite mreže, nakon priključenja DG, zavisi od ukupne impe-
distributivnih mreža. Na primjeru realne distributivne 10 danse voda, snage kratkog spoja napojne mreže, nazna-
kV mreže predloženo je moguće rješenje za postizanje čene snage DG i mjesta priključenja. Maksimalan uticaj
efikasnijeg sistema zaštite u mreži sa DG. DG na struju koja dolazi iz mreže je za tačku priključenja
za koju ta struja dostiže minimum. Prikaz pristupa i
U stranoj literaturi može se pronaći dosta radova koji
modela mreže za provjeru uticaja DG na struje kvara pri-
obrađuju ovu temu [3]–[8]. Za distributivnu mrežu EP BiH,
kazan je uz pomoć literature [3], [4]. Za analizu uticaja DG
do sada nema konkretnih istraživanja vezanih za koordi-
na struje kvara, može se posmatrati uopšteni prikaz dije-
naciju zaštite na dijelovima mreža sa DG. Razlog je i što
la mreže kao na slici (Slika 1). Na sabirnicama B u mreži
su do sada ugrađeni DG relativno manjih snaga tako da
spojen je DG.
se ne narušava bitno koordinacija i sigurnost postojećih
distributivnih zaštita. Pregledom objavljenih radova na
BH K CIGRÉ, pronađen je rad u kojem se prezentira
proširenje metoda apsorpcionog kapaciteta mreže za
svrhu procjene intenziteta uticaja DG na podešenje pre-
kostrujnih zaštita [9]. U EP BiH trenutno je u izradi studija
na temu “Analiza uticaja i definiranje smjernica kod pri-
ključenja distribuiranih izvora na distributivnu mrežu”.
Vjerovatno će aspekt uticaja DG na podešenje i koordi- Slika 1: Jednopolna shema mreže s kvarom na sabirnicama C
naciju relejne zaštite distributivne SN mreže u BiH, u
Naprimjer, za slučaj kvara na sabirnicama C (Slika 1),
budućnosti, biti češće tema različitih analiza. Posljednjih
struja kvara je zbir komponenti struje koja dolazi od stra-
godina intenzivirana je ugradnja distribuiranih generatora u
ne generatora i struje koja dolazi iz mreže:
distributivnoj mreži EP BiH pa bi svakako trebalo, za dije-
love mreže sa značajnijom distribuiranom proizvodnjom,
Ik = IM + IDG (1)
provjeriti osjetljivost, podešenja i koordinaciju zaštite.
Za analizu je pogodno koristiti relativnu udaljenost koja
1. UTICAJ DG NA NIVO STRUJA KRATKOG SPOJA U pokazuje udaljenost DG u odnosu na ukupnu dužinu
MREŽI distributivnog SN odlaza:
Prisustvo DG u mreži utiče na nivo struja kratkog spoja u
mreži, tako što dovodi do povećanja struja kvara u pore-
(2)
đenju sa situacijom kada nema DG u mreži. Uopšte,
može se reći da uticaj DG koji će imati na struje kratkog U prethodnoj jednačini “d” je udaljenost od izvorne TS do
spoja zavisi od sposobnosti DG da napaja mjesto kvara. mjesta priključenja DG i “duk” je ukupna dužina distribu-
U slučaju priključenja DG manjih snaga ovo povećanje tivnog odlaza. Ekvivalentna shema za dio mreže sa Slike
nije veliko. Međutim, ako priključeni DG imaju veće snage 1 prikazana je na Slici 2. Ovdje je ZL ukupna impedansa
tada povećanje struje na mjestu kvara može biti dovoljno voda, ZDG je impedansa generatora i ZMA je impedansa
da uzrokuje poremećaj koordinacije između zaštitnih ure- mreže do sabirnica A. Naponi mreže i generatora ozna-
đaja. Uticaj DG na struje kratkog spoja zavisi od nekoliko čeni su sa UMA i UDG.
faktora kao što su snaga generatora, udaljenost DG od
mjesta kvara i vrsta generatora. Iz ovog razmatranja tre-
ba izdvojiti distribuiranu proizvodnju električne energije
putem fotonaponskih panela. Fotonaponske elektrane
ne doprinose porastu struje kratkog spoja, budući da se
na mrežu priključuju preko invertora. Tip generatora koji
ima značajan uticaj na nivo struje kratkog spoja je sinhro-
ni generator. Kada se kvar dogodi između izvorne TS i
tačke priključenja DG, dolazi do galvanskog razdvajanja
na mjestu kvara, tako da struja koja dolazi iz mreže nije Slika 2: Ekvivalentna shema dijela mreže sa Slike 1
6 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Prema shemi na Slici 2 može se napisati slijedeće:
(3)
Na Slici 2 i u prethodnoj jednačini, sa IM je označen
doprinos mreže a sa IDG označen je doprinos DG u uku-
pnoj struji kvara. Za shemu prikazanu na Slici 2 može se
primjeniti Tevenenovo pravilo (Slika 3).
Slika 3: Tevenenov ekvivalent
Za ovaj slučaj Tevenenova impedansa je:
(4)
U prethodnoj jednačini ZMA=jXMA je impedansa mreže ili
ekvivalent mreže do sabirnica A, ZDG=jXDG je impedan-
sa generatora i ZL=R L + jXL je ukupna impedansa voda.
Sa “l” je označena relativna udaljenost generatora defini-
sana sa (2). Struja trofaznog kratkog spoja može se izra-
čunati kao:
(5)
Zamjenom Zth u prethodnoj jednačini, slijedi:
(6)
gdje je:
(7)
(8)
Struja koja dolazi iz mreže (doprinos mreže) može se izra-
ziti kao:
(9)
Zamjenom u prethodnoj jednačini slijedi da je doprinos
mreže u ukupnoj struji kvara određen sa:
(10)
Ukupna struja kvara I3fks određena jednačinom (6) je neli-
nearna jednačina kao što je i struja koja određuje doprinos
mreže. U slučaju slabe mreže, ZMA može biti veliko kao i
ZDG i u odnosu na doprinos generatora, doprinos mreže u
vrijednosti struje kvara opada. Maksimalan uticaj DG na
struju kvara dešava se kada je doprinos mreže minimalan.
Zbog toga je određen minimum jednačine (10).
(11)
Iz ovoga slijedi:
(12)
Na osnovu ove jednačine može se odrediti mjesto priklju-
čenja DG koje daje maksimalan uticaj DG na struje kvara.
Prethodno izvođenje i prikaz dijela SN distributivne mre-
že napravljeno je za ilustraciju uticaja DG na struje kvara.
U realnim uslovima, distributivni odlazi najčešće nisu
homogeni tako da se ne može koristiti relacija (2). Impe-
danse voda tada bi trebalo prikazivati u apsolutnim (ohm)
a ne u jedničnim vrijednostima (ohm/km). U konkretnim
slučajevima priključenja DG i analize uticaja na rad relejne
zaštite, potrebno je na pouzdanom modelu mreže unijeti
priključeni DG (ili više njih) sa odgovarajućim parametri-
ma i napraviti proračune struja kvara. Kod unošenja
podataka o uticaju mreže potrebni su pouzdani podaci o
strujama kratkog spoja u izvornim TS 110/x kV. U realnim
uslovima, provjera mogućnosti priključenja DG određene
snage na distributivnu mrežu ne uslovljava se koordina-
cijom zaštite. Za provjeru mogućnosti priključenja DG
rade se proračuni tokova snaga i naponskih prilika kako
bi se vidjele promjene naponskih prilika i gubitaka koje su
uzrokovane priključenjem distribuiranih izvora. Eventual-
na korekcija podešenja zaštita u distributivnoj mreži radi
se u toku priprema za pokretanje DG. Takođe, treba
naglasiti da direktno priključenje DG (bez posredovanja
transformatora), dosta više utiče na promjene nivoa stru-
ja kratkog spoja. U distributivnoj SN i NN mreži EP BiH,
za sada, nisu identificirani ovakvi primjeri. U postojećim
uslovima se pokazalo da za mrežu EP BiH mogu treba-
ti i detaljnije provjere mogućnosti priključenja DG. Najve-
će vrijednosti snage kratkog spoja u sistemu EP BiH
kreću se oko 600 MVA. Samo na nekoliko mjesta u siste-
mu, maksimalne vrijednosti snage tropolnog kratkog
spoja dostižu vrijednosti od 650 MVA. U prosjeku snage
tropolnog kratkog spoja na 35 kV mreži kreću se u gra-
nicama od 200 do 250 MVA. U mreži 10 kV snage tro-
polnog kratkog spoja su najčešće u granicama do 250
MVA. Samo na nekoliko mjesta u sistemu snaga tropol-
nog kratkog spoja dostiže vrijednosti do 340 MVA. U
prosjeku, snaga kratkog spoja na 10 kV mreži kreće se
oko 100 MVA. Kada je u pitanju priključenje DG u distri-
butivnoj mreži, više su ugrožena područja sa malim vri-
jednostima struja kratkog spoja (energetski slabe mreže).
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 7

Zbog toga treba imati u vidu da u distributivnom sistemu
EP BiH ima energetski slabih područja gdje se vrijednosti
struja kratkog spoja u 10 kV mreži kreću oko 50 MVA a
u 35 kV mreži oko 100 MVA.
2. UTICAJ DG NA DISTRIBUTIVNE ZAŠTITE
Najčešći problemi koji se mogu pojaviti poslije priključe-
nja DG na distributivnoj mreži su slijedeći:
– Zatajenje zaštite i smanjenje dosega zaštite,
– Pogrešno reagovanje zaštite ili poremećaj selektivnosti,
– Poremećaj koordinacije između osigurača i reklozera,
– Ostrvski rad.
Takođe treba naglasiti da se u distributivnoj mreži sa DG
preporučuje blokada rada automatskog ponovnog uklo-
pa. Kod kvara na mreži treba omogućiti DG da se isklju-
či reagovanjem naponske ili frekventne zaštite na rastav-
nom mjestu prije nego što bi došlo do ponovnog uklju-
čenja od strane APU. Ako se APU ne blokira, posebno
kod sinhronih generatora, može doći do havarija u smislu
loma osovine [3], [4], [8].
snom vremenskom karakteristikom, može se desiti
pogrešno reagovanje zaštite. I u ovom slučaju podešenje
zaštitnih releja mora osigurati da se kvarovi na kraju odla-
za takođe otkriju što dovodi do relativno malih struja
podešenja. Ovdje DG utiče na selektivnost zaštitnih ure-
đaja u distributivnoj mreži.
2.3. Problemi s reklozerom (gubitak koordinacije
između osigurača i reklozera)
Zaštita nadzemnih odlaza sa automatskim reklozerima je
veoma efikasan način zaštite od prolaznih poremećaja i
na ovaj način se minimizira broj prekida u napajanju.
Ispravnom koordinacijom između reklozera i osigurača
na ograncima kvarovi se selektivno eliminišu. Spajanje
DG na ovu vrstu distributivnih odlaza uzrokuje nekoliko
problema sa zaštitom. Kao što je i prethodno navedeno,
mogu se pojaviti problemi prilikom detekcije struje kvara
reklozerom. Takođe, koordinacija između više reklozera ili
osigurača i reklozera može se izgubiti što direktno uzro-
kuje probleme sa selektivnošću. Najviše reklozera je
opremljeno sa strujno zavisnom vremenskom karakteri-
stikom. Ovo je detaljnije prikazano na Slici 4.a i Slici 4.b.

2.1. Zatajenje zaštite i smanjenje dosega zaštite

U klasičnim sistemima zaštite, prekostrujni releji se pode-
šavaju tako da se njima štiti dio radijalno napajane mreže
do prvog slijedećeg sklopnog elementa koji se pobuđuje
odgovarajućom relejnom zaštitom. Pri tome, doseg pre-
kostrujne zaštite određen je najmanjom vrijednošću stru-
je kvara koja će uzrokovati proradu. Poslije priključenja
DG između izvorne TS i tačke kojom je određen doseg
Slika 4.a: Radijalni distributivni odlaz sa zaštitnim uređajima,
releja, struja koju vidi zaštita imat će manju vrijednost uticaj DG na koordinaciju reklozera
nego u slučaju mreže bez DG. Zbog ovog smanjenja
moguće je da struje kratkog spoja ostanu neotkrivene ili
nedovoljne da uzrokuju proradu zaštite, zato što struja
koju vidi relej ne dostiže prag podešenja. Prekostrujni
releji kao i usmjereni releji i reklozeri prorađuju na osnovu
detekcije prekomjerne struje. Zbog toga, ovi zaštitni
sistemi neće reagovati što predstavlja najznačajnije pro-
bleme sa zaštitom. Stoga se može reći da DG s odgova-
rajućim doprinosom struji kvara direktno utiče na osjetlji-
vost i pouzdanost zaštite distributivne mreže. Slika 4.b: Radijalni distributivni odlaz sa zaštitnim uređajima,
uticaj DG na koordinaciju reklozera i osigurača
2.2. Pogrešno reagovanje zaštite (problem selektivnosti) Za situaciju na Slici 4.a i kvar K1, struja kvara koju vidi R1
Pogrešno reagovanje zaštite distributivnih odlaza je je struja IM. Struja na mjestu kvara određena je relacijom
moguće kada generator koji je priključen na izlazu, dopri- (1). Doprinos mreže (struja IM) smanjuje se što dovodi do
nosi struji kvara u slučaju kvara na susjednom vodu koji kasnije detekcije kvara (duže vrijeme prorade prema
se napaja iz iste izvorne TS. Doprinos generatora struji strujno zavisnoj vremenskoj karakteristici) ili u najgorem
kvara može prekoračiti prag podešenja prekostrujne slučaju do neotkrivanja kvara. Ovo je primjer problema u
zaštite što će dovesti do isključenja zdravog odlaza prije detekciji kvara. Za kvar K 2 struja kratkog spoja koju vidi
nego se otkloni stvarni kvar. Ova pojava može se prika- relej R 2 je Ik što je više od struje koju vidi R1.
zati i kao problem sa selektivnošću zaštite. Distribuirani
Naprimjer, za situaciju na Slici 4.b (kvar na ogranku) koor-
generator ima značajan doprinos struji kvara kada su
dinacija između osigurača i reklozera gubi se za veće
generator i/ili kvar locirani u blizini izvorne TS. Posebno u
vrijednosti struje kvara, a granična vrijednost struje vidi
slabim mrežama s dugim izlazima, koji su štićeni neu-
se na tački presjeka vremenskih karakteristika. Iza gra-
smjerenom prekostrujnom zaštitom sa strujno nezavi-
8 bosanskohercegovačka elektrotehnika
nične vrijednosti struje, kriva osigurača je ispod krive
reklozera, tako da će osigurač otkloniti kvar prije rekloze-
ra. Zbog toga će prolazni kvarovi biti isključeni trajno i
uzrokovat će nepotrebne beznaponske pauze [3].
Osim problema u detekciji i gubitka koordinacije, prisu-
stvo DG može uzrokovati i nesinhronizirani rad reklozera.
Tokom perioda isključenja reklozera odlaz će biti odvojen
od glavnog sistema dozvoljavajući da se luk na mjestu
kvara ugasi. Postojanje DG održava napajanje odlaza
tako da se zadržava i luk na mjestu kvara. Zbog toga
prolazni kvarovi prelaze u trajne. Osim toga, uzrokovano
neravnotežom između opterećenja i proizvodnje genera-
tora, generatori izlaze iz sinhronizma u odnosu na glavnu
mrežu što rezultira nesinhroniziranim ponovnim uključe-
njem. Ovo može ozbiljno oštetiti generator uzrokujući
visoke struje i napone u susjednim mrežama [3], [6].
2.4. Ostrvski rad (gubitak mreže)
Uobičajeno je da DG rade paralelno s mrežom. Ostrvski
režim rada dešava se kada dođe do prekida napajanja iz
mreže iz bilo kojeg razloga, a DG ili više DG nastavi da
napaja dio sistema koji je odvojen od mreže. Do prekida
napajanja iz mreže može doći zbog reagovanja zaštite
što uzrokuje isključenje prekidača, kao i zbog reagovanja
osigurača i drugih zaštitnih uređaja. To znači da pojava
kvarova u sistemu dovodi do neplaniranog ostrvskog
rada. Ostrvski rad ne mora nastupiti samo kao posljedi-
ca kvara, već do njega može doći i u normalnom pogo-
nu, zbog manipulacija sklopnom opremom i zbog pro-
mjena uklopnog stanja. Važeća tehnička regulativa u
većini država zabranjuje ostrvski rad.
3. MOGUĆA RJEŠENJA ZA SISTEM ZAŠTITE U MREŽI
SA DG
Za rješenje problema izbora, podešenja i koordinacije
zaštite u distributivnoj mreži sa DG, u literaturi se predla-
žu različiti načini. Ova rješenja kreću od jednostavnih pro-
mjena u podešenjima releja do kompletnih novih adaptiv-
nih zaštitnih sistema [3], [4]. U slijedećim poglavljima
ukratko su opisani neki od ovih postupaka. Treba nagla-
siti da odabir načina štićenja u distributivnoj mreži sa DG
zavisi od snage mreže i snage instaliranih DG, odnosno
od intenziteta uticaja DG na struje kvara u mreži.
3.1. Moguće rješenje za probleme detekcije i
selektivnosti
Problemi s detekcijom kvara su u vezi sa snagom gene-
ratora spojenih na distributivnu mrežu i snagom kratkog
spoja na tom području. Prvi pokušaj u sprečavanju pro-
blema detekcije kvara je modificiranje podešenja zaštite.
Doprinos generatora dovodi do redukcije u doprinosu
mreže struji kvara zbog čega prag podešenja zaštite tre-
ba biti reduciran. Problem je što bi ovo moglo uzrokova-
ti i pogrešno isključenje u slučaju kvara na susjednom
odlazu. U tom slučaju može se predložiti ugradnja usmje-
renih prekostrujnih zaštita koje će reagovati samo u slu-
čaju kada struje kvara idu od izvorne TS prema mjestu
kvara. Problemi s detekcijom kvara takođe se dešavaju
na distributivnim odlazima s nadzemnim vodičima, uklju-
čujući DG koji se štite reklozerima. U tim slučajevima
može se izgubiti koordinacija osigurač – reklozer. U dis-
tributivnim mrežama EP BiH, u postojećim uslovima,
uglavnom nije zastupljena koncepcija štićenja SN vodova
reklozerima i osiguračima. Zaštita distributivnih SN odla-
za je postavljena samo na početku odlaza u izvornoj TS.
3.2. Rješavanje problema nesinhroniziranog
ponovnog uklopa i ostrvskog rada
Postoji i pristup da se u slučaju poremećaja na mreži
odvoji DG što je moguće brže da bi se restorirala prvo-
bitna priroda distributivne mreže. Restoriranje prvobitne
strukture distributivne mreže rezultira neusmjerenom
strujom kvara tako da postojeći zaštitni sistem može pru-
žiti selektivnu zaštitu. Za udaljene kvarove, odvajanje DG
ne mora uvijek biti neophodno, a osim toga uzrokuje se
i gubitak korisne energije. Nesinhronizirani ponovni uklop
može se pojaviti u distributivnim mrežama štićenim reklo-
zerima, dok se ostrvski rad može pojaviti u mrežama s
konvencionalnom prekostrujnom zaštitom. Tokom isklju-
čenja reklozera DG može biti još uvijek priključen na izo-
lirani dio voda. Pri tome DG jedinica teži da napaja lokal-
no spojena opterećenja i izolirani dio može biti posma-
tran kao ostrvski rad. U slučaju velike asimetrije između
opterećenja i snage generatora brzina generatora će
rasti ili opadati i napon i frekvencija će prekoračiti dozvo-
ljene tolerancije. Zbog narušavanja ovih ograničenja DG
jedinica će biti isključena od strane vlastite naponske i
strujne zaštite. Najbolje rješenje je prevencija ostrvskog
rada i poslije toga nesinhroniziranog ponovnog uklopa
tako što se radi odvajanje DG jedinice prije nego se akti-
vira ponovno uključenje. Važno je dovoljno brzo i pouz-
dano detektovati nastajanje ostrva. Ovo je zadatak tzv.
LOM (Loss of Mains) zaštita. Metode detekcije ostrvskog
rada u literaturi se dijele na pasivne i aktivne metode [3],
[4]. Pasivne metode detektuju gubitak mreže (glavnog
napajanja) mjerenjem ili nadzorom veličina stanja (napon,
frekvencija). Naprimjer, jasna indikacija gubitka osnovnog
napajanja je promjena naponskog nivoa i frekvencije.
Promjene napona i frekvencije dešavaju se u određenom
vremenskom periodu, tako da je ova vrsta LOM zaštita
sporija. U ovoj grupi metoda može da se posmatra i brzi-
na promjene napona ili brzina promjene frekvencije (tzv.
ROCOF zaštite – Rate of Change of Frequency). Nedo-
statak ovih zaštita može biti nepotrebno djelovanje uzro-
kovano promjenama frekvencije. Osim mjerenja i nadzo-
ra, postoje tzv. aktivne metode detekcije gubitka mreže
gdje se sistem za detekciju aktivno uključuje u energet-
ske tokove u cilju identifikacije ostrvskog rada. Naprimjer,
za DG se može kontrolisati izlazna reaktivna snaga. U
slučaju ostrvskog rada DG nije u mogućnosti da isporu-

čuje određenu reaktivnu snagu susjednoj mreži. Razlika
u reaktivnim snagama može biti indikator gubitka mreže.
Predlaže se i nadzor impedanse sistema tako što se
visokofrekventni izvor spaja preko kondenzatora na mje-
stu razdvajanja DG i mreže. Omjer nadziranih impedansi
se značajno mijenja kod pojave ostrvskog rada. Ovo je
područje gdje se intenzivno istražuje i u literaturi se mogu
pronaći različiti pristupi detekciji ostrvskog rada. Svakako
u upotrebi su i klasične metode gdje se prati pozicija pre-
kidača u izvornoj TS koji može dovesti do ostrvskog
rada. U slučaju isključenja ovog prekidača šalje se signal
prema DG. Za ovaj nadzor može se koristiti i SCADA
sistem. Nedostatak je što za prenos ovog signala treba
osigurati odgovarajući komunikacioni kanal. U svakom
slučaju, metode za efikasnu i pouzdanu detekciju ostrv-
skog rada neophodne su u smislu pomjeranja ograniče-
nja koja postoje kod integracije DG u distributivnu mrežu.
Aktuelna istraživanja u pogledu rješavanja problema sa
zaštitom fokusirana su i na adaptivne zaštite koje dozvo-
ljavaju promjenu karakteristika zaštite i podešenja u skla-
du sa situacijom u mreži [3]-[7].
4. ISPITIVANJE NA REFERENTNOM MODELU MREŽE
Za ilustraciju problema koje unosi priključenje DG u
pogledu ispravnog reagovanja zaštite, u realnoj mreži EP
BiH, napravljen je proračun struja kvara i provjereno je
reagovanje prekostrujne zaštite prvog i drugog stepena.
Nivoi struje kvara koji su prikazani za razmatrani dio
10 kV mreže odgovaraju većem broju realnih nadzemnih
10(20) kV odlaza. Na shemi na Slici 5 nisu prikazane sve
Slika 5: Primjer dijela mreže sa ugrađenim DG (4x600 kVA)
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 9
TS 10(20)/0,4 kV i ogranci. Prikazana je ukupna dužina
dionica kojim se zatvara struja kvara (kabl XHE 49A u
dužini od 594 m, Al Fe 50 mm2 u dužini od 9680 m i Al
Fe 35 mm2 u dužini od 840 m). Na shemi je ostalo prika-
zano još nekoliko prolaznih trafostanica. Takođe, zadati
uticaj mreže na 110 kV strani odgovara realnim vrijedno-
stima TS 110/x kV u sistemu EP BiH (mreža 110 kV zada-
ta je parametrima Ik3’’=6,995 kA, Ik1’’=6,017 kA, R/
X=0,01). Mreža 10 kV napaja se preko transformatora
110/10,5/10,5 kV snage 16/16/5,35 MVA.
Naprimjer, na odlazu E prekostrujna zaštita je podešena
prema struji dvopolnog kratkog spoja na kraju odlaza.
Za slučaj kada nisu priključeni distribuirani generatori,
struja dvopolnog kratkog spoja na kraju posmatranog
odlaza je: Ik2=608,8 A. Ovo je struja koju vidi relej na
početku odlaza u izvornoj TS, za slučaj kvara na kraju
odlaza. Prvi stepen prekostrujne zaštite (I> zaštita) na
SNO E podešen je na Ipod>=500A (koeficijent osjetljivosti
je 1,22). U slučaju priključenja DG, na SNO E, u tački F, i
za slučaj kvara na kraju odlaza, struja na mjestu kvara je
veća nego za situaciju bez DG i iznosi 726,2 A. Međutim,
za situaciju s priključenom distribuiranom proizvodnjom,
struja koju vidi I> relej postaje 491,3 A što je nedovoljno
za reagovanje zaštite. Prema tome, u ovom slučaju govo-
rimo o zatajenju prekostrujne zaštite odlaza ili smanjenju
dosega štićenja. Slijedi izvještaj o provedenoj analizi krat-
kog spoja dijela mreže prikazane na Slici 5 (dvopolni
kratki spoj je zadan na kraju SNO E, odnosno na sabir-
nicama krajnje TS 10(20)/0,4 kV).
10 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Analiza kratkog spoja mreže: se selektivnost štićenja. Situacija za tropolne kvarove je

ZADANI KRATKI SPOJEVI: još nepovoljnija. Naprimjer, za slučaj tropolnog kratkog
KRATKI SPOJEVI NA SABIRNICAMA : spoja na odlazu A, na istom mjestu, struja koju vidi relej
=========================================== na odlazu E je 627,3 A.
Naziv sabirnice : 10-2624
Takođe, za odlaz E, na Slici 5, maksimalni uticaj DG na
----------------------------------------------
struju kvara izračunato prema jednačini (12), dobija se za
UR0= 5.774kV , 0.47[o] ( 100.02%)
situaciju kada je relativna udaljenost mjesta priključenja
US0= 2.887kV , 179.05[o] ( 50.00%)
distribuirane proizvodnje l=0,47.
UT0= 2.887kV , 179.05[o] ( 50.00%)
3Uo= 144.0 V , 89.46[o] Selektivno štićenje u ovom slučaju moguće bi bilo posti-
---------------------------------------------- ći s usmjerenim prekostrujnim zaštitama, sa podešenjem
Rezultati na mjestu kratkog spoja : K2 (S-T) koje odgovara struji kvara kada se uzme u obzir i posto-
---------------------------------------------- janje distribuirane proizvodnje. Naprimjer, u navedenom
Ul = 10.00kV (prije KS) slučaju, za struju podešenja prekostrujnog člana predla-
I[S-T]= 726.2 A že se vrijednost od 350 do 400 A. Zaštita treba da rea-
Z[S-T]= 13.8 ohm , 38.55[o] guje samo kod smjera struje od sabirnica izvorne TS do
Rezultati vezanih elemenata : mjesta kvara. Vremenska I-t karakteristika usmjerene
---------------------------------------------- prekostrujne zaštite u ovom slučaju može ostati strujno
Tip Naziv IR IS nezavisna. Problem koji se može identificirati kod manjih
IT 3Io vrijednosti podešenja struje je nepotrebno reagovanje
---------------------------------------------- prekostrujne zaštite zbog struja uključenja odlaza. Visoke
Vod 2704-2624 0.000 A/ 90.47 726.2 struje uključenja javljaju se kod uključenja dugih distribu-
A/-128.55 726.2 A/ 51.45 0.000 A/ -0.98 tivnih odlaza, bez rasterećenja. Savremene numeričke
=========================================== zaštite za rješenje ovog problema imaju na raspolaganju
Tip : Vod strujno zavisne karakteristike za prekostrujni član (I>
Naziv : ČTS 110/10(20) kV - TS 2623 član) i tzv. funkciju “inrush” za drugi stepen prekostrujne
---------------------------------------------- zaštite (I>> član). U posljednjih desetak godina dugi dis-
Sabirnica : SNO E 10 tributivni odlazi izvedeni nadzemnom mrežom u EP BiH
---------------------------------------------- opremljeni su učinskim linijskim rastavljačima s daljinskim
UR0= 5.773kV , 0.47[o] ( 100.02%) nadzorom čime se omogućava i postepeno uključenje
US0= 5.755kV , -123.38[o] ( 99.70%) odlaza. Posmatrani dio mreže radi s izoliranom neutral-
UT0= 5.552kV , 117.99[o] ( 96.17%) nom tačkom. Promjena u izboru podešenja i proradi
3Uo= 144.0 V , 89.46[o] usmjerene zemljospojne zaštite zbog priključenja DG
IR= 0.452 A , -10.58[o] uglavnom nema. Međutim, bitno je da u slučaju isključe-
IS= 491.3 A , 67.40[o] nja prekidača odlaza, zaštite DG na vrijeme identificiraju
IT= 491.4 A , -112.65[o] ostrvski rad i odvoje DG od lokalne mreže.
3Io= 0.000 A , 178.65[o]
Drugi stepen prekostrujne zaštite (I>> član s trenutnim
Zdist=9.90 ohm , 19.31[o]
djelovanjem za zaštitu od bliskih kratkih spojeva) za ovu
----------------------------------------------
vrstu odlaza podešava se na vrijednosti 1000 do 1200 A.
Sabirnica : 10-2623
Ovim stepenom prekostrujne zaštite štiti se dio voda bli-
----------------------------------------------
že izvornoj TS. I ovdje kod priključenja DG, može se doći
UR0= 5.773kV , 0.47[o] ( 100.02%)
u situaciju da se smanji doseg I>> člana, odnosno da se
US0= 5.727kV , -123.61[o] ( 99.20%)
ovim stepenom može štititi samo manji dio odlaza nego
UT0= 5.517kV , 118.13[o] ( 95.58%)
je to bilo u slučaju prije priključenja distribuirane proi-
3Uo= 144.0 V , 89.46[o]
zvodnje.
IR= 0.452 A , 169.42[o]
IS= 491.3 A , -112.60[o] Prelaskom na naponski nivo 20 kV, dužine SN odlaza,
IT= 491.4 A , 67.35[o] zbog bolje propusnosti mreže, će se vjerovatno poveća-
3Io= 0.000 A , -1.35[o] vati. Zbog toga će biti dosta teško odabrati odgovarajuće
Zdist=9.82 ohm , -160.76[o] podešenje prekostrujne zaštite postavljene samo na
---------------------------------------------- početku SN odlaza. Vjerovatno da će se u cilju postizanja
efikasnijeg štićenja, uz istovremeno smanjenje bezna-
Takođe, u slučaju kvara na SNO A, npr. dvopolni kratki
ponskih pauza za potrošače, pristupiti automatizaciji
spoj na početku druge dionice odlaza A, struja koja dola-
rada distributivne SN mreže i ugradnji reklozera i osigu-
zi od strane DG i koju vidi relej na odlazu E je 533,5 A,
rača na više mjesta na SN odlazu. Ova koncepcija štiće-
što je dovoljno za proradu zaštite. Znači u ovom slučaju
nja SN mreže zahtijevaće detaljniju analizu podešenja i
dolazi do isključenja oba odlaza A i E, odnosno narušava
koordinacije zaštitnih uređaja u odnosu na situaciju kada

se SN odlaz štiti zaštitama postavljenim samo na počet-
ku odlaza, u izvornoj TS x/10(20) kV.
5. ZAKLJUČAK
U distributivnoj mreži EP BiH u narednom se periodu
očekuje značajnija integracija distribuiranih izvora elek-
trične energije u distributivnoj SN mreži. Za dijelove dis-
tributivne mreže sa priključenim DG potrebno je provesti
provjeru podešenja i koordinacije djelovanja relejnih
zaštita. Preduslov za ovo je postojanje modelirane distri-
butivne mreže. Model mreže treba biti provjeren mjerenji-
ma na stvarnoj mreži i pouzdan za simulaciju različitih
mogućih situacija u mreži. Snaga priključenih DG na
nekim dijelovima mreže EP BiH dostiže granicu kada je
potrebno provjeriti doseg i selektivnost postojećih distri-
butivnih zaštita. U distributivnoj SN mreži EP BiH najčešće
nisu još uvijek zastupljeni reklozeri ili reklozeri i osigurači na
ograncima. Distributivni SN odlazi uglavnom su štićeni
prekostrujnim i usmjerenim zemljospojnim zaštitama
postavljenim samo na početku distributivnog odlaza, u
izvornoj TS x/10(20) kV. S aspekta provjere dosega i
selektivnosti ovo je jednostavniji postupak u odnosu na
distributivne mreže koje se štite reklozerima u više tačaka
na odlazu. Međutim, i u postojećim uslovima, posebno za
mreže sa malim snagama kratkog spoja treba identificirati
probleme sa zaštitom i predložiti alternativna rješenja.
LITERATURA
[1] F. Božuta “Automatski zaštitni uređaji elektroenergetskih
postrojenja”, Svetlost Sarajevo 1989.
[2] Y.G. Paithankar “Transmission Network Protection, The-
ory and Practice”, Marcel Dekker, New York 1997.
[3] E. Coster, J. Myrzik, W. Kling “Effect of DG on distribution
grid protection” preuzeto sa http://cdn.intechopen.com/
pdfs/10133/InTech-Effect_of_dg_on_distribution_grid_
protection.pdf, januar 2015.
[4] Martin Geidl “Protection of PowerSystems with Distributi-
on Generation: State of the Art” preuzeto sa
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 11
http://e-collection.library.ethz.ch/eserv/eth:27990/eth-
27990-01.pdf, januar 2015.
[5] K. Makl, S. Repo, P. Jarventausta: “Impacts of distributed
generation on earth fault protection in distribution systems
with isolated neutrals”, 19 th International Conference on
Electricity Distribution, Veinna, 21–24 May 2007.
[6] Hager M., Sollerkvist F., Bolen M.H.J.: The impact of dis-
tributed energy resources on distribution system protecti-
on, STRI AB, Ludvika Sweden, 2005.
[7] J.A.Pecas Lopes, N. Hatziargyriou, J. Mutale, P. Djapic,
N. Jenkins: “Integrating distributed generation into electric
power systems: A rewiev of drivers, challenges and
opportunities”, Electric Power System Research 77, str.
1189-1203, 2007.
[8] Elektroinstitut Milan Vidmar “Studija o priključivanju i radu
distribuiranih izvora energije u elektroenergetskom siste-
mu Crne Gore”, Ljubljana, 2012.
[9] M. Kušljugić, E. Bećirović: “Prekostrujna zaštita elektro-
distributivnih mreža sa distribuiranim generatorima”, VII
Savjetovanje BH K CIGRÉ, Neum, oktobar 2007.
BIOGRAFIJA
Šeila Gruhonjić Ferhatbegović rođena je 1969. godine u
Bijeljini, Bosna i Hercegovina. Diplomirala je 1994. godine na
Fakultetu elektrotehnike u Tuzli. Magistarski rad na temu “Algo-
ritmi lokatora kvara na prenosnim vodovima” odbranila je na
Fakultetu elektrotehnike u Tuzli. Doktorsku disertaciju “Određi-
vanje mjesta jednofaznog kvara u distribucijskim mrežama
zasnovano na putnim valovima”, odbranila je na Fakultetu elek-
trotehnike i računarstva u Zagrebu, 2012. godine. Od 1994.
godine zaposlena je u JP EP BiH. Učestvovala je u izradi više
studija, elaborata i projekata u JP EP BiH iz oblasti zaštite dis-
tributivnih sistema, energetskih analiza i kvaliteta električne
energije. Kao autor i koautor do sada je objavila dvadeset i
devet radova na konferencijama i stručnim skupovima. Na
međunarodnim konferencijama objavila je osam radova.
Sead Kreso rođen je 1949. godine u Sarajevu. Na Elekteh-
ničkom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1972. godine, magi-
strirao 1977. i doktorirao 1988. godine. Do 1992. godine radio
je u Energoinvestu na razvoju uređaja zaštite i upravljanja elek-
troenergetskim sistemom, a 1996. godine prelazi na Elektro-
tehnički fakultet u Sarajevu, gdje i danas radi.
12 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Izvorni naučni rad/Original scientific paper

RJEŠENJE PROBLEMA EKONOMSKOG DISPEČINGA

KORIŠTENJEM METODE PRETRAŽIVANJA PO UZORKU
SOLVING ECONOMIC DISPATCH PROBLEM USING PATTERN
SEARCH METHOD
Damir Aganović1

Sažetak: Metode direktnog pretraživanja su evolucijski algoritmi korišteni za rješavanje optimizacionih problema sa ograničenjima. One
ne zahtijevaju informacije o gradijentu funkcije cilja koja je predmet optimizacije prilikom pretrage za optimalnim rješenjem. Jedna od
takvih metoda je metoda pretraživanja po uzorku. Ovaj rad predstavlja aplikaciju metode pretraživanja po uzorku za rješavanje problema
nekonveksnog ekonomskog dispečinga. Korištena metoda je radi potvrde njene učinkovitosti testirana na proizvodnim sistemima sastav-
ljenim od 5, 13 i 40 termojedinica. Pored toga, svojstva konvergencije i robusnosti korištene metode su ocijenjena kroz usporedbu s rezul-
tatima predstavljenim u literaturi za sistem sa 40 termojedinica. Ishod je ohrabrujući i pokazuje da je metoda pretraživanja po uzorku
primjenljiva za rješavanje problema nekonveksnog ekonomskog dispečinga.
Ključne riječi: ekonomski dispečing, konveksnost, metoda pretraživanja po uzorku
Abstract: Methods of direct search are evolutionary algorithms used for constrained optimization problem solving. Information regarding
objective function gradient is not required for finding an optimum solution. Pattern search is one such method. This paper gives an appli-
cation of the method for non-convex economic dispatch problem solving. As a confirmation of its effectiveness, the method has been
tested on the systems consisted of five, thirteen and forty thermal power units. Also, characteristics of this method have been compared
to other popular methods. The results are encouraging and show that the pattern search method is a very useful for non-convex eco-
nomic dispatch problem solving.
Keywords: economic dispatch, convexity, pattern search method

UVOD tehničko-tehnološka izvedba termojedinica je takva da

Povećanje troškova proizvodnje i potreba za optimalnim
korištenjem proizvodnih resursa u elektroenergetskom
sistemu nameću potrebu za upotrebom ekonomskog
dispečinga kao planske funkcije bitne za udovoljenje
ovim zahtjevima [1]. Glavni cilj ekonomskog dispečinga je
smanjiti ukupne troškove proizvodnje optimalnom aloka-
cijom izlaznih snaga na angažovane termojedinice, uz
zadovoljenje ograničenja u obliku jednakosti i nejednako-
sti [2], [3]. Osnovna pogonska karakteristika termo jedini-
ce je tzv. ulazno-izlazna karakteristika dobijena normativ-
nim ispitivanjima i obradom podataka, ili proračunima na
stadijumu izrade projektno-konstruktivnih karakteristika
termojedinice. Za predstavljanje ulazno-izlaznih karakte-
ristika termo jedinice može se koristiti kontinualna forma
karakteristike u vidu polinomne krive, ili niza segmentnih
pravih koje fituju eksperimentalne (ili konstruktivne)
podatke. U većini slučajeva aproksimacija s kvadratnom
karakteristikom smatra se zadovoljavajućom. Realna
1 JP Elektroprivreda BiH, Bosna i Hercegovina
d.aganovic@elektroprivreda.ba
Rad dostavljen: novembar 2015. Rad prihvaćen: februar 2016.
su turbine opremljene s više regulacionih ventila koji se
otvaraju u sekvencama pri povećanju izlazne snage ter-
mo jedinice, [4]. Zbog toga se na ulazno-izlaznoj karak-
teristici termojedinice javljaju diskontinuiteti kao posljedi-
ca naglog porasta gubitaka u mlaznicama parne turbine
pri sekvencijalnom upuštanju pare u turbinu. Tačan oblik
ulazno-izlazne karakteristike u blizini prelaska upuštanja
pare s jednog na drugi regulacioni ventil teško se ekspe-
rimentalno određuje. U većini slučajeva i za relativno pre-
cizne proračune, koristi se aproksimirana karakteristika
koja je konveksna, neprekidna i diferencijabilna funkcija
(najčešće polinomno predstavljena) kako bi se u rješava-
nju problema kratkoročne optimizacije angažovanja i
režima rada termojedinica mogle koristiti konvencionalne
optimizacione tehnike [2], [5].
Razne optimizacione tehnike su korištene za rješavanje
problema ekonomskog dispečinga (ED). Neke od tih teh-
nika se temelje na klasičnim metodama optimizacije, dok
druge koriste umjetnu inteligenciju, ili heurističke algori-
tme. Mnogi izvori prikazuju primjenu klasičnih metoda
optimizacije za rješavanje problema ED, kao što su line-
arno programiranje ili kvadratno programiranje [6]. Meto-
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 13

de linearnog programiranja su brze i pouzdane, a brzina nim dijelom elektroenergetskog sistema da bi alocirao
im je ovisna o veličini problema. Metode nelinearnog pro- ukupnu proizvodnju termojedinica i fokusirao se na koor-
gramiranja imaju probleme s konveksnošću i algoritam- dinaciju njihovih proizvodnih troškova.
skom složenošću. Algoritmi bazirani na Newtonovoj meto-
U tradicionalnoj postavci problema ekonomskog dispe-
di imaju poteškoće u radu s velikim brojem ograničenja
činga, energetske (troškovne) karakteristike termo jedini-
tipa nejednakosti [7]. Metode temeljene na tehnikama
ca su često aproksimirane polinomnom funkcijom (najče-
umjetne inteligencije, kao što su umjetne neuronske mre-
šće kvadratnom funkcijom), pa je tako problem rješavan
že, takođe se uspješno primjenjuju [8], [9]. U posljednje
korištenjem optimizacione tehnike kao lambda-iterativna
vrijeme mnoge heurističke tehnike pretrage, kao što su
metoda, gradijentna metoda i slično [17]–[21]. Za aplikaci-
optimizacija rojem čestica [7], [9], [10], [11] genetski algori-
ju ovih metoda nužno je osigurati diferencijabilnost troš-
tmi [9], [12] i šišmiš algoritam [13], razmatraju se u kontek-
kovnih karakteristika kako bi se pronašlo globalno opti-
stu rješavanja ED problema. Osim toga, razvijene su i
malno rješenje. Realne energetske karakteristike termoje-
hibridne metode [14], gdje se kombinuju konvencionalni
dinica su izrazito nelinearne zbog prisustva regulacionih
pristup Lagrangeove relaksacije, metoda gradijenta i dina-
ventila na turbinama koji se otvaraju u sekvencama pri
mičko programiranje. Takođe, postoji i alternativni oblik
povećanju izlazne snage termo jedinice (engl. valve-point
hibridne metode za rješavanje nekonveksnog problema
effect). Tako se na energetskoj karakteristici termojedinice
ED s diferencijalnom evolucijom [15] kao primarnim ‘opti-
javljaju diskontinuiteti kao posljedica naglog porasta gubi-
mizatorom’, gdje se koriste njene prednosti globalnog
taka u mlaznicama parne turbine pri sekvencijalnom upu-
pretraživanja. Najbolje dobiveno rješenje se potom odre-
štanju pare u turbinu. Zbog toga problem ekonomskog
đuje sekvencijalnim kvadratnim programiranjem.
dispečinga postaje nekonveksan problem na koji se ne
Nedavno je velika pažnja usmjerena na metode direktnog mogu primijeniti klasične optimizacione tehnike koje u
pretraživanja. Radi se o familiji metoda globalne optimiza- principu završavaju u pronalaženju nekog od lokalnih
cije čije ideje razvoja potiču još od 1960. godine. Metode optimuma. Otuda praktični problem ekonomskog dispe-
direktnog pretraživanja su strukturirane da istraže skup činga s nekonveksnim energetskim (troškovnim) karakte-
tačaka oko trenutne pozicije, tražeći tačku koja daje bolju ristikama predstavlja još uvijek izazovan zadatak.
vrijednost funkcije cilja nego trenutna tačka. U ovu famili-
ju se ubrajaju algoritmi pretraživanja po uzorku, simpleks 1.1. Klasični model ekonomskog dispečinga
metode (različite od simpleks algoritma korištenog u line-
Neka se razmatra jednostavna konfiguracija proizvodnog
arnom programiranju), Powellova optimizacija i druge
sistema koji se sastoji od N termojedinica koje podmiruju
metode [16]. Metode direktnog pretraživanja, suprotno
ukupno opterećenje sistema Pp(t) u svakom vremenskom
standardnim metodama optimizacije, često se nazivaju
intervalu t. Neka svaka od proizvodnih termojedinica ima
nederivacione jer ne zahtijevaju bilo kakve informacije o
troškovnu karakteristiku Fi(Pi(t)) i neka je izlazna snage
gradijentu ili višim derivacijama funkcije cilja za traženje
svake od jedinice Pi(t) u svakom intervalu t. Na Slici 1 su
optimalnog rješenja. Zbog toga se metode direktnog pre-
simbolički ilustrovane termojedinice koje su povezane na
traživanja mogu veoma dobro iskoristiti za rješavanje
ekvivalentno potrošačko čvorište na kojem je skoncentri-
nekontinualnih, nediferencijabilnih i multimodalnih optimi-
sano ukupno opterećenje sistema. Ovakva shema odgo-
zacionih problema. Budući da je ekonomski dispečing
vara modelu ekonomskog dispečinga kod kojeg su
jedan takav problem, ova metoda se čini kao dobar izbor.
zanemareni gubici u prijenosnoj mreži.
U ovom radu metoda pretraživanja po uzorku je korište-
na za rješavanje problema nekonveksnog ekonomskog
dispečinga.

1. MODEL DINAMIČKOG EKONOMSKOG DISPEČINGA

Problem optimalne raspodjele opterećenja na proizvod-
ne jedinice – ekonomski dispečing, zauzima posebno
mjesto u optimalnom planiranju pogona elektroenerget-
skog sistema. Ekonomski dispečing predstavlja operativ-
nu funkciju u kojoj je ukupna proizvodnja raspodijeljena
između angažovanih termojedinica na način da se mini-
miziraju ukupni troškovi proizvodnje i da se pri tome
zadovolje sva postavljena pogonska ograničenja i potre-
be potrošača. Za bilo koje specificirane uslove optereće-
nja sistema, ekonomski dispečing određuje izlazne sna-
ge svih termojedinica, s kojima će minimizirati ukupne
troškove goriva i koje će podmiriti potrebe potrošača [17]. Slika 1: N termojedinica povezanih na ekvivalentno čvorište
Ekonomski dispečing korišten je u upravljanju proizvod- koje podmiruju ukupno opterećenje u sistemu
14 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Na Slici 2 su simbolički ilustrovane termojedinice koje su
povezane na prijenosnu mrežu s distribuiranim ekviva-
lentnim potrošačkim čvorištima čije su snage svedene na
naponski nivo prijenosa. Ovakva shema odgovara mode-
lu ekonomskog dispečinga kod kojeg su gubici u prijeno-
snoj mreži uzeti u obzir.
Slika 2: N termojedinica povezanih na prijenosnu mrežu sa
distribuiranim potrošačkim čvorištima čije su snage svedene
na naponski nivo prijenosa
Matematička formulacija problema ekonomskog dispe-
činga, bez uvažavanja gubitaka u prijenosnoj mreži, data
je kao što slijedi. Funkcija kriterijuma je jednaka ukupnim
troškovima goriva Fuk da bi se podmirio potrošački zahtjev
za snagom. Problem se svodi na minimizaciju funkcije kri-
terijuma Fuk, uz zadovoljenje skupa ograničenja:
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
U jednačini (1) predstavljena je funkcija cilja (kriterijuma)
koja se odnosi na ukupne troškove goriva svih N
termojedinica, tokom vremenskog perioda optimizacije
T. Iz jednačine (1) se vidi da su troškovne karakteristike
termojedinica modelovane s konveksnom funkcijom –
polinomom drugog reda. Ograničenje tipa jednakosti (2)
predstavlja balansno ograničenje prema kojem ukupna
proizvodnja svih angažovanih termo jedinica mora
podmiriti zbir ukupnog opterećenja Pp i prijenosnih
gubitaka u sistemu Pl u svakom vremenskom intervalu t.
Ograničenja (3) i (4) predstavljaju tzv. ramp rate limite,
odnosno ograničenja na dozvoljenu promjenu
opterećenja u dva uzastopna vremenska intervala.
Ograničenje (3) odnosi se na tzv. ramp-up limit, odnosno
na dozvoljenu promjenu izlazne snage termojedinice u
dva uzastopa perioda kada ona povećava svoju snagu.
To znači da termojedinica i iz vremenskog perioda t – 1,
kojoj odgovara izlazna snaga Pi(t – 1), prelaskom u
vremenski period t može maksimalno povećati snagu za
iznos dozvoljenog povećanja od RUi, a kojoj će odgovarati
snaga Pi(t). Ograničenje (4) odnosi se na tzv. ramp-down
limit, odnosno na dozvoljenu promjenu izlazne snage
termojedinice u dva uzastopa perioda kada ona smanjuje
svoju proizvodnju. To znači da termo jedinica i iz
vremenskog perioda t – 1, kojoj odgovara izlazna snaga
Pi(t – 1), prelaskom u vremenski period t može maksimalno
smanjiti snagu za iznos dozvoljenog smanjenja od RDi,
a kojoj će odgovarati snaga Pi(t). Ograničenje (5)
uspostavlja limite na dozvoljenu promjenu izlazne snage
termojedinice, odnosno izlazna snaga termojedinice u
bilo kojem vremenskom intervalu mora se nalaziti unutar
tehničkih ograničenja određenih kao minimalna, odnosno
maksimalna izlazna snaga.
1.2. Model ekonomskog dispečinga s nekonveksnim
karakteristikama
Realna tehničko-tehnološka izvedba termojedinica je
takva da su turbine opremljene s više regulacionih venti-
la koji se otvaraju u sekvencama pri povećanju izlazne
snage termojedinice. Zbog toga se na ulazno – izlaznoj
karakteristici termojedinice javljaju diskontinuiteti kao
posljedica naglog porasta gubitaka u mlaznicama parne
turbine pri sekvencijalnom upuštanju pare u turbinu.
Tačan oblik ulazno-izlazne karakteristike termojedinice u
blizini prelaska upuštanja pare s jednog na drugi regula-
cioni ventil teško se eksperimentalno određuje. Zbog
toga se veoma često u literaturi koristi model troškovne
karakteristike termojedinice koji sadrži visok stepen neli-
nearnosti, a sastoji se u dodavanju ‘’sinusne’’ funkcije na
osnovnu karakteristiku modelovanu polinomom drugog
stepena. Na ovaj način problem predstavljen relacijama
(1) – (5) poprima sljedeći oblik [22]-[25]:
(6)
(7)
(8)

(9)
(10)
i predstavlja potpun model nekonveksnog ekonomskog
dispečinga. Koeficijenti ξi i ζi, za termojedinicu i, reflektu-
ju efekat sekvencijalnog otvaranja regulacionih ventila
kod turbina termojedinica (engl. valve-point effect).
2. METODA PRETRAŽIVANJA PO UZORKU
Metode i tehnike direktnog pretraživanja, suprotno stan-
dardnim, klasičnim, metodama optimizacije često se
nazivaju nederivacionim metodama jer ne zahtijevaju
informacije o gradijentu ili višim derivacijama funkcije kri-
terijuma za traženje optimalnog rješenja. Zbog toga se
one mogu veoma efikasno iskoristiti za rješavanje nekon-
tinualnih i nediferencijabilnih optimizacionih problema,
kakav je problem nekonveksnog ekonomskog dispečin-
ga [26]–[28]. Optimizaciona procedura kod algoritma
pretraživanja po uzorku predstavlja evolucijsku tehniku
koja je pogodna kod rješavanja raznih problema globalne
optimizacije. Glavna prednost joj je u jednostavnom kon-
ceptu, jednostavnoj implementaciji i računarskoj efika-
snosti. Za razliku od drugih heurističkih algoritama, kao
što su genetski algoritmi, naprimjer, algoritam pretraživa-
nja po uzorku posjeduje fleksibilan i dobro balansiran
operator za poboljšanje i prilagodbu globalnog i preci-
znost lokalnog pretraživanja.
Algoritam pretraživanja po uzorku radi tako što vrši pro-
račun funkcije kriterijuma za niz tačaka koje mogu even-
tualno biti blizu optimalne tačke. Algoritam započinje
definisanjem skupa tačaka, odnosno mreže, oko zadane
tačke. Ova tačka može biti zadana od strane korisnika, ili
se može izračunati iz prethodnog koraka algoritma. Mre-
ža se formira dodavanjem tačke koja se posmatra u nizu
vektora koji predstavljaju uzorak (Slika 3). Ako se za neku
tačku unutar mreže utvrdi da daje bolju vrijednost funk-
cije kriterijuma od trenutne tačke pretraživanja, ta tačka
postaje tačka posmatranja u narednoj iteraciji. Dakle,
algoritam pretraživanja po uzorku započinje u početnoj
tački X0 koja se daje kao polazište od strane korisnika. U
prvoj iteraciji, uz vrijednost 1 skalara veličine mreže, vek-
tori uzorka su [0,1], [1,0], [–1,0] i [0,–1]. Zatim, algoritam
dodaje ove vektore početnoj tački X0 zbog proračunava-
nja sljedećih tačaka mreže [26], [28]:
X0 + [1,0]
X0 + [0,1]
X0 + [–1,0]
X0 + [0,–1]
Algoritam ispituje tačke mreže računanjem pripadajuće
vrijednosti funkcije kriterijuma dok ne pronađe onu tačku
za koju je ta vrijednost manja od vrijednosti za tačku X0.
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 15
Ako postoji takva tačka, onda je ispitivanje uspješno i
tada algoritam određuje novu tačku posmatranja X1.
Nakon uspješnog ispitivanja, algoritam prelazi na iteraci-
ju 2 i množi skalar veličine mreže s 2 (faktor širenja). U
iteraciji 2, mreža je konstruisana od sljedećih tačaka:
2 × [1,0] + X1
2 × [0,1] + X1
2 × [–1,0] + X1
2 × [0,–1] + X1
Algoritam ponovo analizira tačke mreže dok ne pronađe
onu čija je vrijednost funkcije kriterijuma manja od one
koju ima tačka X1. Prvu takvu tačku naziva X2 i ispitivanje
je uspješno. Zbog toga skalar veličine mreže se množi s
2, pa za iteraciju 3 poprima vrijednost 4. S druge strane,
ako se iteracija 3 završi kao neuspješno ispitivanje, odno-
sno niti jedna od tačaka mreže nema manju vrijednost
funkcije kriterijuma za tačku X2, u tom slučaju algoritam
ne mijenja trenutnu tačku posmatranja u sljedećoj iteraci-
ji, odnosno X3 = X2. Pored toga, algoritam smanjuje veli-
činu mreže 2 puta, odnosno množi je faktorom skupljanja
0.5. Zatim se vrši ispitivanje tačke uz manju mrežu.
Slika 3: Ilustracija pozicije različitih tačaka
u algoritmu pretraživanja po uzorku
Algoritam pretraživanja po uzorku ponavljat će prethod-
no opisane korake dok ne pronađe optimalno rješenje u
postupku minimizacije funkcije kriterijuma. Algoritam se
zaustavlja u sljedećim slučajevima:
– veličina mreže je manja od tolerantne veličine;
– broj iteracija dostiže određenu, unaprijed definisanu
vrijednost;
– broj upoređivanja funkcija kriterijuma dostiže unapri-
jed definisanu vrijednost;
– udaljenost između tačke s uspješnim ispitivanjem i
tačke sa sljedećim uspješnim ispitivanjem je manja
od definisane tolerancije;
16 bosanskohercegovačka elektrotehnika

– razlika između vrijednosti funkcije kriterijuma u jednoj
tački sa uspješnim ispitivanjem i one u tački sljedećeg
uspješnog ispitivanja je manja od definisane toleran-
cije.
Navedeni koraci i način evolucije funkcije kriterijuma pre-
ma algoritmu pretraživanja po uzorku ilustrovani su kroz
dolje predstavljeni pseudokod. Treba napomenuti da svi
parametri uključeni u ovaj algoritam mogu biti unaprijed
specificirani u zavisnosti od prirode problema koji se raz-
matra. Korisnik ima velike mogućnosti kontrole smjera
pretraživanja. Ilustracija pseudokoda za algoritam pretra-
živanja po uzorku data je u obliku [28]:
risan. Što se tiče kriterija zaustavljanja, sve tolerancije su
postavljene na 10 –6, maksimalan broj iteracija na 1000, a
maksimalan broj upoređivanja funkcija na 2000 ∙ N, gdje
je N broj termojedinica.
Svi proračuni su obavljeni na računaru novije generacije,
sa Intel i7 procesorom i 8 GB RAM-a.
3.1. Test - primjer 1: slučaj sa 5 termojedinica
Testni sistem se sastoji od 5 proizvodnih jedinica čiji su
podaci predstavljeni u Tabeli I. Koeficijenti prijenosnih
gubitaka dati su pomoću B-matrice, a 24-satni dijagram
opterećenja u Tabeli II. Svi podaci su preuzeti iz [30].

Inicijalizacija – odrediti početnu tačku x0 i Tabela I: Podaci o proizvodnim termojedinicama

dužinu koraka D0. jedinica G1 G2 G3 G4 G5
for k = 0, 1, ... a (n.j./h) 25 60 100 120 40
izračunaj f(xk) b (n.j./MWh) 2 1,8 2,1 2 1,8
odrediti dužinu koraka sk koristeći pretraživanje
c (n.j./MW2h)∙10-3 8 3 1,2 1 1,5
okoline – kreiraj mrežu
ξ (n.j./h) 100 140 160 180 200
izračunaj rk = f(xk) – f(xk+sk)
ζ (rad/MW)∙10-3 42 40 38 37 35
if rk ≥ 0, tada xk+1 = xk+sk, inače
Pmin (MW) 10 20 30 40 50
xk+1 = xk
Pmax (MW) 75 125 175 250 300
ažuriraj dužinu koraka Dk
RU (MW/h) 30 30 40 50 50
RD (MW/h) 30 30 40 50 50
ponavljaj dok nije zadovoljen kriterijum
zaustavljanja.
 0, 000049 0, 000014 0, 000015 0, 000015 0, 000020
 
3. REZULTATI PRORAČUNA 0, 000014 0, 000045 0, 000016 0, 000020 0, 000018
B =  0, 000015 0, 000016 0, 000039 0, 000010 0, 000012
Da bi se ocijenila učinkovitost metode pretraživanja po  
uzorku, analizirana su tri test slučaja nekonveksnog eko-  0, 000015 0, 000020 0, 000010 0, 000040 0, 000014
 0, 000020 0, 000018 0, 000012 0, 000014 0, 000035
nomskog dispečinga sa 5, 13 i 40 termo jedinica. Prva  
dva slučaja su primjeri koji pokazuju učinkovitost, način
rada i mogućnosti programa. Uobzireni su svi ulazni
Tabela II: Dnevni dijagram opterećenja sistema
parametri kao što su prijenosni gubici, ramp-up i ramp-
down ograničenja, a potrošački zahtjevi dati u obliku opterećenje opterećenje opterećenje
sat sat sat
jednosatnog opterećenja i višesatnog dijagrama. (MW) (MW) (MW)
S druge strane, treći slučaj je mnogo kompleksniji, te 1 410 9 690 17 558
prilikom proračuna do izražaja dolaze efikasnost i robu- 2 435 10 704 18 608
snost metode. Stoga je usporedba s drugim metodama 3 475 11 720 19 654
napravljena kroz ovaj primjer. 4 530 12 740 20 704
Nelinearni problem optimizacije je riješen pomoću una- 5 558 13 704 21 680
prijed definisane funkcije pretraživanja po uzorku ugra- 6 608 14 690 22 605
đene u GA&DS grupu alata programskog paketa Matlab 7 626 15 654 23 527
[29]. Ova funkcija implementira algoritam pretraživanja
8 654 16 580 24 463
po uzorku opisan u poglavlju 2.
Na početku je izvršeno nekoliko proračuna s različitim
Obavljeno je 20 proračuna za različite početne tačke, i
vrijednostima ključnih parametara metode pretraživanja
najbolji dobijeni rezultat (najniži troškovi) je 47911 (n.j.).
po uzorku, kao što su početna veličina mreže i faktori
Rezultati optimalne raspodjele izlaznih snaga na termo
širenja i skupljanja mreže. Na osnovu tih rezultata, veliči-
jedinice za taj rezultat predstavljeni su u Tabeli III. Pro-
na mreže je postavljena u daljim proračunima na vrijed-
sječno trajanje proračuna iznosilo je 68 sekundi, odno-
nost 1, faktor širenja na 2, a faktor skupljanja na 0,5.
sno manje od 3 sekunde po satnom opterećenju.
Osim toga, vektor početne tačke X0, je nasumično gene-
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 17

Tabela III: Optimalna raspodjela izlaznih snaga Obavljeno je 100 proračuna od kojih je odabran najbolji
P1 P2 P3 P4 P5 rezultat. Ukupno trajanje proračuna je 10 minuta i 4
sat sekunde, odnosno 6 sekundi po proračunu.
(MW) (MW) (MW) (MW) (MW)
1 16,8 36,0 107,2 102,7 150,8
2 41,5 20,0 112,7 124,9 139,8 Tabela V: Optimalna raspodjela izlaznih snaga

3 58,8 43,5 112,7 124,9 139,8

jedinica snaga (MW) jedinica snaga (MW)
4 75,0 73,5 122,6 124,9 139,8
G1 680 G8 60
5 75,0 98,6 126,2 124,9 139,8
G2 360 G9 159,7
6 75,0 98,5 166,2 136,1 139,8
G3 360 G10 46,3
7 75,0 98,6 175,0 145,8 139,8
G4 159,7 G11 40
8 75,0 98,5 175,0 174,5 139,8
G5 159,7 G12 55
9 75,0 100,3 175,0 209,8 139,8
G6 159,7 G13 120
10 75,0 114,8 175,0 209,8 139,8
G7 159,7    
11 75,0 125,0 175,0 209,8 146,0
12 75,0 125,0 175,0 209,8 166,6
13 75,0 114,8 175,0 209,8 139,7
14 75,0 100,2 175,0 209,9 139,8 Nadalje, analizira se optimalna raspodjela opterećenja na
15 75,0 102,5 135,9 209,8 139,8 13 termojedinica, pri čemu je ukupni potrošački zahtjev
16 62,0 86,5 168,9 177,8 91,8 dat na 12-satnom vremenskom horizontu čije su vrijed-
17 46,0 88,3 168,9 177,8 83,5 nosti predstavljene u Tabeli VI. Rezultati raspodjele opte-
rećenja na termojedinice dati su u Tabeli VII, pri čemu
18 16,0 98,5 158,0 209,8 133,5
ukupni troškovi pogona, odnosno troškovi goriva iznose
19 39,8 98,6 175,0 209,8 139,7
242091 (n.j.).
20 69,9 119,9 175,0 209,8 139,7
Obavljeno je 20 proračuna i prosječno trajanje proračuna
21 46,3 120,0 142,0 209,8 171,8
iznosilo je 79 sekundi, odnosno manje od 7 sekundi po
22 33,2 103,9 110,0 177,8 187,8
satnom opterećenju.
23 33,5 88,0 78,0 193,8 139,7
24 12,5 65,8 105,5 143,9 139,7
Tabela VI: Dijagram opterećenja sistema (MW)

period Pp(t) period Pp(t) period Pp(t)

3.2. Test - primjer 2: slučaj sa 13 termojedinica
1 2520 5 825 9 2520
U ovom test - slučaju analizira se optimalna raspodjela
2 1860 6 940 10 2220
opterećenja na 13 termoproizvodnih jedinica, a čiji su
osnovni podaci prikazani u Tabeli IV. Ukupni potrošački 3 1735 7 1310 11 2875
zahtjev iznosi 2520 (MW) tokom analiziranog perioda od 4 1305 8 2230 12 1885
jednog sata [5].
Rezultati raspodjele opterećenja na termojedinice za ovaj
slučaj predstavljeni su u Tabeli V. Ukupni troškovi goriva
pri ovoj raspodjeli iznose 24713 (n.j./h).

Tabela IV: Podaci o proizvodnim termo jedinicama

jedinica G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 G11 G12 G13

a (n.j./h) 550 309 307 240 240 240 240 240 240 126 126 126 126
b (n.j./MWh) 8,10 8,10 8,10 7,74 7,74 7,74 7,74 7,74 7,74 8,60 8,60 8,60 8,60
c (n.j./MW2h)∙10-3 0,28 0,56 0,56 3,24 3,24 3,24 3,24 3,24 3,24 2,84 2,84 2,84 2,84
ξ (n.j./h) 300 200 150 150 150 150 150 150 150 100 100 100 100
ζ (rad/MW)∙10-3 35 42 42 63 63 63 63 63 63 84 84 84 84
Pmin (MW) 0 0 0 60 60 60 60 60 60 40 40 55 55
Pmax (MW) 680 360 360 180 180 180 180 180 180 120 120 120 120
RU (MW/h) 335 250 250 80 80 80 80 80 80 120 120 120 120
RD (MW/h) 360 290 290 130 130 130 130 130 130 120 120 120 120
P0 (MW) 420 280 280 120 150 130 160 140 140 100 80 80 75
18 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Tabela VII: Raspodjela izlaznih snaga termo jedinica na 12-satnom vremenskom horizontu

sat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
P1(t) (MW) 315,3 25,6 30,6 33,6 25,9 15,4 35,9 141,3 242,5 322,1 600,1 332,6
P2(t) (MW) 338,4 314,1 24,1 25,4 16,6 0,0 178,1 269,4 357,5 345,5 354,9 132,2
P3(t) (MW) 320,1 30,1 166,1 20,8 0,0 0,0 24,5 272,1 360,0 348,8 360,0 147,8
P4(t) (MW) 180,0 174,2 177,3 128,6 73,2 65,2 130,0 180,0 180,0 140,4 180,0 147,3
P5(t) (MW) 180,0 174,2 177,3 128,6 73,2 65,2 94,9 174,9 180,0 140,4 180,0 147,3
P6(t) (MW) 180,0 174,2 177,3 128,6 73,2 65,2 130,0 180,0 180,0 140,4 180,0 147,3
P7(t) (MW) 180,0 174,2 177,3 128,6 73,2 65,2 130,0 180,0 180,0 140,4 180,0 147,3
P8(t) (MW) 180,0 174,2 177,3 128,6 73,2 116,6 130,0 180,0 180,0 140,4 180,0 147,3
P9(t) (MW) 180,0 174,2 177,3 128,6 73,2 116,6 130,0 180,0 180,0 140,4 180,0 147,3
P10(t) (MW) 120,0 120,0 120,0 120,0 49,8 119,2 92,9 120,0 120,0 101,6 120,0 108,4
P11(t) (MW) 120,0 120,0 120,0 120,0 87,7 119,2 92,9 120,0 120,0 101,6 120,0 108,4
P12(t) (MW) 113,1 102,6 105,3 106,8 102,8 96,2 70,3 116,2 120,0 79,0 120,0 85,7
P13(t) (MW) 113,1 102,6 105,3 106,8 102,8 96,2 70,3 116,2 120,0 79,0 120,0 85,7

3.3. Test - primjer 3: slučaj sa 40 termo jedinica na, koliko ih je obavljeno, uz različite početne tačke. Svi
U ovom primjeru analizira se optimalna raspodjela opte- proračuni su obavljeni za ukupno 40 minuta, što u pro-
rećenja u IEEE testnom sistemu sa 40 jedinica. Ulazni sjeku iznosi 24 sekunde za jedan proračun.
podaci se mogu naći u [31]. Prijenosni gubici su zanema- U Tabeli IX data je opsežna usporedba dobijenog rezulta-
reni, a ukupna potrošnja iznosi 10500 (MW). ta metodom pretraživanja po uzorku s rezultatima dobije-
Rezultati raspodjele opterećenja po termojedinicama nim drugim metodama, kao što su optimizacija rojem
predstavljeni su u Tabeli VIII. čestica, evolucijsko programiranje, genetski algoritam,
plankton optimizacijski algoritam, šišmiš algoritam, bioge-
Tabela VIII: Optimalna raspodjela izlaznih snaga ografska optimizacija, kao i njihovim različitim varijantama
i modifikacijama. Rezultati su preuzeti iz [2], [5], [32], [33].
jedinica snaga (MW) jedinica snaga (MW)
G1 110,8 G21 523,3 Očigledno je da metoda pretraživanja po uzorku postiže
najbolji rezultat.
G2 110,8 G22 523,3
G3 112,0 G23 523,3 Tabela IX: Usporedba rezultata
G4 179,7 G24 523,3
optimizaciona troškovi
G5 87,8 G25 523,4 metoda goriva (n.j.)
G6 140,0 G26 523,3 CEP 123488
G7 259,6 G27 10,0 FEP 122679
G8 284,6 G28 10,0 PSO 122324
ESO 122122
G9 284,6 G29 10,0
SPSO 122050
G10 130,0 G30 90,0 APPSO 122044
G11 168,8 G31 190,0 PSO-LRS 122036
G12 168,7 G32 190,0 IGA 121916
G13 214,8 G33 190,0 HPSOWM 121915
PPSO 121788
G14 394,3 G34 164,8
PC-PSO 121768
G15 304,5 G35 199,6
NPSO 121705
G16 304,5 G36 199,8 HDE 121699
G17 489,3 G37 109,9 KH 121695
G18 489,3 G38 110,0 BA 121679
G19 511,3 G39 110,0 NPSO-LRS 121664
MPSO 121649
G20 511,3 G40 511,3
MBA 121578
SOH-PSO 121501
Ukupni troškovi pri ovoj raspodjeli iznose 121464 (n.j./h), BBO 121480
što predstavlja najbolji rezultat od ukupno 100 proraču- Pretraživanje po uzorku 121464

Legenda skraćenica iz Tabele IX:
CEP – classical evolutionary programming
FEP – fast evolutionary programming
PSO – particle swarm optimization
ESO – evolutionary structural optimization
SPSO – sliced particle swarm optimization
APPSO – agent based parallel particle swarm
optimization
PSO-LRS – particle swarm optimization, local random
search
IGA – interactive genetic algorithm
HPSOWM – hybrid particle swarm optimization with
wavelet mutation
PPSO – perceptive particle swarm optimization
PC-PSO – principal component particle swarm
optimization
NPSO – novel particle swarm optimization
HDE – hybrid differential evolution
KH – krill herd
BA – bat algorithm
NPSO-LRS – novel particle swarm optimization, local
random search
MPSO – modified particle swarm optimization
MBA – modified bat algorithm
SOH-PSO – self-organizing hierarchical particle swarm
optimization
BBO – biogeography-based optimization
4. ZAKLJUČAK
U ovom radu korištena je metoda pretraživanja po uzor-
ku kao optimizaciona tehnika za rješavanje problema
nekonveksnog ekonomskog dispečinga. Metoda je pri-
mijenjena na test sistemima sastavljenim od 5, 13 i 40
termojedinica. Usporedba napravljena za test - sistem
od 40 jedinica, pokazuje da ova metoda ima odgovara-
juće preimućstvo u odnosu na neke druge metode, evo-
lucijsko programiranje, ili roj čestica, naprimjer. S druge
strane, kroz analizu obavljenih proračuna primijećeno je
da je metoda pretraživanja po uzorku osjetljiva na počet-
ne parametre i oslanja se na činjenicu koliko je blizu star-
tna tačka globalnom rješenju. To čini ovu metodu više
podložnom upadanju u zamku lokalnog minimuma.
Međutim, povoljna brzina računanja omogućava dodat-
ne proračune u cilju povećanja sigurnosti rješenja. Tako-
đe treba napomenuti da ostale metode s kojim se ova
metoda poredi obično započinju s populacijom početnih
tačaka, a ne s jednom tačkom kao metoda pretraživanja
po uzorku, što zahtijeva značajnije računarske resurse.
LITERATURA
[1] K. Afshar, A. S. Gazafroudi, Application of stochastic pro-
gramming to determine operating reserve with conside-
ring wind and load uncertainties, Journal of Operation and
Automation in Power Engineering, 2013.
[2] F. Namdari, R. Sedaghati, An Intelligent Approach Based
on Meta-Heuristic Algorithm for Non-Convex Economic
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 19
Dispatch, Journal of Operation and Automation in Power
Engineering, 2015.
[3] A. Hatefi, R. Kazemzadeh, Intelligent tuned harmony
search for solving economic dispatch problem with valve-
point effects and prohibited operating zones, Journal of
Operation and Automation in Power Engineering, 2013.
[4] T. Niknam, R. Azizipanah-Abarghooee, R. Sedaghati, A.
Kavousi-Fard, An Enhanced hybrid particle swarm optimi-
zation and simulated annealing for practical economic
dispatch, Energy Education Science and Technology Part
A: Energy Science and Research, 2012.
[5] H. Hardiansyah, A Modified Particle Swarm Optimization
Technique for Economic Load Dispatch with Valve-Point
Effect, I.J. Intelligent Systems and Applications, 2013.
[6] R. T. Bui, S. Ghaderpanah, Real power rescheduling and
security assessment, IEEE Transactions Power Apparatus
and Systems, 1982.
[7] R. K. Pancholi, K. S. Swarup, Particle swarm optimization
for security constrained economic dispatch, Chennai
International Conference on Intelligent Sensing and Infor-
mation Processing, 2004.
[8] M. El-Sharkawy, D. Nieebur, Artificial neural networks with
application to power systems, IEEE Power and Energy
Society, 1996.
[9] J. S. Al-Sumait, A. K. Al-Othman, J. K. Sykulski: Applica-
tion of pattern search method to power system valve-
point economic load dispatch, Electrical Power and
Energy Systems, 2007.
[10] A. Safari, H. Shayeghi, Iteration Particle Swarm Optimiza-
tion Procedure for Economic Load Dispatch with Genera-
tor Constraints, Expert System with Applications, 2011.
[11] J. Park, Y. Jeong, J. Shin, K. Lee, An Improved Particle
Swarm Optimization for Nonconvex Economic Dispatch
Problems, IEEE Transactions on Power Systems, 2010.
[12] H. K. Youssef, K. M. El-Naggar, Genetic based algorithm
for security constrained power system economic dis-
patch, Electric Power Systems Research, 2000.
[13] G. Komarasamy, A. Wahi, An Optimized k-means cluste-
ring technique using bat algorithm, European Journal of
Scientific Research, 2012.
[14] C. L. Chen, N. Chen, Direct search method for solving
economic dispatch problem considering transmission
capacity constraints, IEEE Transactions on Power
Systems, 2001.
[15] L. S. Coelho, V. C. Mariani, Combining of chaotic differen-
tial evolution and quadratic programming for economic
dispatch optimization with valve-point effect, Power
Systems IEEE Transactions, 2006.
[16] R. M. Lewis, V. Torczon, M. W. Trosset, Direct search
methods: then and now, Journal of Computational and
Applied Mathematics, 2000.
[17] X. S. Han, H. B. Gooi, D. Kirschen, Dynamic economic
dispatch, feasible and optimal solutions, IEEE Transacti-
ons on Power Systems, 2001.
[18] M. Hajro, M. Kušljugić, Eksploatacija i upravljanje elektro-
energetskih sistema, Svjetlost Sarajevo, 1996.
[19] A. J. Wood, B. F. Wollenberg, Power generation, operati-
on and control, second edition, John Wiley & Sons, 1996.
[20] J. Zhu, Optimization of power system operation, John
Wiley & Sons, 2009.
[21] M. Ćalović, A. Sarić, Eksploatacija elektroenergetskih
sistema, Beopres štampa, 1999.
20 bosanskohercegovačka elektrotehnika
[22] R. Balamurugan, S. Subramanian, Self-adaptive differen-
tial evolution based power economic dispatch of genera-
tors with valve-point effects and multiple fuel options,
International Journal of Computer Science and Enginee-
ring, World Academy of Science, Engineering and Tech-
nology, 2007.
[23] J. B. Park, Y. W. Jeong, H. H. Kim, J. R Shin, An impro-
ved particle swarm optimization for economic dispatch
with valve-point effect, International Journal of Innovati-
ons in Energy Systems and Power, 2006.
[24] T. A. A. Victoire, A. E. Jeyakumar, Hybrid PSO-SQP for
economic dispatch with valve-point effect, Electric Power
Systems Research, 2004.
[25] T. A. A. Victoire, A. E. Jeyakumar, Deterministically guided
PSO for dynamic dispatch considering valve point effect,
Electric Power Systems Research, 2005.
[26] K. Y. Lee and M. A. El-Sharkawi, Modern heuristic optimi-
zation techniques – theory and applications to power
systems, John Wiley & Sons, 2008.
[27] J. Momoh, Electric power system applications of optimi-
zation, Marcel Dekker, 2001.
[28] M. Hajro, S. Bišanović, Napredne optimizacione tehnike u
elektroenergetskom sistemu, predavanja na doktorskom
studiju u š.g. 2012/13, Elektrotehnički fakultet u Sarajevu,
2013.
[29] Genetic Algorithm and Direct Search Toolbox for use with
Matlab user’s guide, The Math works inc.
[30] M. Basu, Dynamic economic emission dispatch using
evolutionary programming and fuzzy satisfying method,
International Journal of Emerging Electric Power Systems,
2007.
[31] V. Dieu, P. Schegner, W. Ongsakul, Pseudo-Gradient
Based Particle Swarm Optimization Method for Noncon-
vex Economic Dispatch, Power, Control and Optimizati-
on, 2013.
[32] A. H. Gandomi, A. H. Alavi, Krill herd: A new bio-inspired
optimization algorithm, Communications in Nonlinear Sci-
ence and Numerical Simulation, 2012.
[33] A. Jalili, A. Noruzi, M. Yazdani, M. Mirzayi, Solving Econo-
mic Load Dispatch With Valve Point Effect Based On
Firefly Algorithm, GMP Review, 2015.
BIOGRAFIJA
Damir Aganović završio je prvi ciklus studija na Odsjeku za
elektroenergetiku Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu 2008.
godine, a 2010. godine i drugi ciklus studija. Trenutno pohađa
treći ciklus studija (doktorski) na istom fakultetu. Zaposlen je u
JP Elektroprivreda BiH kao stručni saradnik za operativno
upravljanje. Područja njegovog interesovanja su operativno
upravljanje proizvodnim jedinicama i distribuirani izvori električ-
ne energije.
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 21

Izvorni naučni rad/Original scientific paper

TEHNO-EKONOMSKA KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE

DISTRIBUTIVNIH TRANSFORMATORA SN/NN
TECHNO-ECONOMIC REACTIVE POWER COMPENSATION
OF MV/LV DISTRIBUTION TRANSFORMERS
Branko Posedel1, Petra Posedel Šimović2

Sažetak: Zbog malog učešća jalovog opterećenja u ukupnim gubicima radne snage i energije u transformatorima, potrebno je izvršiti
detaljne analize financijske isplativosti svakog ulaganja u kompenzaciju. Razvijeni matematički model u ovom radu omogućuje određivanje
optimalne snage kondenzatorske baterije i godine isplativosti, uvažavajući i godišnje troškove održavanja. Za vrednovanje prihoda zbog
smanjenja gubitaka snage i energije, troškova investicije i održavanja u periodu radnog vijeka baterije korištena je aktualizacijska metoda.
Predviđene su dvije aktualizacijske stope kako bi se analizirao njihov utjecaj na izbor optimalne snage baterije i vrijeme povrata investici-
je. Analiza provedena za transformatore koji se ugrađuju u zračne i samostojeće betonske trafostanice gradskog tipa predlaže optimalnu
snagu kondenzatorske baterije i tipske snage transformatora SN/NN kod kojih je ekonomski isplativa temeljna kompenzacija.
Ključne riječi: kondenzatorska baterija, smanjenje vršne snage i energije, aktualizacijska stopa, godišnji prihod, godišnji trošak
Abstract: The paper presents the method of reactive power compensation of MV/LV distribution transformers. Given the small participa-
tion of reactive load in the total peak power and energy losses in transformers, it is necessary to analyse in detail the financial profitability
of each investment in compensation. This work precisely follows this idea. A developed mathematical model in this work allows the deter-
mination of optimal power of shunt capacitor and years of investment profitability, taking in consideration annual maintenance costs. For
the valuation of revenue due to power loss reduction, investment and maintenance costs in the battery lifetime period, the actualization
(net present value) method is used. Two discount rates are imposed in the model in order to illustrate their influence on the optimal power
shunt capacitor choice and the investment payback period. The analysis is performed for transformers that are embedded in air and free-
standing cement substations of city type. The paper also proposes an optimal shunt capacitor’s power and typical power of MV/LV tran-
sformers, where the basic compensation is economically profitable.
Keywords: shunt capacitor, the reduction of peak power, energy reduction, discount rate, annual revenue, annual costs

UVOD matori počevši od 25 kVA do 1000 kVA. Financijska

Zbog poznatih posljedica koje uzrokuje protok jalove
snage kroz elemente mreže vrijedi energetsko pravilo da
se ograniči, odnosno minimizira protok jalove snage
između naponskih razina. Time se želi postići da se u
regionalnim i lokalnim elektroenergetskim mrežama pro-
izvodi potrebna jalova snaga. Ugradnja kondenzatorskih
baterija na niskonaponsku stranu distributivnih transfor-
matora snage SN/NN jedan je od načina proizvodnje
jalove snage u mrežama naponske razine 0,4 kV.
opravdanost tih kompenzacija temeljila se na ondašnjem
tarifnom sustavu. Neki stručni članci [1] upotrebljavali su
općeniti ekonomski ekvivalent „ek“ koji je pokazivao da
se smanjenjem jalove snage za 1 kVAr na naponu 0,4 kV
godišnje smanje gubici radne energije u elektroenerget-
skom sustavu za 200 kWh do 250 kWh. U današnjoj eri
slobodnog tržišta električne energije ne može se na
takav način ekonomski vrednovati investiciju u kompen-
zaciju i potrebno je kritičnije pristupiti tom problemu.

Dosadašnja praksa kompenzacije transformatora SN/
NN, koja je počela 80-tih godina svodila se na ugradnju
kondenzatorskih baterija snage od 5 do 7,5% nazivne
snage transformatora. Kompenzirali su se svi transfor-
1 HEP-ODS d.o.o., Elektroistra Pula, Pogon Buje, Hrvatska
branko.posedel@hep.hr
2 Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Hrvatska
pposedel@zsem.hr
Rad dostavljen: mart 2016. Rad prihvaćen: juni 2016.
S obzirom da je Operator distribucijskog sustava, u dalj-
njem tekstu ODS po Zakonu o tržištu električne energije
dužan na europskom tržištu nabavljati električnu energiju
za pokriće gubitaka, potrebno je smanjenje gubitaka
električne energije zbog ugradnje kompenzacije valorizi-
rati s cijenom tako nabavljene energije. Upravo je cijena
gubitaka jedan od ključnih faktora optimizacijskog mode-
la. Rezultati tehno-ekonomskog optimizacijskog modela
pokazali su da je ekonomski isplativo kompenzirati samo
transformatore većih snaga.
22 bosanskohercegovačka elektrotehnika
1. GUBICI SNAGE I ENERGIJE U TRANSFORMATORU SN/NN
Svaki element elektroenergetske mreže koji ima omski
otpor R u svakoj fazi i po kojem se prenosi radna snaga
P i jalova snaga Q ima đžulske gubitke radne snage i
energije. Ugradnjom kondenzatorske baterije snage QC
na NN sabirnice transformatora mijenja se dijagram jalo-
vog opterećenja, dok vremenski dijagram radnog opte-
rećenja ostaje nepromijenjen. Iz tog razloga kod proraču-
na gubitaka potrebno je poznavati samo veličinu jalovog
opterećenja transformatora prije ugradnje baterije. Sma-
njenjem jalove komponente struje opterećenja smanjuju
se i radni gubici snage i energije.
Gubitke radne snage zbog protoka jalove komponente
struje kroz transformator u odnosu na ukupne gubitke
zbog protoka prividne struje prikazuje nam relacija:
. (1)
gdje je:
∆P - gubici radne snage zbog jalovog opterećenja tran-
sformatora,
∆S - gubici radne snage zbog prividnog, opterećenja
transformatora,
cos φ - faktor snage transformatora.
Slika 1: Relativni gubici radne snage u ovisnosti o cos φ
Iz Slike 1 vidljivo je da za uobičajene faktore snage tran-
sformatora (0,9 - 0,95) koji napajaju pretežno domaćin-
stva i ostalu potrošnju (uredi, trgovine, razni lokali) gubici
radne snage zbog jalovog opterećenja transformatora u
odnosu na ukupne gubitke zbog prividnog opterećenja
iznose od 10% do 20%. Zbog tako malog udjela jalovog
opterećenja u ukupnim gubicima snage i energije potreb-
no je detaljnije analizirati tehno-ekonomsku opravdanost
investicije u kompenzaciju jalove energije transformatora.
1.1. Smanjenje gubitaka radne snage i energije
Izračun gubitaka snage i energije, dvonamotnih transforma-
tora modelira se uzdužnom impedancijom. Radna kompo-
nenta uzdužne impedancije, prikazana na Slici 2, računa se
iz podataka o gubicima kratkog spoja transformatora:
. (2)
gdje je:
RT - omski otpor uzdužne impedancije transformatora (Ω),
pk - gubici kratkog spoja (kW),
Un - nazivni napon sekundarne strane transformatora (kV),
SN - nazivna snaga transformatora (kVA).
Slika 2: Nadomjesna shema transformatora za proračun
gubitaka
Gubitak radne snage zbog prolaza prividne struje kroz
jedan namotaj transformatora iznosi:
. (2a)
Ugradnjom kondenzatorske baterije snage QC na NN
sabirnice transformatora kao što je prikazano na Slici 2
smanjuje se jalova komponenta struje kroz namotaje tran-
sformatora za iznos Ic (QC), dok radna komponenta osta-
je nepromijenjena. Zbog smanjenja jalove komponente
struje smanjuju se i gubici radne snage koji sada iznose:
. (3)
Vršno smanjenje gubitaka radne snage dobiva se razli-
kom gubitaka prije (2a) i nakon ugradnje kondenzatorske
baterije (3):
. (4)
Uvrštenjem (2) u jednadžbu (4), te zamjenom struja s tro-
faznim opterećenjem transformatora i snagom baterije
dobiva se:
. (5)
Godišnje smanjenje gubitaka radne energije dobiva se
uvrštavanjem u (5) vrijeme “T ” i uvođenjem faktora jalo-
vog opterećenja “m”, dobivenog iz uređenog godišnjeg
dijagrama jalovog opterećenja transformatora:
. (6)
Podjelom jednadžbe (6) s optimalnom snagom ugrađene
kondenzatorske baterije QC dobiva se ekonomski ekvi-
valent koji pokazuje koliko se smanje gubici radne ener-
gije u transformatoru kod smanjenja protoka jalove sna-
ge kroz uzdužnu impedanciju transformatora za 1 kVAr:

(6a)
gdje je:
ek – ekonomski ekvivalent (kWh/kVAr),
ΔP – vršno smanjenje gubitaka radne snage (kW),
ΔW – godišnje smanjenje gubitaka radne energije
(kWh),
Ic – nazivna struja kondenzatorske baterije (A),
I – prividna struja opterećenja transformatora (A),
I1 – prividna struja opterećenja transformatora nakon
ugradnje kondenzatorske baterije (A),
Qc – nazivna snaga kondenzatorske baterije (kVAr),
Qmax – najveće godišnje jalovo opterećenje
transformatora (kVAr),
m – faktor jalovog opterećenja. Za distributivna
opterećenja kreće se u rasponu od 0,25 do
0,75. U proračunu je odabrana vrijednost od
0,55 koja je dobivena iz uređenog godišnjeg
dijagrama jalove snage transformatora koji
napaja gradski konzum (domaćinstva i ostalu
široku potrošnju),
T – vremenski period od jedne godine (8760 h).
Iz relacije (6) vidljivo je da na smanjenje gubitaka radne
energije utječe pored zadanih parametara samo srednje
godišnje jalovo opterećenje transformatora ( ) i
snaga ugrađene kondenzatorske baterije. Gubici radne
energije zbog protoka radne komponente struje ostaju
nepromijenjeni s obzirom da se vremenski dijagram rad-
nog opterećenja ne mijenja ugradnjom baterije na NN
sabirnice transformatora.
2. EKONOMSKO VREDNOVANJE INVESTICIJE,
TROŠKOVA ODRŽAVANJA I SMANJENJA GUBITAKA
RADNE ENERGIJE
Za izračun optimalne snage kondenzatorske baterije i
ocjenu isplativosti ulaganja u kondenzatorsku bateriju,
korištena je aktualizacijska metoda koja se najčešće kori-
sti u elektroenergetici [2], [3]. Aktualizacijska metoda
oslanja se na aktualizacijske stope pomoću kojih se u
razdoblju investiranja do kraja radnog vijeka baterije
vrednuju novčani tokovi (razlika primitka i izdatka za inve-
sticiju). Zbog „svođenja“ prihoda i izdatka za investiciju na
jedan zajednički trenutak u budućnosti (godina povrata
investicije), korištena je metoda buduće vrijednosti, gdje
se prihod i izdatak za investiciju ukamaćuje na buduću
vrijednost korištenjem jedinstvene aktualizacijske stope
dok se pogonski trošak održavanja ukamaćuje inflacij-
skom stopom.
2.1. Cijena investicije u godini ugradnje
Za određivanje cijene investicije kondenzatorske baterije
u godini ugradnje koristi se linearna funkcija:
(7)
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 23
pri čemu su:
cb – cijena investicije u kondenzatorsku bateriju u godini
ugradnje (kn),
b0 – fiksni trošak koji ne ovisi o snazi baterije (kn),
b – specifična cijena baterije (kn/kVAr),
Qc – snaga ugrađene baterije (kVAr).
2.1.1. Troškovi koji ne ovise o snazi baterije
Trošak koji ne ovisi o snazi baterije je onaj trošak koji je
potreban da se baterija priključi na niskonaponsku stranu
transformatora. Zbog različitih izvedbi NN razvoda zrač-
nih i gradskih trafostanica, različiti su i stalni troškovi bo
koji ne ovise o snazi baterije. Proizvođači niskonaponskih
razvodnih ormarića koji se ugrađuju na zračne transfor-
matorske stanice snage od 50 do 250 kVA, pored stan-
dardne opreme ugrađuju i elemente za priključak kon-
denzatorske baterije. Ukupni trošak po podacima proi-
zvođača za priključak kondenzatorske baterije s opre-
mom (NV rastavljač s osiguračima veličine OO (160 A),
vodičima za spajanje, stopice i osigurači) i radnom sna-
gom za montažu i ispitivanje, iznosi:
b01 = 650 kn.
U trafostanice gradskog tipa s transformatorima snage
od 400 do 630 kVA obično se postavlja NN ploča s
rastavnom sklopkom u dovodu i 9+2 NN izlaza. NN plo-
ča dimenzionirana je za strujno opterećenje od 1250 A.
Cijena te ploče po obavljenoj javnoj nabavi iznosi
24.320,00 kn, tako da specifična cijena po jednom NN
izlazu iznosi 2.432,00 kn. S obzirom da se za priključak
baterije koristi jedan od dva NN izlaza od 160 A, pa je
trošak priključka baterije jednak polovici specifične cijene
i iznosi:
b02 = 1216 kn.
Za gradske trafostanice s transformatorima snage od
1000 kVA postavlja se također NN ploča s rastavnom
sklopkom u dovodu i 9+2 NN izlaza, ali dimenzionirana
za strujno opterećenje od 1600 A. Cijena te ploče po
obavljenoj javnoj nabavi iznosi 29.420,00 kn, tako da
specifična cijena po jednom NN izlazu iznosi 2.942,00
kn. Po istom postupku trošak priključka baterije jednak je
polovici specifične cijene i iznosi:
b03 = 1471 kn.
2.1.2. Troškovi koji ovise o snazi baterije
Specifični troškovi baterije ne ovise o tipovima NN razvo-
da u trafostanicama, već ovise samo o cijenama kon-
denzatora na tržištu. Hrvatski proizvođači NN ormarića i
NN ploča većinom ugrađuju kondenzatore češke proi-
zvodnje tipa CSDG 1- 0.4/xx čija je prosječna cijena
između 3 i 4 EUR/kVAr. Za matematički model odabrana
je cijena od 3 EUR/kVAr. Po tečaju od 7,5 HRK/EUR
specifična cijena baterije iznosi:
24 bosanskohercegovačka elektrotehnika
b = 22,5 kn/kVAr.
Na Slici 3 prikazane su krivulje troškova investicije u godi-
ni ugradnje kondenzatorskih baterija iz (7) za navedene
trafostanice u ovisnosti o njihovoj snazi.
Slika 3: Troškovi kondenzatorske baterije u godini ugradnje
2.2. Godišnji troškovi kondenzatorske baterije
Godišnji trošak baterije određuje se pomoću takozvanog
koeficijenta investicije a koji pokazuje koliki dio cijene
investicije u godini ugradnje (Cb) treba svake godine pri-
hodovati od smanjenja gubitaka energije, kako bi se u
razdoblju investicije isplatila baterija. Koeficijent investicije
a je u stvarnosti običan anuitet koji određuje niz jednakih
periodičnih plaćanja do godine isplativosti investicije.
Godišnja cijena baterije izražena pomoću koeficijenta
investicije a iznosi:
Cb = α ⋅ (b0 + b ⋅ Qc ) (8)
n
K ⋅ ( K − 1)
α= (8a)
K n −1
K = (1 + p a ) . (8b)
Godišnja cijena baterije Cb zbog aktualizacijske stope
koja mjeri vrijednost novca u periodu eksploatacije iz
godine u godinu raste. Buduća (akumulirana) vrijednost
kondenzatorske baterije u n-toj godini iznosi:
K n −1 (10)
C b ,n = α ⋅ (b0 + b ⋅ Qc ) ⋅ (8c)
K −1
gdje je:
Cb,n – buduća (akumulirana) vrijednost baterije u n-toj
godini (kn),
Cb – godišnja vrijednost baterije (kn),
α – koeficijent investicije,
pa – aktualizacijska stopa (%),
K – faktor rasta,
n – godina u kojoj računamo buduću vrijednost
kondenzatorske baterije (god.).
Aktualizacijskom stopom vrednujemo buduću novčanu
vrijednost investicije u n-toj godini eksploatacije. Za
poduzeća, koja kontrolira država, godišnja kamatna sto-
pa može biti propisana od države, odnosno može se
usvojiti da je jednaka aktualizacijskoj stopi koja je obično
u opsegu 8%-10%. Da bi se utvrdilo kako aktualizacijska
stopa utječe na izbor optimalne snage baterije i period u
kojem je investicija isplativa, predviđena su dva scenarija
s različitim aktualizacijskim stopama i to:
– pa = 4%,
– pa = 8%.
2.3. Godišnji troškovi održavanja baterije
Godišnji troškovi održavanja baterije određeni su na
osnovu stvarnih troškova, a odnose se na godišnja peri-
odična mjerenja struje opterećenja, praćenje kapaciteta,
vođenja tehničke dokumentacije i procijenjenih prosječ-
nih troškova prijevoza i iznose:
to = 200 kn/god.
Troškovi održavanja u budućnosti povećavaju se svake
godine za iznos stope inflacije. Godišnja inflacija predvi-
đena je s minimalnom stopom od 2%. Budući godišnji
troškovi održavanja baterije do n-te godine iznose:
n
K 1 − 1 , (9)
Tn = t o ⋅
K1 − 1
K 1 = (1 + pi ) , (9a)
gdje je:
Tn – budući godišnji troškovi održavanja do n-te godine
(kn),
pi – godišnja stopa inflacije (2%),
K1 – faktor rasta.
2.4. Ukupni troškovi investicije i održavanja
kondenzatorske baterije do n-te godine
Budući ukupni troškovi kondenzatorske baterije do n-te
godine sastoje se od budućih godišnjih troškova baterije
Cb,n i budućih troškova održavanje Tn i iznose:
gdje je:
. (10a)
2.5. Cijena gubitaka snage i energije
Izračun gubitaka snage i energije odnosno njihovo sma-
njenje zbog ugradnje temeljne kondenzatorske baterije na
NN sabirnice transformatora jednostavno je izračunati.

Nešto teže je odrediti cijenu snage i energije za ekonom-
sku valorizaciju smanjenja gubitaka. Nerealnost u cijeni za
smanjenje gubitaka snage i energije može dovesti do
toga da se ulaganja u smanjenje gubitaka ne isplate.
U današnje doba slobodnog tržišta električne energije,
ODS je po Zakonu o tržištu električne energije (čl.38)
dužan na tržištu nabavljati električnu energiju za pokriće
gubitaka u svojoj mreži.
U HEP-u se koristi jedinstvena cijena za vrednovanje
gubitaka električne energije koja je usklađena s Hrvat-
skom regulatornom agencijom, a u 2012. god. iznosila je:
c = 0,44 kn/kWh.
U toj cijeni sadržani su gubici snage i energije koji približno
odražavaju cijenu nabavne energije na tržištu od:
50 do 60 EUR/MWh.
2.6. Godišnji prihod od smanjenja gubitaka radne energije
Godišnji prihod od smanjenja gubitaka radne energije u
transformatoru zbog ugradnje kondenzatorske baterije
iznosi:
R = ∆W ⋅ c (11)
gdje je:
R – godišnji prihod zbog smanjenja gubitaka radne
energije (kn),
c – cijena gubitaka radne energije (kn/kWh).
Budući godišnji prihod zbog smanjenja gubitaka radne
energije do n-te godine iznosi:
. (12)
3. OPTIMALNA SNAGA KONDENZATORSKE BATERIJE
Godišnji prihod zbog smanjenja radne energije definiran
u (11) ovisi o smanjenju gubitaka radne energije (6) i cije-
ni gubitaka radne energije c i iznosi:
. (13)
Ukupni godišnji trošak baterije ovisni o snazi ugrađene
baterije QC i godišnjeg troška održavanja te iznosi:
. (13a)
Optimalna snaga kondenzatorske baterije dobije se kada
je granični prihod jednak graničnom trošku, pri čemu su
granični prihod i granični trošak prve derivacije funkcija
godišnjeg prihoda i godišnjeg troška.
. (14)
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 25
Deriviranjem jednadžbe (14) i njezinim rješenjem po QC
dobije se optimalna snaga kondenzatorske baterije:
(15)
Prvi član u jednadžbi (15) daje „tehničku optimalnu snagu
baterije“ bez utjecaja ekonomskih faktora (a, b i c) i ona
je jednaka srednjoj godišnjoj jalovoj snazi kojom je tran-
sformator opterećen. U drugom „ekonomskom članu“
najveći težinski faktor ima cijena kojom vrednujemo
gubitke. Niska cijena smanjuje optimalnu snagu baterije i
pozitivne efekte kompenzacije, a time po (13) i godišnji
prihod. U krajnjem slučaju kada bi cijena bila jednaka:
(16)
tada se nikakvo smanjenje gubitaka ne bi ekonomski
isplatilo jer bi po (15) snaga baterije QC bila jednaka nuli.
Ugradnjom baterije optimalne snage QC postiže se da u
svakoj godini, do godine isplativosti, godišnji prihod pokri-
va godišnje troškove investicije i godišnje troškove održa-
vanja što znači da mora biti zadovoljena jednadžba:
. (17)
4. EKONOMSKA ISPLATIVOST UGRADNJE
KONDENZATORSKE BATERIJE
4.1. Tehno - ekonomski matematički model
Za izračun optimalne snage kondenzatorske baterije,
pored poznatih parametara (Qmax, m, pk, c, SN, b, bo, T ),
potrebno je poznavati i koeficijent investicije “a” koji je
ovisan o broju godina “n” u kojem se vraća novac uložen
u investiciju baterije i pokriva troškove održavanja. Za
izračun broja godina povrata investicije „n“, koristi se ite-
racijski postupak tako da se za svaku godinu od 1 do „n“
računa a, optimalna snaga baterije QC i smanjenje gubi-
taka radne energije DW dok nije ispunjena nejednadžba:
. (18)
U godini „n“, kada je ispunjen uvjet iz (18) poznat je koe-
ficijent investicije a i optimalna snaga kondenzatorske
baterije QC. U n-toj godini povrata investicije akumulirani
prihod od smanjenja gubitaka radne energije jednak je
akumuliranim troškovima investicije u kondenzatorsku
bateriju i akumuliranim troškovima održavanja. Nejed-
nadžba (18), također omogućava praćenje profita od
godine isplativosti do kraja radnog vijeka baterije. Na
Slici 4 prikazan je blok dijagram toka izračuna optimalne
snage baterije i godine isplativosti.
26 bosanskohercegovačka elektrotehnika

(podatak od proizvođača baterija) ekonomski isplati

samo kompenzacija na transformatorima snage od 630
kVA i 1000 kVA, dok investicija u kompenzaciju transfor-
matora od 400 kVA nije ekonomski isplativa s obzirom da
bi se isplatila tek u 21. godini. Ekonomski najisplativija je
kompenzacija transformatora od 1000 kVA.

Slika 5: Krivulje profita za transformatore snage od 400, 630 i

1000 kVA

Krivulje na Slici 6 prikazuju ostvarene godišnje profite za

zračne trafostanice s transformatorima snage od 50 kVA,
Slika 4: Dijagram toka izračuna
100 kVA i 250 kVA. U periodu radnog vijeka baterije (15
god.) ekonomski su neisplative kompenzacije na tim
5. REZULTATI ANALIZE transformatorima. Zbog malih prihoda od smanjena
Rezultati iteracijskog postupka su izračunate vrijednosti gubitaka radne energije rokovi isplativosti su daleko
koeficijenta investicije a, vrijeme otplate svih troškova iznad radnog vijeka baterije (29, 70 i 128 god.).
baterije „n“, smanjenje gubitaka radne energije DW i opti-
malna snaga kondenzatorske baterije QC i to zasebno za
aktualizacijske stope od 4% i 8%. Ulazni električni para-
metri koji su korišteni u izračunu odnose se na transfor-
matore koji su u pogonu u mreži HEP-ODS-a:

Qmax = 0,75 ∙ SN ∙ sin(φ) ; sin(φ) = 0,309 ; za sve tran-

sformatore od 50 do 1000 kVA,

pk - vrijednosti za gubitke kratkog spoja transformatora

snage od 50 do 1000 kVA uzete su iz elektrotehnič-
kog priručnika [4],
SN, m, T - određeni su u poglavlju 1,
Slika 6: Krivulje profita za transformatore snage od 50
b01, b02, b03, b, pa, pi, c - određeni su u poglavlju 2. kVA,100 kVA i 250 kVA
Nakon izračunate optimalne snage baterije i smanjenja
gubitaka radne energije uz odabranu aktualizacijsku sto- Rezultati proračuna za sve transformator snage od 50
pu, te uvrštenjem njihovih vrijednosti u (18), mogu se pri- kVA do 1000 kVA prikazani su u Tablici I.
kazati krivulje godišnjih profita kao razlika akumuliranih
prihoda i akumuliranih troškova kondenzatorske baterije
do godine isplativosti „n“ za sve snage transformatora. Tablica I: Rezultati izračuna

Krivulje na Slici 5 prikazuju tako dobivene godišnje profi-

te do godine isplativosti za gradske trafostanice s tran-
sformatorima snage od 400 kVA, 630 kVA i 1000 kVA.
Do godine isplativosti profit je negativan; u godini isplati-
vosti baterije ima vrijednost nula, a nakon godine isplati-
vosti poprima pozitivnu vrijednost. Iz krivulja se vidi da se
u periodu radnog vijeka baterije od petnaest godina

Analizom rezultata izračuna može se zaključiti slijedeće:
a) Sn = 1000 kVA: vrijeme povrata investicije za aktuali-
zacijsku stopu od 4% je 8 godina. Za baznu kompenza-
ciju odabire se tipska snaga kondenzatorske baterije od
100 kVAr čija je vrijednost najbliža izračunatoj optimalnoj
snazi. Ekonomski ekvivalent iznosi 16.3 kWh/kVAr. Aktu-
alizacijska stopa od 8% produžuje vrijeme povrata inve-
sticije za 1 godinu ali bitno ne utječe na optimalnu snagu
baterije.
b) Sn = 630 kVA: vrijeme povrata investicije za aktualiza-
cijsku stopu od 4% je 11 god. Za baznu kompenzaciju
odabiremo tipsku snagu kondenzatorske baterije od
70  kVAr čija je vrijednost najbliža izračunatoj optimalnoj
snazi. Ekonomski ekvivalent iznosi 15.6 kWh/kVAr. Aktu-
alizacijska stopa od 8% produžuje vrijeme povrata inve-
sticije za 2 godine, ali bitno ne utječe na optimalnu snagu
baterije.
c) Sn = 400 kVA: Temeljna kompenzacija tih transforma-
tora se ekonomski ne isplati s obzirom da je vrijeme
povrata investicije 21 godinu što je znatno više od radnog
vijeka baterije.
d) Sn = 50 kVA ; Sn = 100 kVA ; Sn = 250 kVA: povrat
investicije je daleko iznad radnog vijeka baterije (128, 70
i 29 god.) tako da je kompenzacija tih trafostanica s gle-
dišta smanjenja gubitaka radne energije i sadašnje cijene
gubitaka ekonomski neisplativa.
6. ZAKLJUČAK
Iz literature [5] gubici u svim distributivnim transformato-
rima SN/NN u odnosu na ukupne gubitke u distributivnoj
mreži ODS-a iznose 29%. Gubici u jezgri koji su neovisni
o opterećenju iznose 26%, a gubici u namotajima 6%.
Zbog malog učešća gubitaka u namotajima transforma-
tora u ukupnim gubicima u distributivnoj mreži potrebno
je kompenzirati samo one transformatore kod kojih je
smanjenje gubitaka radne energije zbog ugradnje kom-
penzacije najveće.
Uz ovu cijenu kojom se valoriziraju gubici radne energije
te utvrđenih cijena kondenzatorskih baterija i troškova
održavanja, ekonomski je isplativo kompenzirati samo
transformatore snage od 630 i 1000 kVA.
Koristeći podatke iz [6], [7] o broju transformatora snage
od 630 i 1000 kVA, ukupnim gubicima od 8.19% i proci-
jenjenih tehničkih gubitaka iz [5] od 5.5%, kompenziraju-
ći sve transformatore od 630 i 1000 kVA optimalnom
snagom baterije smanjili bi godišnje gubitke radne ener-
gije za 9.627.080 kWh. Uz cijenu gubitaka od 0.44 kn/
kWh iznos godišnje uštede iznosio bi 4.235.475 kn.
Studije [5] i [7] pokazuju da u distribucijskoj mreži ODS-a
ima još prostora za smanjenje tehničkih gubitaka radne
snage i energije.
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 27
U ovom je radu prikazan jedan od tehno-ekonomskih
načina smanjenja tih gubitaka ugradnjom kondenzator-
skih baterija optimalne snage na sekundar distributivnih
transformatora SN/NN snage 630 i 1000 KVA.
LITERATURA
[1] “Racionalno korištenje energije u svrhu zaštite čovjekove
okoline”, Zadar-Petrčane, 17 do 19 svibnja 1990.
[2] M. Capinski, Z. Zastawniak: Matematics for Finance: An
Introduction to Financijal Engineering, Springer Verlag,
London, 2003.
[3] S. Benninga: Principles of Finance With Exel, Oxford Uni-
versity Press, New York, 2006.
[4] D. Kaiser: “Kaiserov elektrotehnički priručnik”, Tehnička
knjiga Zagreb 1971.
[5] “Tehnički gubici u distribucijskim mrežama”, Energetski
institut “Hrvoje Požar” d.o.o., Zagreb, rujan 1999.
[6] “Godišnje izvješće 2011”, HEP ODS d.o.o OPERATOR
DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA.
[7] A. Pavić, K. Trupinić: Gubici električne energije u distribu-
cijskoj mreži, Energija, travanj 2007.
BIOGRAFIJA
Branko Posedel je diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu
u Mariboru, smjer Proizvodnja i prijenos električne energije.
Aktivan je član HO-CIRED i HO-CIGRE gdje je objavio desetak
stručnih radova iz područja kompenzacije jalove energije,
zaštite električnih mreža srednjeg i niskog napona, kvalitete
električne energije, te proračuna elektromagnetskih polja zrač-
nih mreža. Dobitnik je nagrade Kidričevo priznanje Republike
Slovenije. Od 1974. godine do danas zaposlen je u HEP-ODS
d.o.o., DP Elektroista Pula, u pogonu Buje.
Petra Posedel Šimović je doktorirala statistiku na Institutu za
kvantitativne metode Sveučilišta ‘Luigi Bocconi’, Milano, Italija,
obranivši disertaciju Inferencija za klasu modela stohastičke
volatilnosti sa skokovima: metoda martingalnih procjeniteljskih
funkcija. Magistrirala je na Prirodoslovno matematičkom fakul-
tetu u Zagrebu na temu ‘Svojstva i procjena GARCH modela’.
Na ZŠEM-u radi kao profesor visoke škole na Katedri za mate-
matiku i statistiku i to na kolegijima diplomskog studija Uvod u
financijsku ekonometriju, Primijenjena ekonometrija, te Kvanti-
tativne metode za managere. Prije dolaska na ZŠEM radila je
kao viši asistent iz Matematike i Ekonometrije na Ekonomskom
fakultetu u Zagrebu. Dobitnica je nagrade ‘Mijo Mirković’ za
znanstveni doprinos, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu (2006.). Na diplomsku studiju Fakulteta elektrotehnike
i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, radi kao predavač na kole-
giju ‘’Financijska matematika’’. Objavila je znanstvene radove u
više svjetskih časopisa iz područja matematičke statistike,
kvantitativnih financija i ekonomije, te boravila na nekoliko insti-
tucija u inozemstvu kao gost istraživač (Bocconi University, 
Italija, School of Economics and Management and CREATES,
Aarhus University, Aarhus, Danska, Technische Univesität
Wien, Institute for Mathematical Methods in Economics, Finan-
cial and Actuarial Mathematics, Beč, Austrija, California Institu-
te of Technology, Pasadena, SAD). U okviru ZŠEM Poslovne
akademije, održala je nekoliko in-house seminara i edukacija
na temu ekonometrijskog modeliranja potražnje i matematičkih
metoda za upravljanje financijskom imovinom.
28 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Izvorni naučni rad/Original scientific paper

DETEKCIJA ENERGIJE I FUZIJE ODLUČIVANJA PRI

KOOPERATIVNOJ DETEKCIJI SPEKTRA
DETECTION OF ENERGY AND DECISION-FUSION FOR
COOPERATIVE SPECTRUM SENSING
Selma Toskić1, Suad Kasapović2, Amir Hadžimehmedović2

Sažetak: Kognitivni radio (CR) posmatra se kao novi pristup efikasnijeg iskorištenja prirodnog resursa - radio elektromagnetskog spektra.
Kognitivni radio opisuje se kao inteligentni bežični komunikacijski sistem koji je svjestan svog okruženja i spram kojeg prilagođava vlasti-
te operativne radioparametre. Najznačajnija funkcionalnost kognitivnog radija jeste detekcija spektra, odnosno detekcija slobodnog spek-
tralnog prostora. U radu se fokus stavlja na tehniku detekcije energije pomoću koje se određuje status primarnog korisnika (odnosno
okupiranost/dostupnost spektra), te na (centraliziranu) kooperativnu detekciju spektra, u okviru koje se primijenjuje detekcija energije,
zajedno sa fuzijom odlučivanja, a gdje fuzija podataka predstavlja proces kombiniranja lokalnih detektovanih podataka, kako bi se donije-
la kooperativna odluka. Upotrebom MATLAB programskog paketa ispitana je optimalnost izvedbe detekcije pri takvoj kooperativnoj detek-
ciji spektra, s ciljem minimizacije ukupne greške prilikom detekcije primarnog korisnika.
Ključne riječi: kognitivni radio, detekcija energije, detekcija spektra, fuzija odlučivanja, kooperativna detekcija spektra
Abstract: Cognitive radio (CR) is seen as a new approach to a more efficient utilization of natural resources - the radio electromagnetic
spectrum. CR is described as an intelligent wireless communication system that is aware of your surroundings and to which it adapts own
radio operating parameters. The most important function of cognitive radio is the detection of the spectrum, or spectral detection of free
space. In this paper, the focus is on energy detection technique, by which we determine the status of the primary users (i.e. occupancy /
availability of the spectrum), and the (centralized) cooperative detection range, within which it applies detection of energy together with
the fusion of deciding where the data fusion is the process of combining local data detected, in order to make cooperative decisions.
Optimal detection performance in such a co-operative detection of the spectrum is tested using MATLAB software package, with the aim
of minimizing the total error of detecting a primary user.
Keywords: Cognitive Radio, Energy Detection, Spectrum Sensing, Merger Decisions, Cooperative Detection the Spectrum

UVOD spektra može biti licenciran za nove bežične aplikacije

Kognitivni radio predstavlja novi način dizajniranja bežič-
nih komunikacijskih sistema, koji ima za cilj povećati isko-
rištenje radiofrekvencijskog (RF) spektra [1]. Kognitivni
radio je zasnovan na softverski definisanom radiju i to je
ustvari inteligentni bežični komunikacioni sistem koji je
svjestan svog okruženja, uči iz njega i u realnom vreme-
nu se prilagođava slučajnim varijacijama dolaznog RF
signala, mijenjajući na odgovarajući način određene rad-
ne parametre (kao što su predajna snaga, frekvencija
nosioca, modulacija) [2]. Motivacija za razvoj kognitivnog
radija su zahtjevi za RF spektrom koji se povećavaju
usljed stalnog razvoja bežičnih aplikacija za mobilne kori-
snike. Veći dio dostupnog radiospektra je već dodijeljen
postojećim bežičnim sistemima i samo mali dio tog
1 Authority Partners, Bosna i Hercegovina
selma.toskic@fe.untz.ba
2 Fakultet elektrotehnike, Univerzitet u Tuzlu, Bosna i
Hercegovina
suad.kasapovic@untz.ba, amir@untz.ba
Rad dostavljen: mart 2016. Rad prihvaćen: maj 2016.
[3]. Iskorištenje bežičnog spektra nije efikasno i veći dio
vremena spektar ostaje prazan, tj. neupotrijebljen. Kogni-
tivna radiotehnologija daje rješenje za dinamički pristup
spektru i omogućava simultanu koegzistenciju primarnih
(licenciranih) i sekundarnih (nelicenciranih) korisnika. Kod
dinamičkog pristupa spektru uređaji uvijek ispituju neo-
kupirani spektar prije bilo kakvog prijenosa podataka.
Ako je detektovani spektralni opseg slobodan, radio ure-
đaji mogu koristiti spektar dodijeljen primarnim (licencira-
nim) korisnicima. Međutim, nelicencirani radio mora oslo-
boditi kanal u bilo kom trenutku kada detektuje aktivnost
primarnog korisnika. Kako bi se minimizirala interferenci-
ja s licenciranim korisnikom, spektralni opsezi se uzasto-
pno skeniraju od strane nelicenciranih korisnika kako bi
se izbjegao bilo kakav konflikt [4].
Jedna od najvažnijih funkcionalnosti kognitivnog radija
jeste upravo detekcija spektra, koja podrazumijeva
detekciju slobodnog spektra i dijeljenje spektra bez štet-
ne interferencije s drugim korisnicima [5]. Upravo je u
ovom radu predstavljena jedna od metoda detekcije

spektra. Nakon uvoda, u prvom poglavlju opisana je
metodologija detekcije spektra i metodologija detekcije
energije s vjerovatnoćom detekcije i vjerovatnoćom laž-
nog alarma. U drugom poglavlju, zbog nesigurnost koja
se javlja pri odlučivanju prilikom detekcije spektra od
strane samo jednog korisnika, opisan je postupak uma-
njenja te nesigurnosti, a u trećem poglavlju fuzija odluči-
vanja pri kooperativnoj detekciji spektra. U narednom
poglavlju predstavljeni su rezultati simulacije i diskusija
dobivenih rezultata. Na kraju rada je dat zaključak.
1. DETEKCIJA SPEKTRA I DETEKTOR ENERGIJE
Kognitivni radio je dizajniran da bude svjestan promjena
i „osjetljiv“ na promjene u okruženju, zbog čega je detek-
cija spektra važan zahtjev za realizaciju CR mreža. Cilj
ove funkcije jeste da utvrdi stanje spektra i aktivnost pri-
marnih korisnika periodičnim „osluškivanjem“ ciljanog
frekvencijskog opsega. Detekcija spektra se zasniva na
dobro poznatoj tehnici detekcije signala. Ta tehnika može
biti opisana kao metod za identifikaciju prisustva signala
u okruženju koje je ispunjeno šumom.
Analitički, detekcija signala se svodi na jednostavan pro-
blem identifikacije, formaliziran kao test hipoteza:
(1)
gdje je y(k ) – uzorak signala koji se analizira u svakom
trenutku k, n(k) – šum (ne nužno bijeli Gaussov šum) sa
varijansom σ2; s(k) – signal kojeg mreža želi detektovati.
H0 je hipoteza koja označava samo šum i predstavlja sta-
nje detekcije odsustva signala (kanal/spektar je slobo-
dan). H1 je hipoteza koja označava signal sa šumom
(„šum+signal“) i predstavlja stanje detekcije prisustva. U
skladu s tim, četiri moguća slučaja za detektovani signal
se definišu na sljedeći način: deklaracija H1 kada je H1
tačno (H1|H1), deklaracija H0 kada je H1 tačno (H0|H1),
deklaracija H1 kada je H0 tačno (H1|H0), deklaracija H0
kada je H0 tačno (H0|H0).
Kada se vrši prijenos primarnog korisnika i sekundarni
korisnik detektuje taj prijenos slučaj se naziva „pogodak“,
u suprotnom se slučaj označava kao „promašaj“. Kada
primarni korisnik ne vrši prijenos (odsutan je), a sekun-
darni korisnik detektuje prisustvo primarnog korisnika,
slučaj se označava kao „lažni alarm“. U suprotnom, ako
sekundarni korisnik ustanovi da primarni korisnik nije pri-
sutan, slučaj se naziva „korektno odbacivanje“. Kognitiv-
ni radio primopredajnik detektuje neiskorišteni spektar ili
spektralne šupljine (tj. opseg, lokaciju, vrijeme ) i takođe
određuje metod za pristup tom spektru (tj. snagu prijeno-
sa i trajanje pristupa), bez interferencije s transmisijom
primarnog korisnika [3]. Općenito, tehnike detekcije
spektra klasificiraju se u tri grupe: detekcija primarnog
predajnika, detekcija primarnog prijemnika i detekcija
bazirana na temperaturi interferencije. Detekcija predajni-
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 29
ka se bazira na detekciji slabog signala koji dolazi s pri-
marnog predajnika [6]. U okviru detekcije primarnog
predajnika, postoji klasifikacija i na nekooperativnu i koo-
perativnu detekciju spektra. U okviru nekooperativne
detekcije najčešće su u upotrebi sljedeće tri tehnike za
detekciju primarnog predajnika: detekcija energije, detek-
cija na bazi prilagođenog filtera i ciklostacionarna detek-
cija [7]. Kooperativnom detekcijom spektra rješava se
tzv. problem skrivenog čvora i daje prilika za smanjenje
vremena detekcije za isti nivo tačnosti. Kada CR prije-
mnik ne može sakupiti dovoljno informacija o signalu
primarnog korisnika, kao optimalni detektor koristi se
detektor energije. Svoj rad zasniva na principu da je
energija signala na prijemu koji se detektuje uvijek veća
od energije šuma. Pristup zasnovan na detekciji energije
je najčešći način detekcije spektra zbog svoje niske
računske i implementacijske složenosti. Signal se detek-
tuje poređenjem izlaza detektora energije s pragom
detekcije, koji zavisi od praga šuma [8]. Detektor energije
procjenjuje prisustvo signala poređenjem primljene ener-
gije s poznatim pragom koji se određuje putem statistike
šuma. Učinak detektora energije je osjetljiv na neodređe-
nost snage šuma. Detektori energije često generiraju
lažne alarme, zato što ne razlikuju tipove signala. Proces
detekcije energije se izvodi u vremenskom i u frekvencij-
skom domenu. Ako se pretpostavi da primljeni signal ima
jednostavnu formu:
(2)
gdje je: s(k) – uzorak (željenog) signala koji se detektuje,
n(k) – uzorak aditivnog bijelog Gaussovog šuma (AWGN),
k – indeks uzorka. U slučaju kada je s(k) = 0 znači da
nema transmisije od strane primarnog korisnika. U
općem slučaju, problem detekcije primarnih korisnika se
formuliše kao problem testiranja hipoteza [9] u (1):
H0: y(k)=n(k), H1: y(k)=s(k)+n(k), k = 1, . . . , N gdje N
predstavlja broj uzoraka, odnosno veličinu posmatranog
vektora. Metrika odlučivanja (test statistika) za detektor
energije se zapisuje kao:
(3)
Izvedba algoritma detekcije se svodi na dvije vjerovatno-
će: vjerovatnoća detekcije Pd i vjerovatnoća lažnog alar-
ma Pf. Svaki par je asociran sa određenim pragom λE s
kojim se testira statistika odlučivanja: M > λE – odluka da
je signal prisutan, M < λE – odluka da signal nije prisutan.
Odluka o okupiranosti spektralnog pojasa donosi se na
osnovu poređenja metrike odlučivanja M i fiksno određe-
nog praga λE. Pd predstavlja vjerovatnoću detekcije
signala na posmatranoj frekvenciji, kada je signal uistinu
i prisutan. Zbog toga je poželjna velika vjerovatnoća
detekcije koja je:
(4)
30 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Pf predstavlja vjerovatnoću donošenja nepravilne odluke tivni uređaj ne može detektirati signal odašiljača primar-
da je posmatrana frekvencija zauzeta onda kada ustvari nog korisnika, jer nije u području pokrivanja.
nije, a formuliše se kao:

(5)

Bijeli šum se modeluje kao Gaussova slučajna varijabla

sa srednjom vrijednošću nula i varijansom σ2n, tj. n(k) =
N (0, σ2n ), gdje je N oznaka za Gaussovu (normalnu) ras-
podjelu. Za potrebe pojednostavljene analize na sličan
način može se pretpostaviti model signala kao Gaussova
slučajna varijabla sa srednjom vrijednošću nula i varijan-
som σ2s, tj. s(k) = N (0, σ2s ) [10]. Model za s(k) postaje
komplikovaniji kada se i feding uzme u obzir. Zbog svih
ovih pretpostavki metrika odlučivanja, tj. izlaz M slijedi
tzv. hi- kvadrat raspodjelu sa 2N stepeni slobode , ali radi
pojednostavljene analize, uzorci signala s(k) mogu biti
modelirani kao Gaussov slučajni proces s varijansom σ2s,
pa je samim tim i y(k) takođe Gaussov slučajni proces. Slika 1: Problem detekcije predajnika: neodređenost
primarnog prijemnika
Za dovoljno velik broj uzoraka N (prema centralnom gra-
ničnom teoremu), uvodi se aproksimacija prema kojoj M Modeli detekcije predajnika ne mogu prevenirati problem
ima Gaussovu raspodjelu (za obje hipoteze) [9], [11]: skrivenog terminala. CR korisnik (predajnik) može imati
dobar domet vidljivosti kada je u pitanju CR prijemnik, ali
(6) može se desiti i da ne bude u mogućnosti da detektuje
primarni predajnik zbog efekta sjene, kao što je prikaza-
no na slici (Slika 2). Kooperativna detekcija omogućava
U tom slučaju, Pf i Pd se određuju: saradnju između više korisnika i na taj način umanjuje
nesigurnost koja se javlja pri odlučivanju prilikom detek-
cije spektra od strane samo jednog korisnika [6].
(7)

(8)

gdje je Q funkcija definisana u [11]. Vjerovatnoću Pf je

potrebno održavati što manjom, da bi se spriječilo neis-
korištavanje pogodnih prilika za transmisiju. Prag odluči-
vanja λE može biti odabran na način da se pronađe opti-
malna ravnoteža između Pd i Pf.

2. UMANJENJE NESIGURNOSTI KOOPERATIVNOM

DETEKCIJOM SPEKTRA
Zbog nedostatka interakcije između primarnih i kognitiv-
nih korisnika, tehnike detekcije predajnika se oslanjaju
samo na slabe signale koje emitiraju primarni predajnici.
Pod pretpostavkom da su komunikacijske mreže primar-
nih i kognitivnih korisnika fizički odvojene, ne postoji nika-
kav oblik razmjene podataka između njih. Kao posljedica
Slika 2: Problem detekcije predajnika: nesigurnost zbog
neovisne, lokalne detekcije spektra od strane pojedinog zasjenjenja kognitivnog korisnika
kognitivnog uređaja, a bez međusobne razmjene poda-
taka o rezultatima detekcije, neizbježno se izaziva inter- Kooperativna detekcija spektra može biti centralizirana
ferencija kod prijemnika primarnih korisnika, jer ne posto- detekcija spektra i distribuirana detekcija spektra. Distri-
ji informacija o samoj lokaciji prijemnika primarnog kori- buirana kooperativna detekcija spektra zahtijeva razmje-
snika [10]. Stoga, interferencija s primarnim prijemnicima nu opažanja spektra između samih kognitivnih uređaja,
ne može se izbjeći pomoću samih tehnika detekcije bez sudjelovanja centraliziranog komunikacijskog čvora
predajnika, zbog nedostatka informacija o primarnom u datom procesu, te time svaki kognitivni uređaj donosi
prijemniku, kao što je prikazano na slici (Slika 1). Kogni- samostalno odluku koji dio slobodnog spektra će koristi-

ti. Prednost ovog tipa kooperativne detekcije je u sma-
njenim troškovima izgradnje mreže, jer nije potrebna
pozadinska infrastruktura kognitivne mreže.
Pri (centraliziranoj) kooperativnoj detekciji spektra svaki
CR korisnik ima mogućnost da izvede nekoliko lokalnih
detekcija spektra i potom pošalje lokalnu binarnu odluku
baznoj stanici. Bazna stanica vrši fuziju (spajanje) lokalnih
odluka i donosi konačnu odluku na osnovu koje utvrđuje
prisustvo (aktivnost) ili odsustvo (neaktivnost) primarnog
korisnika [10], [12]. Prema definiciji iz [13], fuzija podataka
predstavlja proces kombiniranja lokalnih detektovanih
podataka kako bi se donijela kooperativna odluka. Pravilo
fuzije (spajanja) generalizira se kao „c-od-K” pravilo, gdje
c predstavlja broj sekundarnih korisnika koji su uključeni u
kooperaciju (tj. kooperativnu detekciju spektra) i K ukupan
broj korisnika u mreži. Prema tom pravilu, ako postoji c ili
više kognitivnih uređaja koji zasebno potvrde aktivnost
primarnog korisnika, tada fuzijski centar takođe potvrđuje
prisustvo primarnog korisnika (u spektru od interesa). Sva-
ki korisnik odlučuje o prisustvu/odsustvu primarnog kori-
snika i šalje jednobitnu odluku fuzijskom centru podata-
ka. Kada se binarne odluke proslijede zajedničkom čvo-
ru, mogu se upotrijebiti tri pravila odlučivanja i to: ILI (OR)
pravilo, I (AND) pravilo i pravilo većine (majority rule).
3. FUZIJA ODLUČIVANJA PRI KOOPERATIVNOJ
DETEKCIJI SPEKTRA
Metod detekcije energije može se primijeniti i pri koope-
rativnoj detekciji spektra i tom prilikom se rezultati detek-
cije sekundarnih korisnika šalju u sabirni (fuzijski) centar,
odnosno centralnom prijemniku. Prema [14], razmatrana
CR mreža je sastavljena od K kognitivnih radija (CR),
odnosno sekundarnih korisnika, i zajedničkog prijemni-
ka, kao što je prikazano na slici (Slika 3) [14].
Slika 3: Struktura detekcije spektra u kognitivnoj radiomreži
Pretpostavka je da svaki CR vrši detekciju spektra neza-
visno, te da se lokalne odluke potom šalju zajedničkom
prijemniku koji može spojiti sve dostupne informacije o
odlučivanju i na osnovu njih donijeti zaključak o prisustvu
ili odsustvu primarnog korisnika. I u ovom slučaju suštinu
detekcije spektra predstavlja binarni test hipoteza: H0:
primarni korisnik je odsutan, H1: primarni korisnik je pri-
sutan (aktivan). U nastavku se razmatra detekcija spektra
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 31
i-tog CR-a. Metod detekcije podrazumijeva odabir izme-
đu sljedeće dvije hipoteze:
(9)
gdje je xi(t) primljeni signal na i-tom CR-u u vremenskom
odsječku t, s(t) je signal primarnog korisnika, ni(t) aditivni
bijeli Gaussov šum (AWGN) i xi(t) označava kompleksno
kanalno pojačanje detekcionog kanala između primar-
nog korisnika i i-tog CR-a. Ako je vrijeme detekcije manje
od vremena koherencije kanala, tada se kanal detekcije
hi(t) može smatrati vremenski invarijantnim tokom proce-
sa detekcije. Neka se status primarnog korisnika ne mije-
nja tokom procesa detekcije spektra i neka je hi(t) isto
što i hi. Ako je prvobitno znanje o primarnom signalu
nepoznato, metod detekcije energije je optimalan za
detekciju signala iz skupine signala s nultom srednjom
vrijednošću. Za i-ti CR s detektorom energije, prosječna
vjerovatnoća lažnog alarma, prosječna vjerovatnoća
detekcije, te prosječna vjerovatnoća promašene detekci-
je za AWGN kanal su date respektivno kao [3]:
(10)
li i gi označavaju prag detekcije energije i trenutni odnos
signal/šum (SNR), respektivno, u predstavlja produkt
vremena i širine propusnog opsega (time-bandwidth
product) detektora energije, Γ(a,x) predstavlja nekom-
pletnu gamma funkciju datu kao:
(11)
Γ(a) je (kompletna) gamma funkcija i Qu(a,b) je general-
izirana Markova Q-funkcija data kao:
(12)
sa Iu-1(.) što predstavlja modificiranu Besselovu funkciju
prve vrste i reda u-1. Kod kooperativne detekcije spektra,
svaki kooperativni član donosi binarnu odluku zasnovanu
na njegovim lokalnim posmatranjima i potom prosljeđuje
jedan bit odlučivanja Di zajedničkom prijemniku putem
kanala bez greške, pri čemu bit „1“ označava prisustvo
(aktivnost) primarnog korisnika, a bit „0“ odsustvo (neak-
tivnost) primarnog korisnika. Na zajedničkom prijemniku,
vrši se fuzija svih odluka označenih bitom „1“ prema slje-
dećem logičkom pravilu:
(13)
32 bosanskohercegovačka elektrotehnika

gdje H0 i H1 predstavljaju zaključak zajedničkog prijemnika Pretpostavka je da je K fiksno; postavlja se pitanje za

da se signal primarnog korisnika ne prenosi, odnosno pre-
nosi, respektivno. U ovoj jednačini prag c je cijeli broj, koji
predstavlja „c-od-K“ pravilo izbora. Prema [13] i [14]: OR
(ILI) pravilo odgovara slučaju za koji vrijedi c=1, prema
kojem centralni čvor odlučuje da primarni korisnik upotre-
bljava kanal, ako bilo koji sekundarni korisnik kao rezultat
detekcije šalje 1 (odnosno ako je jedan od korisnika, bilo
koji, detektovao signal) a AND (I) pravilo odgovara slučaju
za koji vrijedi da je c=K, prema kojem centralni čvor dono-
si odluku da je posmatrani kanal zauzet od strane primar-
nog korisnika kada svi rezultati detekcije sekundarnih
korisnika daju 1, odnosno kada su svi korisnici detektova-
li signal. Pravilo većine odgovara slučaju za koji vrijedi da
je c=K/2, prema kojem centralni čvor odlučuje da primar-
ni korisnik upotrebljava kanal ako polovina ili više rezultata
detekcije sekundarnih korisnika iznosi 1, odnosno ako je
najmanje K/2 od K korisnika detektovalo signal.
Neka je, poredeći sa rastojanjem između bilo kojeg CR-a
i primarnog predajnika (transmitera), rastojanje između
dva bilo koja kognitivna radija malo, tako da primljeni
signal na svakom kognitivnom radiju ima skoro identično
slabljenje usljed propagacije (path loss). U slučaju AWGN
okruženja neka je g1 = ... = gK = g = γ– i neka svaki CR
koristi isti prag detekcije λ, što implicira l1 = ... = lK = l.
Kao rezultat toga Pf,i je nezavisno od i, pa se označava
kao Pf. U slučaju AWGN kanala, vjerovatnoća Pd,i je
nezavisna od i, pa se označava sa Pd. Takođe, vrijedi:
Pm = 1 – Pd. Vjerovatnoća lažnog alarma pri kooperativnoj
detekciji spektra je:
(14)
a vjerovatnoća promašene detekcije kao:
koje c (koje ćemo u ovom slučaju označiti kao copt) će
ukupna greška Qf + Qm biti minimalna. Za dato K, opti-
malno pravilo izbora pri kooperativnoj detekciji spektra
koje minimizira ukupnu grešku Qf + Qm je [3]:
(16)
gdje je označava ceiling funkciju.
3.2. Optimalan prag detekcije
Neka su K, c i odnos signal/šum γ– poznati i neka je
potrebno odrediti optimalan prag detekcije l* tako da vri-
jedi l* = argminl(Qf + Qm). U simulaciji se uviđa da kriva
ukupne vjerovatnoće greške (total error rate) Qf + Qm, s
obzirom na prag l, ima globalni minimum u l za bilo koje
c, što implicira da postoji jedna i samo jedna vrijednost l,
koja minimizira Qf + Qm. Optimalan prag detekcije l* je:
(17)
i može se postići kada vrijedi .
4. REZULTATI I DISKUSIJA
Energetski detektor detektuje energiju različitih uzoraka
signala i poredi njihovu energiju s pragom detekcije kako
bi utvrdio prisustvo ili odsustvo primarnog korisnika [15].
Za zadanu širinu propusnog opsega W=100 kHz, vrijeme
posmatranja ts = 0.01 s, broj uzoraka N = 2 × ts × W, vari-
jansu šuma σ2n = 1 × 10-12 i varijansu signala σ2s = (σn × 10-1)2,
putem jednačine (7) i Q-funkcije određujemo vjerovatno-
ću lažnog alarma Pf, a putem inverzne Q-funkcije odre-
đuje se prag detekcije (threshold) λ kao:

(18)

Slika 4 prikazuje detekciju izlaznog signala sa AWGN šumom

(15) i prikazuje različitu energiju signala za različite uzorke.

Optimalnost kooperativne detekcije spektra se istražuje

upotrebom detekcionih kanala između primarnog pre-
dajnika i CR uređaja i primjenom detekcije energije i fuzi-
je odlučivanja u kognitivnim radiomrežama . Kako bi se
minimizirala vjerovatnoća greške traži se optimalno pra-
vilo izbora, tj. optimalna vrijednost c za „c-od-K“ pravilo,
te određuje optimalan prag detekcije λ.

3.1. Optimalno pravilo izbora

U nastavku je određena optimalnost kooperativne detek-
cije spektra u AWGN okruženju, primjenjujući detekciju
energije i fuziju odlučivanja, s ciljem minimiziranja stope
ukupne greške (total error rate).

Slika 4: Detekcija izlaznog signala sa AWGN šumom

 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 33

U MATLABU Q-funkcija i Q-inverzna funkcija su definira- Dodatno se pokazuje da i u slučaju K=7 i K=4 kognitivnih
ne kao qfunc i qfuncinv, respektivno. Dalje se vrši pore- korisnika prisutnih u mreži, pri istoj vrijednosti SNR=10
đenje λ s energijom svakog uzorka signala: dB, optimalan izbor c (od datih K ) jeste.
- ako je E>λ, to znači da je spektar okupiran od strane Prema copt centralni čvor odlučuje da primarni korisnik
primarnog korisnika i u tom slučaju imamo jednu upotrebljava kanal i prema kojem se ukupna greška, pri
detekciju (tj. detekciju jednog primarnog korisnika); procjeni zauzetosti kanala od strane primarnog korisnika,
- ako je E<λ, to znači da je spektar slobodan i tom minimizira (Slika 6 i Slika 7).
slučaju nemamo detekciju (ignorira se mogućnost za Na ovaj način je ujedno pokazano da su rezultati simula-
E= λ). cije u skladu sa iznad navedenom propozicijom T1.
Za ovu simulaciju vrijednost SNR parametra iznosi 10
dB, vjerovatnoća lažnog alarma Pf =0.01, upotrijebljeno je
100 uzoraka simuliranog izlaznog signala kako bi se
odredila energija tih uzoraka i izvršilo poređenje s pra-
gom detekcije, te je sumiran broj svih uzoraka koji su
detektovani energijom većom od praga detekcije λ.
Putem detekcije za svaki uzorak je određena energija, te
prag (threshold) λ=2.1471e-09. Sumirana su četiri uzorka
čija je energija veća od datog praga, što znači da posto-
je četiri okupirana spektralna opsega, odnosno četiri
detekcije.
U programskom paketu MATLAB je određen optimalan
broj kognitivnih korisnika koje treba uključiti u kooperaciju
(tj. kooperativnu detekciju spektra), kako bi se minimizira-
la stopa ukupne greške. Na Slici 5 prikazana je ukupna
greška u zavisnosti od praga detekcije za različita pravila Slika 6: Optimalno pravilo izbora za K=7 CR korisnika i
SNR=10 dB
izbora od c=1 do c=10 u kognitivnoj radio mreži sa K=10
korisnika, za vrijednost SNR=10 dB u AWGN kanalu.
Takođe se prikazuju i vrijednosti ukupne greške spram
odgovarajuće vrijednosti praga, pa se može uočiti da u
ovom slučaju minimalna ukupna greška iznosi 2.533e-3,
za optimalnih c=5 kognitivnih korisnika koji učestvuju u
kooperativnoj detekciji spektra.
Može se zaključiti da je optimalno pravilo izbora c=5 za
ispitani opseg pragova detekcije. Međutim, za fiksan i
veoma mali prag, optimalno pravilo jeste AND pravilo, tj.
c=10, dok za fiksan i veoma veliki prag detekcije OR pra-
vilo, tj. c=1 teži da bude optimalno.

Slika 7: Optimalno pravilo izbora za K=4 CR korisnika i

SNR=10 dB

U Tabeli I su za copt prikazane ukupne vjerovatnoće greš-

ke i vrijednost praga detekcije λ, koji su očitani sa
posljednja tri grafikona, kada je u mreži prisutno K=4, 7 i
10 kognitivnih korisnika.
Tabela I: Ukupna vjerovatnoća greške za copt
K copt Qf + Qm λ
4 2 0.04761 30
SNR=10 dB 7 4 0.01074 27.5
10 5 0.002533 28.5
Slika 5: Naznačene vrijednosti ukupne greške spram
odgovarajućeg praga detekcije
34 bosanskohercegovačka elektrotehnika
S grafikona prikazanog na Slici 5 za dato K=10, c=5
(optimalno pravilo izbora u ovom slučaju, tj. pravilo veći-
ne) i SNR=10 dB, vidi se da optimalna vrijednost praga
detekcije λ*, za koju je ukupna vjerovatnoća greške mini-
mizirana, iznosi 28.5 (Slika 8). Može se zaključiti da je
optimalan onaj prag detekcije λ* koji odgovara pragu
detekcije za optimalno “c-od-K ” pravilo, odnosno pragu
detekcije za copt.
Slika 8. Optimalan prag detekcije odabran spram optimalnog
„c-od-K“ pravila
U Tabeli II su, za K=4 kognitivnih korisnika prisutnih u
mreži i copt, prikazane ukupne vjerovatnoće greške i opti-
malna vrijednost praga detekcije λ* koje su očitane s
grafikona (Slika 8), pri vrijednostima SNR=6 dB i SNR=12
dB.
Tabela II: Optimalna vrijednost praga detekcije za različite
vrijednosti SNR
SNR Qf + Qm λ*
K=4 6 0.3576 25
copt = 2 10 0.04761 30
12 0.004796 35
Ovdje su i rezultati pri odnosu signal/šum SNR=10 dB za
istu vrijednost parametara K=4 i copt. Može se uočiti da
se za veći odnos SNR poboljšavaju performanse detek-
cije, odnosno minimizira se ukupna greška, što je i oče-
kivano.
5. ZAKLJUČAK
U radu je poseban akcenat stavljen na detekciju spektra,
kao najznačajniji proces kognitivnog radija, na detekciju
primarnog predajnika, kao najznačajniju tehniku detekci-
je spektra, i na detekciju energije, koja nije implementa-
cijski složena tehnika detekcije primarnog predajnika.
Prikazana je kooperativna detekcija spektra, tj. saradnja
kognitivnih korisnika u pribavljanju informacija o zauzeto-
sti spektra. Iako je kognitivna tehnologija predstavljena s
različitih aspekata, značajan je broj oblasti koje nisu
uključene u radu, kao što su npr. pitanja sigurnosti i tzv.
“napada” sekundarnih korisnika, koji mijenjaju svoju tran-
smisiju na način da imitiraju primarne korisnike. Oni ne
stvaraju interferenciju prema stvarnim primarnim korisni-
cima, jer koriste slobodni dio spektra, ali onemogućavaju
ostale sekundarne korisnike da pristupe ravnopravno
tom istom dijelu spektra, jer su oni samostalno “prisvojili”
status primarnog korisnika u tom spektralnom opsegu.
LITERATURA
[1] Jafri G.A.; Rehman A.U; Sadiq M.T., “Spectrum Sensing
and Management in Cooperative Cognitive Radio“, thesis
presented as part of degree of Master of Science, Electri-
cal Engineering Blekinge Institute of Technology, School
of Engineering, Karlskrona, Sweden, May 2011.
[2] Haykin, Simon, “Cognitive radio: brain-empowered wirele-
ss communications,” Selected Areas in Communications,
IEEE Journal on , vol.23, no.2, pp.201,220, Feb. 2005.
[3] Hossain E.; Niyato D.; Han Z., “Dynamic spectrum acce-
ss and management in cognitive radio networks”, New
York: Cambridge University Press, 2009.
[4] Shah M.A., “A Novel MAC Protocol for Cognitive Radio
Networks“, in partial fulfilment of the requirements for the
degree of Doctor of Philosophy, Department of Computer
Science and Technology, Institute for Reasearch in Applica-
ble Computing, University of Bedfordshire, UK, April 2013.
[5] Akyildiz, I.F.; Won-Yeol Lee; Vuran, Mehmet C.; Mohanty,
S., “NeXt generation/dynamic spectrum access/cognitive
radio wireless networks: A survey “, Computer Networks
Journal 50 (13), pp. 2127-2159, 2006.
[6] Akyildiz, I.F.; Won-Yeol Lee; Vuran, Mehmet C.; Mohanty,
S., “A survey on spectrum management in cognitive radio
networks,”  Communications Magazine, IEEE, vol.46,
no.4, pp.40,48, April 2008.
[7] Zhang Y.; Zheng J.; and Chen H.H.; “Cognitive Radio
Networks architectures, protocols, and standards“, Boca
Raton: CRC Press/Taylor & Francis, 2010.
[8] Yucek, T.; Arslan, H., “A survey of spectrum sensing algo-
rithms for cognitive radio applications”, Communications
Surveys & Tutorials, IEEE, vol.11, no.1, pp.116, 130, First
Quarter 2009.
[9] Xuping Z.; Jianguo P.; “Energy-Detection Based Spectrum
Sensing for Cognitive Radio“, Key Laboratory of Special
Fiber Optics and Optical Access Networks, Ministry of
Education, School of Communication and Information
Engineering, Shanghai University, China.
[10] Beslać M., 27.03.2012., rad za KDI, “Tehnologije dina-
mičkog pristupa spektru u kognitivnim radijskim mreža-
ma”, http://across.fer.hr/_download/repository/Milan_
Beslac_-_Rad_za_KDI.pdf
[11] Simić M.; update 2013./2014., “Kognitivni radio“, materi-
jali sa predavanja, http://telekomunikacije.etf.rs/predmeti/
ms1kr/
[12] Kadhim Saad, Mahamod Ismail, Rosdiadee Nordina and
Ayman A. El-Saleh, “On the Performance of Cooperative
Spectrum Sensing of Cognitive Radio Networks in AWGN
and Rayleigh Fading Environments”, KSII TRANSACTI-
ONS ON INTERNET AND INFORMATION SYSTEMS vol.
7, no. 8, pp. 1754-1769, Aug 2013.
[13] Teguig, D.; Scheers, B.; Le Nir, V., “Data fusion schemes
for cooperative spectrum sensing in cognitive radio
networks,”Communications and Information Systems

Conference (MCC), 2012 Military, vol., no., pp.1-7, 8-9
Oct. 2012.
[14] Wei Zhang; Mallik, R.K.; Letaief, K., “Optimization of coope-
rative spectrum sensing with energy detection in cognitive
radio networks,” Wireless Communications, IEEE Transacti-
ons on, vol.8, no.12, pp.5761-5766, December 2009.
[15] Yuhang S., “Spectrum Sensing in Cognitive Radio
Systems using Energy Detection“, bachelor’s thesis in
electronics, University of Gävle, Faculty of Engineering
and Sustainable Development, Sep 2011.
BIOGRAFIJA
Selma Toskić diplomirala je na Odsjeku za Telekomunikacije
na Fakultetu elektrotehnike Univerziteta u Tuzli 2014. godine.
Uža područja interesovanja su joj mobilne komunikacije, infor-
macioni sisitemi i razvoj softvera za mobilne uređaje.
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 35
Suad Kasapović diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike u
Tuzli 1996. godine. Naučni stepen magistra nauka stekao je na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
2002. godine, a naučni stepen doktora nauka iz oblasti Elek-
trotehnike, na polju Telekomunkacije i informatika 2007. godi-
ne. Zaposlen je na Univerzitetu u Tuzli kao vanredni profesor na
oblasti Telekomunikacija. Oblasti njegovoga interesovanja su
bežične mreže, projektovanje telekomunikacijskih mreža i sof-
tverski definisane mreže.
Amir Hadžimehmedović diplomirao je na Fakultetu elektro-
tehnike Univerziteta u Tuzli 2004. godine, a naučni stepen
magistar nauka iz oblasti Elektrotehnike stekao je 2010. godi-
ne. Područja njegovog interesovanja su elektormagnetna kom-
patibilnost, optimizacija energetskog sistema i bežični komuni-
kacisjki sistemi.
36 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Pregledni naučni rad/Review scientific paper

WEB CATEGORIZATION AND END USER SURVEY

ADDRESSING MOBILE WEB
WEB KATEGORIZACIJA I KORISNIČKA STUDIJA
O POKRETNOM WEB-u
Sabina Baraković1, Jasmina Baraković Husić2

Abstract: It is hard to imagine everyday life in recent times without access to a wide spectrum of various services and applications deli-
vered via the Web, especially in the mobile environment. Additionally, it is important today to satisfy end user needs, i.e., improve their
Quality of Experience (QoE), taking into account that many factors, characteristic for different categories of Web, influence user’s mobile
Web QoE. Therefore, this paper provides the categorization of the Web and focuses on the identification of the most and least influential
factors in general according to examined user opinions in the context of browsing Web sites via mobile devices, and all for the successful
management of QoE in mobile Web context.
Keywords: categorization, experience, factor, influence, mobile, quality, QoE, user, Web
Sažetak: Teško je zamisliti svakodnevni život bez pristupa širokom spektru različitih usluga i aplikacija kojima se pristupa preko Web-a,
naročito u pokretnom okruženju u zadnje vrijeme. Dodatno, danas je veoma važno zadovoljiti potrebe krajnjeg koriniska, tj. poboljšati
njegovu iskustvenu kvalitetu (eng. Quality of Experience, QoE), uzimajuću u obzir da mnogo faktora, karakterističnih za različite Web kate-
gorije, utiču na Web iskustvenu kvalitetu pokretnog korisnika. Ovaj rad, predstavlja podjelu Web-a u nekoliko kategorija, te se fokusira na
identifikaciju najuticajnijih faktora prema ispitivanju korisnika u kontekstu pretrage Web stranica putem pokretnih uređaja, a sve radi
uspješnog upravljanja iskustvenom kvalitetom u kontekstu pokretnog Web-a.
Ključne riječi: faktor, iskustveno, kategorizacija, korisnik, kvaliteta, pokretni, QoE, uticaj, Web

INTRODUCTION cations delivered via the Web. Web content is available

The Web has become the most significant technology of
the 21st century [1]. In its rapid rise, it has caused many
welcome disruptions. For instance, it has made people
change how they gather information, do their work, buy
goods and services, connect with friends and family,
spend their leisure time, and even find their partner, lost
friends as well as acquaintances. It has also forced busi-
nesses to rethink and change how they conduct busi-
ness, connect with their customers and suppliers, inno-
vate, and collaborate. Furthermore, the Web has changed
even the face of politics and governance.
Therefore, it is hard to imagine everyday life without
access to a wide spectrum of various services and appli-
1 devices [2]-[6].
Faculty of Transport and Communication, University of
Sarajevo, American University in Bosnia and Herzegovina,
Bosnia and Herzegovina
barakovic.sabina@gmail.com
2 Faculty for Electrical Engineering, University of Sarajevo,
Bosnia and Herzegovina
jbarakovic@etf.unsa.ba
Rad dostavljen: maj 2016. Rad prihvaćen: avgust 2016.
across a wide range of platforms and networks, with
responsive Web design and adaptive media becoming
the de facto standard approaches. Moreover, the prolif-
eration of mobile devices such as smartphones and tab-
lets, and emerging devices such as smart watches or
smart wristbands, together with the advances in their
capacity, functionality, and design, have changed the
usage of these devices beyond making calls or sending
and reading text messages, to usage scenarios such as
reading e-mail, browsing news sites, social networks,
online shopping, etc. Such trends are further pushed by
rapid developments in the field of wireless mobile com-
munications, resulting in increased user requirements
and expectations in terms of accessing a wide variety of
Web services, i.e., anywhere, anytime, and via multiple
However, the evolution in Internet, wireless mobile com-
munications, and mobile devices, as well as their
increased usage, has also posed new challenges regard-
ing the maintenance and improvement of applications
and services’ performance in the mobile context. Hith-

erto, performance in telecommunications and for com-
puter networks has been typically addressed in terms of
Quality of Service (QoS), i.e., technology-oriented
approaches. However, intense research in the field of
Quality of Experience (QoE) has shown that traditional
QoS mechanisms are not sufficient and they may need
to be complemented with more user-centric approaches
in order to truly meet end user requirements and expec-
tations [7]-[11]. That is the consequence of today’s trends
and the fact that people are quality meters, and their
expectations, perceptions, and needs with respect to a
particular product, service, or application carry a greater
value [9]. Therefore, in order to satisfy end users, prevent
their churn, and attract new customers or incline them to
adopt new complex services and support further tech-
nology development, it is not enough just to provide
higher communication capabilities, but to understand
those mobile end user needs and expectations and offer
them maximized quality perception of a service while at
the same time minimizing the costs.
There have been numerous attempts to define QoE in
both literature and standards. Recent definition given by
[12] describes QoE as “the degree of delight or annoy-
ance of the user of an application or service. It results
from the fulfilment of his or her expectations with respect
to the utility and/or enjoyment of the application or ser-
vice in the light of the user’s personality and current
state. In the context of communication services, QoE is
influenced by service, content, device, application, and
context of use”. While the concept of QoE has been
widely applied in the domain of multimedia communica-
tion systems (e.g., in the context of audio and video
applications), its application to the domain of Web is
rather young, especially when it comes to the mobile
context. In the context of QoE, the main difference
between multimedia communication systems and Web
is the interactivity of Web, i.e., task and related user
behaviour, due to the fact that the Web does not function
only on a request-response basis, but more commonly
as a session of such requests and responses [13]. There-
fore, Web QoE has been defined as the “Quality of Expe-
rience of interactive services that are based on HTTP
protocol and accessed via a browser” [14].
Based on previously mentioned, the research commu-
nity will consequently focus on improving mobile Web
user experience (UX) and QoE [15], i.e., special attention
will be given to exploring the factors that influence user’s
experience and its quality, understanding how they
mutually correlate, and investigating their optimization.
According to this, a wide research field in managing the
mobile Web UX and QoE, i.e., UX and QoE of interactive
services based on the HyperText Transfer Protocol
(HTTP) and accessed via a browser on a mobile device,
is opening and this paper aims to contribute to it.
In accordance with the intended contribution, we con-
sidered that is necessary to give a brief overview on Web
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 37
and mobile Web evolution in Section 1 together with its
categorization in Section 2 and 3, since when address-
ing UX and QoE in both desktop and mobile Web con-
text, it is crucial to take into account the fact that Web
may be categorized on various basis, and that different
categories have their own sets of characteristics that
may influence the end user’s QoE in different ways.
Besides, browsed Web sites are increasingly becoming
more complex in terms of utilized technologies, design
requirements, interactivity, etc., which is extending the
list of factors that affect user satisfaction [16]. However,
for the sake of quantitatively identifying the most and
least influential factors that affect QoE according to
users’ opinion in mobile context, we have conducted an
end user survey by way of an online questionnaire. The
subject survey, which is targeted at investigating user
satisfaction, opinions, habits, and expectations related
with Web browsing via mobile devices, and its results are
given in Section 4, while Section 5 concludes this paper.
1. WEB EVOLUTION
The initial idea of the Web arose in the early 1980s, but
it was a long journey until it started the revolution in infor-
mation distribution in the early 1990s. Since its inception
over 20 years ago, when the scientists at Conseil
Europeen pour la Recherche Nucleaire (CERN) created
the World Wide Web (WWW) for exchanging and sharing
information [17], the Web has evolved steadily and sig-
nificantly and still continues to evolve along multiple
directions. The nature and structure of the Web, as well
as the way we use it, have been continuously changing.
Therefore, after going through the initial, so called Web
0.5 stage [18], [19], and Web 1.0 and Web 1.5 phases,
that were all about connecting information, the Web con-
tinued to evolve into media for connecting people.
A new stage in Web evolution, which constitutes a shift
away from a one-way medium towards a read-write con-
cept of the Web, is referred to as Web 2.0, or also called
wisdom, participative, read/write, social, as well as peo-
ple-centric Web [1]. The new usage and technology
paradigm, that is often described as dynamic, interac-
tive, user-oriented, content-sharing, social networking,
etc., has been recognized by O’Reilly, and described as
the following “Web 2.0 is the business revolution in the
computer industry caused by the move to the Internet as
platform, and an attempt to understand the rules for suc-
cess on that new platform. Chief among those rules is
this: Build applications that harness network effects to
get better the more people use them.” [20].
Effectively, Web 2.0 represents an umbrella term for the
collection of an important set of technologies, business
strategies, and social trends [21], [22]. More specifically,
Web 2.0 encompasses several new Web technologies
such as blog, wiki, mashup, social networks, RDF Site
Summary (RSS), tagging, and folksonomy, which are
38 bosanskohercegovačka elektrotehnika
based on technologies supporting dynamic micropages
that harness collective intelligence. Asynchronous JavaS-
cript and XML (AJAX), a Web development approach
comprising technologies such as Extensible HyperText
Markup Language (XHTML) or HyperText Markup Lan-
guage (HTML), Cascading Style Sheets (CSS), JavaS-
cript and Extensible Markup Language (XML), are among
the most common tools used for the development of
most interactive Web sites by retrieving small amounts of
data from a Web server and displaying it in the Web
application without reloading the whole page.
At the same time, Web 2.0 offers several key features
such as: facilitating flexible Web design, creative reuse,
and easier updates; providing rich, responsive and adap-
tive user interface which allows users to view Web appli-
cations on different devices and various screen sizes;
supporting collaboration and assisting in gathering col-
lective intelligence; facilitating collaborative content cre-
ation and modification by users; establishing social net-
works of people having common interests; enabling a
creation of new attractive applications by reusing, com-
bining, and/or merging different applications on the Web
or by combining data and information from different
sources [1]. In other words, Web 2.0 makes the most of
intrinsic advantages of the Internet as a platform.
Web 2.0 has today become a mainstream technology,
and it is often used as a buzzword for everything that
becomes “popular” on the Web. Motivated by some
highly successful social and business applications based
on Web 2.0, such as Facebook, LinkedIn, SecondLife,
Flickr, or YouTube, Web 2.0 technologies and concepts
are now widely used in several different domains [1].
Within the past five years, Web 2.0 has changed the face
of society and business significantly and has forged into
enterprises in ways that were previously unimaginable.
Going beyond the current Web 2.0 paradigm, but still
remaining in the “all about the user” era, the evolution
sails into another intermediate phase - Web 2.5 [1].
Evolved Web 2.0 will be characterized by the increased
user demands for mobility, i.e., having access to any
Web service, anywhere and anytime, over any mobile
device and network technology. In other words, users of
Web 2.5 will be “always-on”, carrying along their mobile
devices connected to the Internet. Actually, it may be
concluded to a significant extent that this mobile Web
era has already begun due to the fact that mobile wire-
less communications have experienced phenomenal
growth and more people are increasingly using their
mobile devices for conducting their various affairs on the
Web. Therefore, when looking to summarize certain user
expectations, one can identify users as increasingly
expecting Web content to be mobility-aware, device-
oriented, user-, link-, or time-sensitive, cross-site, dynam-
ic, content-moving, etc.
A future step in the Web evolution, Web 3.0 (also referred
to as the semantic Web) [23], [24], has been envisioned
as a path that will be about integrating data, knowledge,
and applications on the Web and putting them to work
in ways that make the Web more meaningful and about
making the Web a collaborative platform. Although one
does not know when the world will break into this stage,
it must be realized that we will experience a lot of chang-
es before it emerges [1], [19], [25]. Further on, despite the
fact that it has still been considered an “underground
idea” in progress, the idea that the Web will evolve into a
ubiquitous Web has been expressed [21]. Namely, in an
expected Web 4.0 stage, sophisticated artificial intelli-
gence technologies will come into play, while the line
between human beings and devices will blur and may
even disappear [26], [27].
The main goal of the Web evolution, or as it is often
called the Web X.0/Web X.Y movement, is to utilize the
Web’s potential in a more interactive, adaptive and col-
laborative way. An additional aim is to facilitate the col-
laboration and leveraging of the collective intelligence of
peers, as well as of collective information available on the
Web by reasonable use of old and new Web technolo-
gies in new ways. However, using numbers to represent
the evolution of the Web does not mean that Web 1.0 is
superseded or replaced by Web 2.0, or Web 2.0 by Web
3.0 and so on, as it is the case with software updates or
revisions. In this context, each stage has its own charac-
teristic objectives, addresses different problems and
gives different features. Thus, all versions of the browsed
Web content will continue to coexist, supporting and
forming the foundation of the others. In that spirit, one
may not call the evolution of the Web really the evolution,
but rather objective based classification [1], [16].
2. CATEGORIZATION OF WEB
It is quite challenging to classify various types of Web
sites, contents, and applications since there are various
aspects on which basis the classification could be per-
formed and consequently a great number of categories.
Additionally, Web can be classified into several catego-
ries at the same time due to its characteristics. However,
some of the aspects for differentiation are: objective,
functionality, usage context, complexity, user task, front-
end presentation, interaction level, interface sensitivity,
content, QoS requirements, etc.
Section 1 has already provided a classification of Web
based on the objective. Thus, we can differentiate
between Web sites, contents, and applications aiming
at: (i) connecting information, i.e., information-centric
Web 1.0; (ii) connecting people, i.e., people-centric Web
2.0; (iii) connecting data, knowledge, and applications on
the Web, i.e., machine-centric Web 3.0; and (iv) connect-
ing the power of human and machine intelligence on the
ubiquitous Web, i.e., agent-centric Web 4.0. As stated

previously, the Web 2.0 era has introduced several new
types of Web which differ in the functionalities they
offer. Thus [16]:
– Blog is a hybrid between a diary and journalism onli-
ne, characterized by chronological ordering of infor-
mation displayed in the reverse order [28]. Blogs may
be categorized into several types that differ in the
type of content, the way it is delivered or written: per-
sonal blogs, microblogging, corporate and organiza-
tional blogs, by genre (e.g., politics, health, travel,
fashion, etc.), by media type (e.g., video blog - vlog,
photo blog, etc.), by device (e.g., mobile device -
moblog).
– Wiki is a Web site which allows its users to add,
modify or delete its content via a Web browser usually
using simplified markup language or rich-text editor
[29].
– Mashup is a Web application that uses and combines
data, presentation or functionality from two or more
sources, i.e., Web sites or Web applications to create
new service on the Web. There are many types of
mashups such as business, consumer, and data
mashups [30].
– Social network is a virtual place where people create
their own space on which they write blogs, post
pictures, videos, or music, share ideas, and link to
other locations they find interesting, and open up this
space for access by their friends and their friends’
friends. It is very powerful and popular medium for
human communication and interaction [1].
– RSS is a family of Web feed formats used to publish
frequently updated works such as blogs, news,
audio, or video in a standardized format [1].
Depending on its complexity and development his-
tory, Web may be classified into the following nine cat-
egories [1], [31]:
– document centric (e.g., static homepage, Web radio,
company Web site),
– interactive (e.g., virtual exhibition, news site, travel
planning),
– transactional (e.g., online banking, shopping, booking
system),
– workflow based (e.g., e-government, business-to-
business solutions),
– portal oriented (e.g., community portal, online shop-
ping mall, business portal, search engines),
– collaborative (e.g., chat room, e-learning platform),
– social (e.g., blogs, collaborative filtering, virtual shared
workspace),
– ubiquitous (e.g., customized services, location-aware
services, multi platform delivery),
– semantic (e.g., knowledge management, syndication,
recommender system).
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 39
Further on, Web may be categorized based on usage
context. Therefore, one may differentiate among Web
sites, contents, and applications for communication (e.g.,
Gmail, Hotmail, Facebook, etc.), searching (e.g., Google),
content aggregation (e.g., Google Reader), office tools
(e.g., Google Docs), multimedia and communities (e.g.,
YouTube, Flickr, Myspace, etc.), publishing and encyclo-
paedias (e.g., Wikipedia), and analysis and statistics (e.g.,
Creative commons, Mayflower, etc.) [32].
On the other hand, stimulated by the work of Choi, Lee
and Moon in [33], in the scope of this paper we have
categorized Web depending on task that a user per-
forms while accessing it. Therefore, one may differenti-
ate among:
– Entertainment Web is a Web site, content, or applica-
tion which is used when users have no intentional
task, i.e., for entertainment, spending their free time,
or pastime, etc (e.g., TV program, music, video,
humour, cartoons, etc.).
– Communication Web application is a Web site, con-
tent, or application used for performing tasks, such
as daily correspondence, e-mail, light conversation,
photo or video sharing, social networking, collabora-
tion, etc.
– News is a Web site, content, or application visited
when user performs a task of obtaining new informa-
tion that cover topics of the day, such as politics,
economics, gossip, etc.
– Professional information related Web application is a
Web site, content, or application that users use when
they have a professionally-related task, i.e., obtain
information for papers, research, reports, homework,
etc.
– Community Web application is a Web site, content, or
application that is used during the task of obtaining
information related to a specific topic that users are
interested in.
– Transaction Web application is a Web site, content, or
application that is used when performing a transacti-
on-related task, whether that is online banking, online
shopping, etc.
A categorization proposed in the scope of this paper in
terms of the current Web sites, contents, or applications
depending on additional aspects besides the ones previ-
ously considered is depicted in Figure 1 [16]. In the front-
end context, Web may be differentiated according to the
way it is presented, the level of interaction it allows, and
sensitivity of the interface. Therefore, depending on the
presentation style, there exist three categories of
Web: (i) one that uses static pages, i.e., HTML-based
Web pages that do not change and are only rarely
altered to reflect new information or news about the site;
(ii) one that uses dynamic pages, referring to the Web
pages that can dynamically change their content based
40 bosanskohercegovačka elektrotehnika
on the selection of a menu item or tab, and where all
information is stored in the page (i.e., only parts are
shown) or the whole page is (re)loaded on demand; and
(iii) one that uses dynamic micropages, i.e., the Web
pages that (almost continuously) reload information
based on a triggering event (e.g., time or the user) from
the server and in contrast to dynamic pages reload or
exchange only parts of the whole page (e.g., by using
AJAX, JSON, or Flex HTTPService).
When the level of interaction is considered, the Web
may offer: (i) no interaction, which implies that the appli-
cation does not support any interaction besides providing
content and metadata, commenting or searching; (ii)
form-based interaction, meaning that the interaction in
the shape of forms that provide contact deposit and data
shipping is allowed; and (iii) desktop-alike interaction, i.e.,
Rich Internet Applications (RIA), where (almost) all the
functionality of the local desktop applications is provided.
According to the interface sensitivity, a Web may be:
(i) insensitive, which means that the interface is fixed and
does not change in any case; (ii) user-sensitive, meaning
that the interface is automatically or manually adapted to
the preferences of the user or a group of users, i.e., per-
sonalized and adaptive; (iii) device-sensitive, indicating
that the interface adapts to the device (e.g., smartphone,
tablet, etc.) that is used for viewing the service and con-
tent; (iv) location-sensitive, referring on the interface that
is sensitive to location in the physical world (e.g., using
Global Positioning System (GPS)); (v) content-sensitive,
implying that the interface adapts to the content it pres-
ents (e.g., by getting darker if a dark movie is shown); and
(vi) time-sensitive, which means that the interface is sen-
sitive to the time when the application is used. Similar
distinction of Web may be performed in the context of
sensitivity of the offered service [19].
In the content context, Web may be categorized into the
following three classes, depending on the type of con-
tent they contain:
– plain text and image Web applications,
– animated Web (e.g., animated Graphic Interchange
Format (GIF), Flash, etc. without other media), and
– multimedia Web (containing video, audio, animated
slides, etc.).
Shifting to more technical QoS terms, one can differenti-
ate Web depending on the QoS requirements. Firstly,
Web can be divided into two categories according to the
Web traffic communication model: synchronous and
asynchronous. Additionally, there are several time related
QoS metrics, such as delay and response time that may
be used as a classification factor. Namely, loading time
and responsiveness of the Web are influenced by these
factors, but some are more, while some are less sensi-
tive. Bandwidth consumption of the Web as a QoS met-
ric as well can be used for distinguishing between appli-
cations that have high and low bandwidth requirements.
As previously stated, Web applications can at the same
time fit across several categories. For example, the Brit-
ish Broadcasting Corporation (BBC) site is both an infor-
mation- and people-centric application; interactive
according to the complexity, but in terms of front-end
interaction, it is an application that offers no interaction
(in terms of content editing); users visit it for reading
news, i.e., multimedia content, etc. Additionally, YouTube
is an application also belonging to both the Web 1.0 and
Web 2.0 era, has high bandwidth requirements, uses
dynamic pages for front-end presentation, offers a
device-sensitive interface, can be used for multimedia
and communities, etc. Over the course of time, the task
of classifying Web applications will become even more
difficult due to the fact that many Web applications are
becoming multi-objective, focusing on multiple tasks,
becoming increasingly complex, etc.
3. MOBILE WEB
As stated previously, recently we have seen the field of
mobile technology grow exponentially, leading to the
increased importance of delivering content and services
to users who want to be “always-on” using their mobile
devices. Depending on several aspects such as needs,
target users, and their experience, cost, etc., there are
three options in delivering content and services to mobile
users: as native, mobile Web, or hybrid. Native applica-
tions are specific for a given mobile device (e.g., smart-
phone, tablet, etc.). They are developed using tools and
languages that the respective mobile device platform
supports, purchased through online stores or market-
places, and installed directly onto the mobile device
(Table I) [34]. On the other hand, mobile Web applications
refer to standard Web applications. They are developed
by using technologies such as HTML, JavaScript and
CSS, but specialized for mobile devices and accessed
through the mobile device’s Web browser. The third
option, hybrid applications, are developed as a combina-
tion of the previous two [35].
Table II gives a comparison of the three options accord-
ing to a number of features. The advantages of native
applications in comparison to mobile Web applications
as well as hybrid ones are: easy and consistent full
access to a mobile device’s hardware, security mecha-
nisms, and consequent dominance in the context of
aesthetics, application loading time, usability and provi-
sion of high user experience. The disadvantages, on the
other hand, are long and costly development and ongo-
ing maintenance of the applications, as well as inconsis-
tency in used process and time to get to the market, low
development costs, applicability on multiple platforms,
as well as simplified access to an always updated ver-
sion of the application. Oppositely, the main disadvan-
tages that characterize this option are partial access to
the mobile device’s hardware and low user experience
[36], [37].
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 41

Figure 1: Web categorization based on various features

Table I: Native applications development and purchase environment

Platform Android Apple Windows BlackBerry
Tool Android SDK Xcode Visual Studio, Windows Phone Dev Tools BB Java Eclipse Plug-In
Language Java (C, C++) Objective C, C, C++ C#, VB.NET Java
Application store Android Market Apple iTunes Windows Phone Market BlackBerry App World

Table II: Comparison of native, mobile Web, and hybrid applications (based on [35] and [37])
Feature Native Mobile Web Hybrid
HTML5, CSS3, JavaScript, Mobile
Required skills Objective C, Java, C, C ++, C#, VB.NET HTML5, CSS3, JavaScript
development framework
Development speed Slow Fast Moderate
Development cost High Low Moderate
Application maintenance Difficult Low Moderate
Applicability on multiple
No Yes Yes
platforms
Distribution Application store Internet Application store
Time to reach the market Long Short Moderate
Manual updates Yes No No
Mobile specific platforms, charging a
Site advertisement, subscription Mobile specific platforms, site
Monetization download price, application store payment
fees advertisement, subscription fees
process
Full access (camera, microphone,
Capabilities Full access (camera, microphone, GPS, Partial access (GPS, gyroscope,
GPS, gyroscope, accelerometer,
(device access) gyroscope, accelerometer, file upload, etc.) accelerometer, file upload)
file upload, etc.)
Offline access Yes Yes (HTML5) Yes
User experience High Moderate High
Aesthetics quality High Moderate Moderate
Loading time Fast Slow Moderate
Usability High Moderate Moderate

The most important feature in the context of this paper is
the user experience, i.e., QoE in a broader sense. As
stated, this is the area where currently native applications
precede mobile Web applications [38], [39], since they
tend to have a smoother look and feel, and due to the
fact that they are leveraging the elements of their native
operating system, a feeling of being more integrated into
the mobile device is produced. Additionally, native appli-
cations seem faster, since they come with lots of pre-
loaded elements and only need to fetch user data from
the Web rather than the entire application. Therefore,
when it comes to application aesthetics, application
42 bosanskohercegovačka elektrotehnika
loading time, usability and the overall QoE, it is currently
difficult for mobile Web applications to trump native
ones. However, it is only a matter of time before the
mobile Web applications are able to compete with the
capabilities of the native ones. Further on, battery life and
mobile wireless connections which are currently affect-
ing mobile Web application performance, among other
factors, will improve in the future and eventually cease to
have a strong impact on mobile Web application QoE.
4. END USER SURVEY ADDRESSING MOBILE WEB
According to [16], [40], mobile Web applications will
eventually crush native ones, since it is likely that devel-
opers and users will be driven away by the policies of the
native application stakeholders (big Internet players such
as Microsoft, Apple, etc.) aimed at gaining profit and turn
to the alternatives. Even if the future of mobile applica-
tions is not the Web, together with the downloadable
native applications, it certainly is. Therefore, we have
conducted the end user survey study aiming at the iden-
tification of the most and least affecting influence factors
(IFs) that affect QoE according to user opinion. It has
been stated in [12] that QoE IF may be defined as “any
characteristic of a user, system, service, application, or
context whose actual state or setting may have influence
on the Quality of Experience for the user”. Also, IFs may
be categorized into three categories: system, human,
and context IFs [12].
The subject study questionnaire covers ratings of the
impacts of a wide spectrum of considered factors (appli-
cation, resource, context, and user factors, i.e., belong-
ing to all three abovementioned groups), selected based
on the overview of the existing literature [2]-[5], [12], [41]-
[43]. Also, the study tends to verify relevant qualitative
conclusions and quantitatively express the extent to
which the subject factors affect QoE in a given context.
Additionally, the survey contains sets of questions that
aim to identify user habits and opinions in the context of
browsing the Web via mobile devices, but they are
neglected in this paper.
The online survey in Bosnian has been prepared and
distributed using the Google Docs service (https://docs.
google.com). The questionnaire containing 50 questions
was completed by 218 users in a 10-day period. The
users have been selected randomly in order to achieve
representatives of the sample.
Collected demographic data related to the age, gender,
educational level, origin country, and city of the participant
describes the group that approached the questioning:
– the average age of 218 participants was found to be
24.43,
– 158 of them fit into the category of age 16 to 29; 52
fit into the category of age 30 to 44; and 8 fit into the
category of age above 45,
– 60% of participants were male, while 40% were
female,
– 47% of participants reported as having a faculty
degree, 36% reported as being students, 8% as
having a Master of Science degree, 6% as having
finished high school, and 3% as holding a PhD,
– 96.78% of participants are from Bosnia and Herzego-
vina (74.77%) and Croatia (22.01%).
The influence of each factor has been rated on a 5-point
scale where 1 means “does not affect”, 2 “weakly
affects”, 3 “moderately affects”, 4 “affects”, and 5
“strongly affects”. In order to identify the most and the
least important IFs according to users, statistical analysis
of obtained results has been conducted by using per-
centages and descriptive statistics, i.e., measures of
central tendency and variability (Table III).
In order to determine which factors have the strongest
effect on user satisfaction in the context of mobile Web
browsing (based on participant opinions), the ones with
means higher than 3.6 and coefficient of variance under
33% have been considered. Namely, a mean of 3.6
means that 4s and 5s are the most frequent rates of par-
ticipants in terms of the impact of the factor, while the
second condition means that the average distance from
the mean of all rates for each factor is less than 33%, i.e.,
the values do not vary more than 33%. According to this,
the first eleven influence factors from Table III have been
found to be the most influential: Web site loading time,
service price, up-to-date information, procedure
for accessing desired Web site (number of taps),
screen size, screen resolution, processor speed,
interesting information, battery consumption,
screen brightness, and movement, going from more
to less influential.
Further on, in order to supplement the results, the fre-
quencies of each rate, i.e., the mode, have been consid-
ered as well. Namely, the factors that 67% of questioned
users have rated with 4s and 5s have been considered
as most influential. According to participants’ ratings,
those factors are: Web site loading time, service
price, procedure for accessing desired Web site
(number of taps), screen size, up-to-date informa-
tion, and battery consumption, as well going from
more to less effective.
Listed IFs are mostly already recognized in the literature
for the importance of their influence on user experience
and QoE in Web and mobile Web context [2]-[5], [41]-[43].
Only aesthetics related factors, which are to a large
extent addressed in the literature, have oppositely not
been marked as highly influential.
However, what differentiates this paper in comparison to
the literature is that here we have provided a list of IFs
that were ordered by user perception of the strength of
their impact on user satisfaction. This may serve as a
Table III: Descriptive statistics for collected ratings (User opinions on how a given factor affects their satisfaction on a scale of 1-5 (1 – does not affect; 2- weakly affects, 3 – moderately
affects, 4- affects, 5 – strongly affects)) and frequency of scores 1-5 for each influence factor

Standard Coefficient of
No. Influence factor Mean Median Variance Freq. of 1 Freq. of 2 Freq. of 3 Freq. of 4 Freq. of 5 %
deviation variation (%)
1. Web site loading time 4.252 5 1.019 1.009 23.73 7 8 24 63 116 82.11
2. Service price 4.229 5 1.154 1.074 25.40 7 13 25 51 122 79.35
3. Up-to-date information 4.027 4 1.160 1.077 26.74 9 9 38 76 86 74.31
4. Procedure for accessing desired Web site (number of taps) 4.013 4 1.110 1.053 26.25 6 13 40 79 80 72.93
5. Screen size 3.981 4 1.041 1.020 25.62 5 15 39 83 76 72.93
6. Screen resolution 3.963 4 1.012 1.006 25.38 6 14 46 77 75 69.72
7. Processor speed 3.922 4 1.058 1.028 26.23 13 14 48 70 78 67.88
8. Interesting information 3.807 4 1.317 1.147 30.14 13 24 43 63 75 63.30
9. Battery consumption 3.747 4 1.461 1.208 32.25 9 21 59 80 49 59.17
10. Screen brightness 3.651 4 1.122 1.059 29.01 14 19 58 66 61 58.25
11. Movement 3.646 4 1.353 1.163 31.90 19 20 54 68 57 57.33
12. Web browser 3.573 4 1.388 1.178 32.97 19 20 54 68 57 57.33
13. Spelling accuracy of the information 3.568 4 1.481 1.217 34.10 13 29 52 68 56 56.88
14. Web site object visual organization 3.541 4 1.060 1.029 29.08 16 22 60 77 43 55.04
15. Keyboard type 3.504 4 1.449 1.203 34.35 21 15 63 75 44 54.58
16. Web site object display size 3.500 4 1.292 1.136 32.48 17 25 61 61 54 52.75
17. Prior experience 3.486 4 1.375 1.172 33.63 9 20 74 74 41 52.75
18. Weather 3.376 4 1.526 1.235 36.59 18 40 48 66 46 51.37
19. Web site object loading order 3.206 3 1.353 1.163 36.28 21 34 74 57 32 40.82
20. Colour of background and text 3.160 3 1.444 1.201 38.02 25 33 76 50 34 38.53
21. Location 3.013 3 1.525 1.234 40.97 37 37 76 52 26 35.77
22. Lightning of the environment 2.779 3 1.637 1.279 46.03 61 36 46 50 25 34.40
23. Visual difficulties 2.733 3 1.910 1.382 50.55 61 38 46 47 26 33.48
24. Hand injury 2.720 3 1.916 1.384 50.89 43 53 56 41 25 30.27
25. Emotional state 2.573 2 1.803 1.342 52.18 61 61 54 24 28 23.85
26. Noise in the environment 2.559 3 1.639 1.280 50.02 60 47 60 31 20 23.39
27. Time of the day 2.504 3 1.523 1.234 49.27 63 44 63 36 13 22.47
Godište 10, Januar/Decembar 2016.
43
44 bosanskohercegovačka elektrotehnika
useful input, in terms of what to focus on and what to
enhance, for stakeholders dealing with Web and mobile
Web environment (network providers, service providers,
Web designers, information providers, device manufac-
turers, etc.) when trying to improve their performance.
Most of these IFs fall into category of system IFs, thereby
confirming existing literature’s qualitative conclusions
that the most influential factors in terms of QoE in this
context comes from this class. However, having service
price and up-to-date information on a second and third
place in the list, together with movement and interesting
information in top 10 of identified IFs, launches context
IFs, as a group, shoulder to shoulder with system IFs,
and should additionally motivate research community
and stakeholders to investigate these factors and
enhance their positive and suppress the negative effects.
This is especially important in context of aforementioned
Web categorization, given that each of categories have
their own, mostly context, characteristics that influence
the perception and QoE for a specific Web category, and
consequently may improve it by proper management.
In addition, in the subject questionnaire, we gave the
opportunity to participants to give their opinion on the
most influential factor and to suggest additional factors
that may affect their satisfaction with the service. Gath-
ered answers indicate that the list of examined factors is
comprehensive and that factors identified as the most
influential by the statistical analysis have been identified
as most influential by the participants as well.
In the same way, we have determined that the least influ-
ential IFs are the ones that can be classified in human IF
group: time of the day, noise in the environment,
emotional state, hand injuries, and visual difficul-
ties, going from less to more influential. This justifies the
lack of research which addresses this category of IFs (in
comparison to system and context IFs) in context of user
experience and QoE.
5. CONCLUSION
To summarize, when addressing UX and QoE in both
desktop and mobile Web context, it is crucial to take into
account the fact that Web may be categorized on vari-
ous basis, and that different categories have their own
sets of characteristics that may influence the end user’s
QoE in different ways. Therefore, this paper provides the
categorization of the Web that will be, in future work, fur-
ther complemented with the identification of the most
influential and characteristic parameters and factors in
terms of UX and QoE for each of the categories.
As a pre step towards that goal, focusing on the mobile
environment, due to the galloping towards fully-mobile
technology and the trend of mobile traffic increase, we
have identified the most and least influential IFs in gen-
eral according to examined user opinions in the context
of browsing Web sites via mobile devices. This is the first
time that the list of IFs ordered by the impact strength on
QoE has been provided. The list emphasizes the domi-
nance of system IFs, but launches context IFs on the
same level, while confirming the relapsing significance of
human IFs. The identification of key IFs for each mobile
Web category, planned in future work, is important due
to the multidimensional nature of QoE [3], [16] and crucial
for truly meeting end user requirements and expectation,
i.e., the successful management of QoE in mobile Web
context including all its constituents: modelling, monitor-
ing, and optimization.
REFERENCES
[1] S. Murugesan: Web X.0: A Road Map. Handbook of
Research on Web 2.0, 3.0, and X.0: Technologies, Busi-
ness, and Social Application, IGI Global, 2010, 1-11.
[2] S. Baraković, L. Skorin-Kapov: Survey and Challenges of
QoE Management Issues in Wireless Networks, Journal
of Computer Networks and Communications, 2013,
Article ID 165146.
[3] S. Baraković, L. Skorin-Kapov: Multidimensional Modelling
of Quality of Experience for Mobile Web Browsing, Com-
puters in Human Behaviour, 2015, 50: 314-332.
[4] V. Roto: Web Browsing on Mobile Phones – Characteri-
stics of User Experience, PhD Thesis, Helsinki University
of Technology, 2006.
[5] S. Ickin, K. Wac, M. Fiedler, L. Jankowski, J.H. Hong,
A.K. Dey: Factors Influencing Quality of Experience of
Commonly Used Mobile Applications, IEEE Communica-
tion Magazine, 2012, 50(4): 48-56.
[6] R. Stankiewicz, A. Jajszczyk: A Survey of QoE Assurance
in Converged Networks, Computer Networks: The Inter-
national Journal of Computer and Telecommunications
Networking, 2011, 55(7): 1459-1473.
[7] S. Baraković, J. Baraković, H. Bajrić: QoE Dimensions
and QoE Measurement of NGN Services, 18th Tele-
communication Forum 2010, 2010.
[8] P. Brooks, B. Hestnes: User Measures of Quality of Expe-
rience: Why Being Objective and Quantitative is Impor-
tant, IEEE Network Magazine, 2010, 24(2): 36-41.
[9] K.u.R. Laghari, N. Crespi, K. Connelly: Toward Total Qua-
lity of Experience: A QoE Modelling in a Communication
Ecosystem, IEEE Communication Magazine, 2012, 50(4):
58-65.
[10] V. Roto,E. Law, A. Vermeeren, J. Hoonhout: User Experi-
ence White Paper. Bringing Clarity to the Concept of User
Experience, 2011.
[11] M. Varela, L. Skorin-Kapov, T. Ebrahimi: Quality of Service
vs. Quality of Experience, Quality of Experience: Advan-
ced Concepts, Applications and Methods, T-Labs Series
in Telecommunication Services, Springer, 2014.
[12] P. Le Callet, S. Möller, A. Perkis: Qualinet White Paper on
Definitions of Quality of Experience, European Network on
Quality of Experience in Multimedia Systems and Services
(COST Action IC 1003) Version 1.2, 2013.
[13] R. Schatz, T. Hobfeld, L. Jankowski, S. Egger: From Pac-
kets to People: Quality of Experience as a New Measure-
ment Challenge, Data Traffic Monitoring and Analysis
Lecture Notes in Computer Science, 2013, 7754: 219-
263.

[14] T. Hobfeld, R. Schatz, S. Egger: SOS: The MOS is not
Enough! 3rd International Workshop on Quality of Multi-
media Experience, 2011.
[15] S. Jenson: Enabling New Types of Web User Experien-
ces, http://www.w3.org/blog/2013/08/enabling-new-
types-of-web-user/, 2013.
[16] S. Baraković: Multidimensional Modelling of Quality of
Experience for Mobile Web Browsing, PhD Thesis, Uni-
versity of Zagreb, 2014.
[17] Xtimeline: History of Web and Mobile Applications, http://
www.xtimeline.com/timeline/History-of-the-Application,
2010.
[18] T. Berners-Lee: Weaving the Web. Harper Business,
2000.
[19] S. Weber, J. Rech: An Overview and Differentiation of the
Evolutionary Steps of the Web X.Y Movement: The Web
Before and Beyond 2.0. Handbook of Research on Web
2.0, 3.0, and X.0: Technologies, Business, and Social
Application, IGI Global, 2010, 12-38.
[20] T. O’Reilly: What is Web 2.0.,
http://oreilly.com/web2/archive/what-is-web-20.html,
2005.
[21] S. Murugesan: Business uses of Web 2.0: Potential and
Prospects, Cutter Consortium, 2007.
[22] S. Murugesan: Understanding Web 2.0, IT Professional,
2007, 9(4): 34-41.
[23] World Wide Web Consortium (W3C): W3C Data Activity:
Building the Web of Data, 2013.
[24] T. Berners-Lee, J. Hendler, O. Lassila: The Semantic
Web, Scientific American Magazine, 2001.
[25] S. Aghaei, M.A. Nematbakhsh, H.K. Farsani, H.K: Evolu-
tion of the World Wide Web: from Web 1.0 to Web 4.0,
International Journal of Web & Semantic Technology
(IJWesT), 2012, 3(1): 1-10.
[26] Hamnath: Web 4.0 - A New Web Technology. http://
website-quality.blogspot.com/2010/01/web-40-new-
web-technology.html, 2010.
[27] C. Kanaracus: Is the ‘4.0’ era upon us? http://www.
infoworld.com/t/networking/40-era-upon-us-925, 2008.
[28] MINERVA EC Working Group Quality, Accessibility and
Usability: Handbook on Cultural Web User Interaction,
2008.
[29] Encyclopaedia Britannica: Encyclopaedia Britannica Onli-
ne, http://www.britannica.com/EBchecked/
topic/1192819/wiki, 2007.
[30] D. Fichter: What is a Mashup?, Library Mashups: Explo-
ring New Ways to Deliver Library Data, Information Today,
Inc., 2009, 3-17.
[31] G. Kappel, B. Pröll, S. Reich, W. Retschitzegger: Web
Engineering – The Discipline of Systematic Development
of Web Applications, John Wiley & Sons, 2006.
[32] Etnetera: 10 Web Application Types that Can Simplify
Your Life, 2007.
[33] J. Choi, G. Lee, J. Moon: Web Context Classification
Based on Information Quality Factors, Journal of Univer-
sal Computer Science, 2010, 16(16): 2232-2251.
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 45
[34] M. Branscombe: Which Smartphone is Easiest to Create
Apps for? Apple iOS, Android, BlackBerry and Windows
Phone,http://recombu.com/mobile/news/which-smartp-
hone-is-easiest-to-create-apps-for-apple-ios-android-
blackberry-and-windows-phone_M16651.html, 2012.
[35] Six Revisions: Native App vs. Mobile Web App: A Quick
Comparison. Six Revisions,
http://sixrevisions.com/mobile/native-app-vs-mobile-
web-app-comparison/, 2012.
[36] Chiorimedia: Comparison: Mobile Native Apps vs. Web
Apps, http://www.chiorimedia.com/2013/01/compari-
son-mobile-native-apps-vs-web-apps-2/, 2013.
[37] J. Stangarone: Hybrid vs. Native vs. Mobile Web Compa-
rison Chart,
http://www.mrc-productivity.com/blog/2012/03/hybrid-
vs-native-vs-mobile-web-comparison-chart/, 2012.
[38] Nielsen: An Era of Growth: The Cross-Platform Report Q4
2013, 2014.
[39] S. Perez: Mobile App Usage Increases in 2014, As Mobi-
le Web Surfing Declines,
http://techcrunch.com/2014/04/01/mobile-app-usage-
increases-in-2014-as-mobile-web-surfing-declines/,
2014.
[40] R. Matzner: Why Web Apps Will Crush Native Apps,
http://mashable.com/2012/09/12/web-vs-native-apps/,
2012.
[41] S. Baraković, L. Skorin-Kapov: Survey of Research on
Quality of Experience Modelling for Web Browsing,
Submitted for publication, 2016.
[42] P. Lew, L. Olsina: Relating User Experience with Mobi-
leApp Quality Evaluation and Design, Current Trends in
Web Engineering, ICWE 2013 Workshops, 2013, LNCS
8295, pp. 253-268.
[43] K. Vandenbroucke, D. Ferreira, J. Goncalves, K. De Moor:
Mobile Cloud Storage: A Contextual Experience, 16th
International Conference on Human-computer Interaction
with Mobile Devices & Services, 2014.
BIOGRAPHY
Sabina Baraković graduated in Engineering in 2009 from the
Faculty of Electrical Engineering, University of Tuzla and got
her PhD degree in 2014 from the Faculty of Electrical Enginee-
ring and Computing, University of Zagreb. She is an Assistant
Professor at the Faculty of Traffic and Communications, Uni-
versity of Sarajevo and American University in Bosnia and Her-
zegovina. Her research interests include multidimensional QoE
modelling of multimedia, mobile Web-based applications, and
unified communications, and management of QoS/QoE in
mobile and NGN environment.
Jasmina Baraković Husić graduated in Engineering in 2004
from the Faculty of Electrical Engineering, University of Tuzla
and got her PhD degree in 2009 from the Faculty of Electrical
Engineering and Computing, University of Zagreb. She is an
Associate Professor at the Faculty of Electrical Engineering
and Faculty of Traffic and Communications, University of Sara-
jevo. Her research interests include variety of topics in QoS
and QoE in NGN environment and unified communications,
and multimedia networking and signalling.
46 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Pregledni naučni rad/Review scientific paper

DIZAJN, RAZVOJ I IMPLEMENTACIJA SENZORSKOG

SISTEMA ZA MJERENJE PRITISKA U MODELU
VISOKONAPONSKOG PREKIDAČA
DESIGN, DEVELOPMENT AND IMPLEMENTATION OF A
PRESSURE MEASUREMENT SENSORY SYSTEM FOR A HIGH
VOLTAGE CIRCUIT BREAKER MODEL
Emir Sokić1, Vedad Bečirović1, Amer Smajkić2, Dejan Bešlija2,
Mahir Muratović2, Belma Bosović2, Mirsad Kapetanović2

Sažetak: U radu je opisan cjelokupan postupak dizajna, razvoja i implementacije namjenski razvijenog pretvarača pritiska kao sastavnog
dijela mjernog sistema za eksperimentalno ispitivanje i simulaciju modela visokonaponskog prekidača. U radu je uz kraći pregled konku-
rentnih komercijalnih mjernih sistema za mjerenje pritiska detaljno objašnjen postupak sinteze vlastitog pretvarača pritiska - od ideje do
konačne implementacije. Eksperimentalni rezultati pokazuju da razvijeni pretvarač u potpunosti zadovoljava zadane specificikacije i posje-
duje dodatni niz prednosti u odnosu na postojeća komercijalna rješenja.
Ključne riječi: mjerni sistem, pritisak, senzor, pretvarač, visokonaponski prekidač
Abstract: This paper describes the complete process of design, development and implementation of a specifically developed pressure
transducer, installed as a part of a measurement system developed for experimental testing and simulation of high voltage circuit breaker
model. The synthesis of the custom-made pressure transducer - from the initial idea to the final implementation is presented in the paper,
alongside with a brief survey of competitive commercial measurement solutions. The experimental results suggest that the developed
pressure transducer completely fulfils the specified technical requirements. Moreover, the proposed transducer has many additional
advantages over existing commercial solutions.
Keywords: measurement system, pressure, sensor, transducer, high voltage circuit breaker

UVOD će kompletno ocijeniti njihov uticaj na elektromehaničke,

U današnje vrijeme računarske simulacije su postale nei-
zbježan alat u procesu dizajniranja i optimizacije visoko-
naponskih (VN) SF6 prekidača [1]. Takve simulacije su
zasnovane na matematskom modeliranju mnoštva razli-
čitih procesa i njihovih međusobnih interakcija unutar
prekidača tokom operacija uklopa i isklopa. Naravno,
eksperimentalni rad i istraživanja na modelima i prototi-
povima VN SF6 prekidača su također neophodni, te
predstavljaju jako moćan alat u procesima dizajniranja i
optimizacije VN prekidača [2].
Prednost korištenja simulacije je veća fleksibilnost, jed-
nostavniji uvid u pojedine simulirane parametre visoko-
naponskog prekidača i niska cijena u eksploataciji. S
druge strane, upitno je tvrditi da su simulacijom obuhva-
ćeni svi parametri stvarnog prekidača i skoro je nemogu-
1 Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
esokic@etf.unsa.ba
2 EnergoBos ILJIN doo, Bosna i Hercegovina
Rad dostavljen: avgust 2016. Rad prihvaćen: oktobar 2016.
hemijske i fizičke procese u njegovom radu, ili predvidje-
ti njegovo ponašanje.
Nedostaci simulacije se prevazilaze razvojem prototipa/
modela i direktnim mjerenjem važnih veličina kao što su:
nazivna vremena prekidača, hodogrami i brzina kretanja
kontakata, oscilacije pojedinih elemenata u kinematskom
lancu, trošenje kontakata i mlaznica, itd. Korištenje pro-
totipa i pratećeg mjernog sistema kao nedostatak imaju
visoku cijenu proizvodnje i održavanja, ali s druge strane
ovaj pristup pruža neuporedivo važnije i pouzdanije infor-
macije o stvarnim parametrima u sistemu.
Kao posljedica odličnih osobina tokom gašenja luka
električne struje i svojih dielektričkih karakteristika, gas
SF6 je kao medij najzastupljeniji u VN prekidačima [3].
Analiza porasta pritiska SF6 gasa u određenim volume-
nima i njegovog toka unutar sklopnog elementa, određe-
nih prvenstveno ponašanjem prekidača tokom i nakon
gašenja električnog luka, je od posebnog interesa za
konstruktore ovih aparata.

Slika 1: Shematski prikaz modela VN prekidača s oznakom tačaka od interesa (S1, S3, S4 i S5) u kojima se želi analizirati
pritisak (prva dispozicija senzora)
Dinamičke promjene pritiska poželjno je analizirati na
nekoliko lokacija u VN prekidaču [4], tipično u kompresi-
onom volumenu (eng. compression chamber - CC), ter-
malnom volumenu (eng. heating chamber – HC) i u volu-
menima za hlađenje gasa, kao što je to prikazano na
Slici 1. Važno je napomenuti da je oznaka S2 na Slici
namjerno izostavljena, kako bi se u nastavku rada mjerna
mjesta jednoznačno povezala s korištenim senzorima.
U ovom radu bit će opisan postupak dizajna, razvoja i
implementacije pretvarača pritiska (eng. transducer) koji
je razvijen za potrebe mjerenja pritiska u modelu VN pre-
kidača, i to isključivo za ispitivanje modela VN prekidača
u beznaponskom stanju. Pretvarači pritiska su osmišljeni
i proizvedeni u saradnji s investitorom EnergoBos ILJIN
d.o.o., te Mašinskim i Elektrotehničkim fakultetom u
Sarajevu. Nakon testiranja, pretvarači su ugrađeni u
postojeći mjerni sistem [5] modela VN prekidača u Ener-
goBos laboratoriji za eksperimentalna istraživanja na
modelima i prototipovima visokonaponskih SF6 prekida-
ča (EB LAB) pri Mašinskom fakultetu u Sarajevu.
Rad se sastoji iz nekoliko cjelina: definiranja projektnog
zadatka, analize postojećih i konkurentnih rješenja, opisa
dizajna predloženog pretvarača pritiska, kalibracije i sni-
manja statičkih i dinamičkih karakteristika pretvarača,
opisa implementacije u okviru mjernog sistema, te disku-
sije dobivenih eksperimentalnih rezultata. Na kraju rada
dat je zaključak i postavljene smjernice za budući rad.
1. PROJEKTNI ZADATAK
Zadatak definiran od strane EB LAB bio je identifikacija i
nabavka pretvarača pritiska koji zadovoljava sljedeću
specifikaciju:
– mogućnost mjerenja pritiska u rasponu 0-20 (bar)
apsolutno,
– mogućnost rada u vakuumu (trajno opterećenje),
– vrijeme odziva minimalno 4 (bar/ms),
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 47
– tačnost bolja od od 0.05-0.1 (bar),
– medij: zrak/SF6 gas,
– radna temperatura do 50 (°C),
– ekonomski opravdano rješenje,
– mogućnost trajne montaže i ispravnog rada pretvara-
ča unutar modela koji se nalazi pod nominalnim
apsolutnim pritiskom od 7 (bar).
Od svih parametara najvažniji su bili brzina odziva i pri-
hvatljiva cijena. Mjerenje pritiska u rasponu 0-20 (bar) nije
bilo obavezujuće jer su se očekivana mjerenja kretala u
opsegu 5-12 (bar), ali je bilo važno da senzor može bez
oštećenja izdržati uslove pod vakuumom, koji se javljaju
prilikom punjenja VN prekidača SF6 gasom. Osim toga,
za razliku od većine komercijalnih rješenja, pretvarač
mora imati mogućnost mjerenja pritiska čak i kada se
cjelokupan nalazi u komori pod pritiskom.
2. ANALIZA DOSTUPNIH RJEŠENJA
Mjerenje pritiska u industrijskom okruženju obavlja se
prvenstveno korištenjem tzv. transmitera i transdjusera
pritiska. To su komponente koje osim senzora pritiska
(elektroničke komponente koja pritisak pretvara u neku
pomoćnu električnu veličinu) sadrže i elektronički sklop
koji vrši konverziju pomoćne električne veličine (otpora,
struje, napona, električnog naboja) u industrijski standar-
diziranu električnu veličinu (napon 0-10 V, struja 4-20 mA
i sl.). Ove komponente veoma često imaju linearnu skalu
na cijelom opsegu, temperaturnu kompenzaciju i garan-
ciju proizvođača na brzinu odziva i tačnost. Sve ove
prednosti dolaze i uz dva nedostatka - višu cijenu, i neri-
jetko veće dimenzije koje mogu predstavljati problem
prilikom montaže unutar VN prekidača. U Tabeli I pred-
stavljeno je nekoliko reprezentativnih komercijalnih rješe-
nja dostupnih u Bosni i Hercegovini.
Kao što se vidi iz Tabele I, komercijalna rješenja po pra-
vilu imaju nekoliko nedostataka. Najčešće je to preširok
48 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Tabela I: Pregled konkurentnih pretvarača za mjerenje pritiska

Proizvođač Zadano Sick Jumo Gems V-OHM Eurosensor Schneider

Radni opseg (bar) 0-20 0-25 0-25 0-16 0-25 0-25
Tip mjerenja Aps. Aps. Aps./Rel. Aps./Rel. Rel. Rel.
Tačnost (bar) 0.05-0.1 0.125 0.125 0.125 0.125 0.125
Brzina odziva (bar/ms) 4 20 4-10 4 20 4
Maks.temperatura (°C) 50 100 100 100 100 100
Tip medija Zrak/SF6 Teč./Gas Teč./Gas Teč./Gas Teč./Gas Teč./Gas
Cijena (Eur) što manja 500 320 150-220 150-220 150-220

ili preuzak mjerni opseg, manja tačnost mjerenja i po ma u kojima radi prototip (mogućnost oštećenja/eksplo-
pravilu znatno viša cijena. Ukoliko se uzme u obzir potre- zije modela prilikom testiranja i sl.) nisu ekonomski oprav-
ba za istovremenim mjerenjem pritiska u modelu VN dana, niti isplativa.
prekidača u više od 5 tačaka, onda cijena cjelokupnog
Posljednje moguće rješenje je korištenje samo senzora
sistema značajno raste. Ipak, osnovni razlog zbog kojeg
pritiska, bez pripadajućeg elektronskog sklopa koji obav-
se odstupilo od instalacije gotovih rješenja je taj što pro-
lja konverziju mjerene veličine. Karakteristični predstavni-
izvođači uglavnom garantuju ispravan rad pretvarača
ci ovakvih rješenja dati su u Tabeli II.
isključivo ukoliko se kućište pretvarača (tzv. električna
strana) nalazi na atmosferskom pritisku. Prednost korištenja senzora pritiska je prvenstveno u
niskoj cijeni i malim dimenzijama, ali i fleksibilnosti pri
Skuplja, namjenska komercijalna rješenja koja se mogu
razvoju senzora. Nedostaci se ogledaju u izostanku
koristiti za mjerenje pritiska u VN prekidaču su prikazana
dokumentacije, garancije proizvođača, mogućim odstu-
na Slici 2. Kompanije kao što su Kistler i Dytran proizvo-
panjima između pojedinih uzoraka senzora (različite elek-
de namjenske senzore pritiska koji na osnovu piezoelek-
trične i fizičke karakteristike), te nepostojanje pratećeg
tričnog efekta pretvaraju pritisak u električni naboj, a
elektronskog sklopa za pretvaranje signala.
potom korištenjem namjenskog pojačala kao što je CM
5015A pretvaraju mjerenje naboja u standardne industrij- Analizirajući sve moguće pristupe navedene u ovoj sek-
ske signale. Naravno, ova su rješenja pogodna za trajne ciji, i uzimajući u obzir specifikacije zadatka i problem koji
instalacije ili za verifikaciju rezultata, ali ekstremno visoka je bilo potrebno riješiti, odlučeno je da se pristupi razvoju
cijena ulaganja u takve senzore u nepredvidljivim uslovi- vlastitog pretvarača pritiska koji će detaljnije biti opisan u
nastavku rada.
Tabela II: Pregled konkurentnih senzora za mjerenje pritiska
3. DIZAJN PRETVARAČA PRITISKA
Proizvođač Zadano B&B TT Smartec
Kao osnovni element za razvoj predloženog pretvarača
Radni opseg (bar) 0-20 0-20 0-20
pritiska odabran je Smartec SPD300ABto05 senzor pri-
Tip mjerenja Aps. Aps. Aps./Rel.
tiska. Osnovni razlog izbora ovog senzora je niska cijena,
Tačnost (bar) 0.05-0.1 0.08 - male dimenzije i specifičnost principa rada (mogućnost
Brzina odziva (bar/ms) 4 - - rada u sredini pod pritiskom). Ovaj senzor je prvenstveno
Maks.temp.(°C) 50 80-105 85 razvijen za mjerenje pritiska tečnog gasa (LPG). Za razli-
Tip medija Zrak/SF6 Teč./Gas Teč./Gas ku od drugih senzora kod kojih bi pucanje mjerne mem-
Cijena (EUR) << 40 10 brane moglo uzrokovati curenje gasa iz komore u kojoj
se taj pritisak mjeri, odabrani senzor svoje mjerenje refe-
rencira u odnosu na interni vakuum, tako da čak i u slu-
čaju pucanja membrane neće doći do curenja. Ova
izvedbena karakteristika (mjerenje u odnosu na interni
vakuum) omogućava dizajniranje pretvarača čije kućište
može izdržati pritiske koji nisu atmosferski, bez utjecaja
na njegovu funkcionalnost.
Osnovne specifikacije Smartec SPD300ABto05 senzora
su date su u Tabeli III, a ostali podaci kao što je fizički
izgled, raspored pinova i princip funkcioniranja dati su na
Slici 3 (preuzeto iz [6]).
Kao što je ilustrovano na Slici 3, korišteni senzor radi na
Slika 2: Kistler i Dytran piezoelektrični senzori pritiska (Type principu otpornog mjernog mosta. Rezistivni mjerni most
601A odnosno 2200C4) s pripadajućim pojačalom (Charge
je fizički zalijepljen na mjernu membranu. Jedna strana
meter Type 5015A)

Tabela III: Osnovni tehnički parametri korištenog senzora
Parametar Min. Tip. Maks.
Pobudni napon (V) 0 5
Pobudna struja (mA) - 1.5
Raspon (FS) 300 psi 130 220 275
Ofset (mV) -30 0 30
Rasp. temp. koef. (%FS/100°C) -15 -19
Ofs. temp. koef. (%FS/100°C) -7
Otpornost mosta (kOhm) 2.7 3.3
Preopterećenje pritiska (FS)
Radna temperatura -20
Temp. skladištenja -40 150
Slika 3: Smartec SPD300ABto05 senzor pritiska (izgled,
raspored pinova, princip rada)
mjerne membrane zaptiva minijaturnu komoru u kojoj se
nalazi vakuum, a na drugu stranu membrane se dovodi
medij čiji se pritisak mjeri. Djelovanje pritiska ugiba mem-
branu i remeti ravnotežu mjernog mosta, pa se promjena
otpornosti u funkciji od pritiska može registrovati. Jedan
od nedostataka izbora ovakvog senzora je što se uz pri-
padajući mjerni most mora dizajnirati i odgovarajuće
pojačalo i konvertor električnih veličina.
Potreba za sintezom vlastitog pojačala sa sobom nosi i
određenu prednost. Dizajniranje vlastitog elektroničkog
sklopa omogućava utjecanje na konačne dimenzije pre-
tvarača i njegova elektronička svojstva, pa se na taj način
dizajn pretvarača može prilagoditi korisniku. U slučaju
mjerenja pritiska u VN prekidaču ovo može biti jako važ-
no. Naime, veće dimenzije pretvarača mogu smetati
pokretnim dijelovima prekidača, ili remetiti uobičajena
strujanja SF6 gasa u modelu i na taj način negativno utje-
cati na mjerenje.
Da bi se promjena otpornosti konvertovala u napon
pogodan za mjerenje u mjernom sistemu a istovremeno
minimizirao broj dodatno potrebnih elektroničkih kompo-
nenti, odabrano je visoko-integrirano industrijsko napon-
sko pojačalo Analog Microelectronics AM401 [7]. Na
Slici 4 data je projektovana shema spajanja. Važno je
napomenuti da ovakva struktura pojačala omogućava
linearno pojačanje ulaznog signala (koje se bira otporni-
cima R1 i R2), a na izlazu se dobiva signal koji se kreće
u intervalu (Vprag, Vcc-5) gdje je Vprag donji prag opera-
cionog pojačala, a Vcc napon napajanja sklopa. S obzi-
rom da je zahtjev na reduciranje dimenzije sklopa imao
veći prioritet nego omogućavanje mjerenja pritisaka do
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 49
10
-23
+7
4.0
2x
85
Slika 4: Shema predloženog pretvarača pritiska. Proizvodna
cijena ovakvog pretvarača pritiska je svega 40 EUR
nivoa vakuuma (što bi zahtijevalo par dodatnih kompo-
nenti), ovakvim sklopom nije moguće mjeriti pritiske
ispod 1.4 (bar). Također, važno je napomenuti da je pre-
ma dokumentaciji za ispravan rad AM401 integrisanog
kruga izlazne pinove potrebno zatvoriti određenom
impedansom (tip. 8.2 (kOhm)).
Prije konačne proizvodnje pretvarača, bilo je potrebno
analizirati njegove statičke i dinamičke karakteristike, pa
je prvo napravljen jedan prototip s tzv. “eksternim poja-
čalom” – u kojem su senzor i pojačalo povezani kablom
dužine 50 cm. Nakon što su eksperimentima potvrđena
željena svojstva pretvarača pritiska (o čemu će više deta-
lja biti dato u narednoj sekciji), pristupilo se dizajniranju i
izradi kučišta, te specijalno dizajnirane elektroničke
štampane pločice (PCB). Naime, kako bi se reducirali
šumovi mjerenja važno je da pojačalo bude što je mogu-
će bliže mjernom mostu. Kako bi se zadovoljile specifika-
cije odlučeno je da se cjelokupan senzor i elektronički
sklop smjeste u vijak M16 odnosno M20 (OK24). Odgo-
varajući tehnički crteži i 3D modeli su prikazani na Slici 5,
a konačna realizacija na Slici 6. Pripadajuća elektronika i
senzor zaliveni su plastičnom zaptivnom masom, koja
služi kao izolator, zaštita od korozije, te zaštita od poviše-
nog pritiska na električnoj strani senzora. Na ovaj način
se osiguralo da pretvarač radi ispravno i u uslovima kada
se kućište senzora nalazi pod povišenim pritiskom.
Ukupno je asemblirano pet pretvarača pritiska, od čega
3 s vertikalnim ulazom, a 2 s bočnim ulazom kabla (u
nastavku teksta označeni oznakama S1 do S5).
4. KALIBRACIJA I SNIMANJE STATIČKE I DINAMIČKE
KARAKTERISTIKE
Da bi se dizajnirani pretvarač pritiska mogao pustiti u rad
bilo je potrebno snimiti njegovu zavisnost napona od pri-
tiska U = f(p), te provjeriti da li se senzor i pripadajući
elektronski sklop može koristiti za mjerenje brzih promje-
na (skokova) pritiska koji su karakteristični za eksperi-
mente uklopa/isklopa na modelu VN prekidača.
50 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Slika 5: Poprečni presjek i 3D model razvijenog pretvarača
pritiska
Slika 6: Postupak izrade vlastitog pretvarača pritiska
Kalibracija razvijenih pretvarača pritiska je obavljena na
Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Korišten je manometar
WIKA klase tačnosti 0.1 (tačnost 0.05 (bar) na opsegu 25
(bar)) spojen na posebno dizajniranu regulacionu komoru
za kalibraciju mjerača pritiska.
Kalibracija je istovremeno vršena na svih pet razvijenih
pretvarača. Snimanje izlaznih mjernih signala je obavlje-
Slika 7: Postavka instrumenta za kalibraciju pretvarača
pritiska
Tabela IV: Prenosne funkcije razvijenih senzora
Oznaka senzora Funkcija p=p(U) Standardna devijacija
Senzor S1 p=1.9983U+0.9381 0.0118
Senzor S2 p=1.9345U+0.863 0.0116
Senzor S3 p=1.7708U+0.774 0.0116
Senzor S4 p=2.1508U+0.2141 0.0325
Senzor S5 p=2.6033U+0.4003 0.0129
no mjerno-akvizicijskom karticom USB-1408FS-Plus
14bit snimano u diferencijalnom modu. Na Slici 7 prika-
zana je postavka sistema za izvođenje eksperimenata,
dok su na Slici 8 prikazane snimljene karakteristike.
Kao što se vidi na Slici 8, veza između napona i pritiska
je uvijek linearna funkcija, samo je nagib krive različit za
svaki pojedinačni senzor. Ova odstupanja su prisutna
prvenstveno zbog razlike među senzorima, pojačalima i
nesavršenosti komponenti. Da bi se normirali izlazni
signali sa senzora, moguće je koristiti eksterni hardver
(pojačalo i/ili naponske djelitelje). Međutim, jednostavnije
i pouzdanije je prenosnu funkciju p = f(U) = f2(R) direk-
tno implementirati u softver sistema kojim će se raditi
mjerenje. Rješenje je jeftinije, jednostavnije i omogućava
izmjenu prenosne funkcije nakon određenog vremena
ukoliko to bude potrebno (npr. usljed starenja senzora).
Nakon što je okončan postupak kalibracije pretvarača
pritiska, te određena njegova prenosna funkcija linear-
nom interpolacijom, bilo je potrebno izvršiti validaciju pre-
Slika 8: Snimljene karakteristike pretvarača

Slika 9: Usporedni test Kistler, Dytran i razvijenih pretvarača
pritiska - eksperimentalna postavka
Slika 10: Usporedni test Kistler pretvarača i razvijenih
pretvarača pritiska - rezultati mjerenja. Napomena: mjerenja
su prikazana relativno u odnosu na referentni radni pritisak
Slika 11: Dinamička karakteristika razvijenih pretvarača
pritiska
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 51
tvarača pritiska. U tu svrhu su korišteni komercijalni mjer-
ni sistemi proizvođača Kistler i Dytran (datih na Slici 2).
Na Slici 9 prikazan je način montiranja senzora na komo-
ru za kalibraciju senzora, dok su na Slici 10 dati uspored-
ni rezultati mjerenja sa Kistler i Dytran senzorima. Na
osnovu dijagrama na Slici 10 jasno se vidi da na razvije-
nim senzorima postoji tzv. “mrtva zona”, koja onemogu-
ćava mjerenje pritiska ispod 1.4 (bar) apsolutno. Među-
tim, s obzirom da se očekivana mjerenja pritiska kreću u
intervalu od 3-12 (bar), to ne predstavlja ozbiljan nedosta-
tak razvijenih pretvarača.
Veoma važna osobina razvijenog senzora je mogućnost
mjerenja brzih tranzijenata signala pritiska. Kako bi se
provjerilo da li korišteni senzor i pripadajuće pojačalo
mogu izmjeriti brze tranzijente, bilo je neophodno prije
ugradnje ispitati mogućnost registracije nagle promjene
pritiska.
Za razvijene pretvarače se morala obezbijediti garancija
da mogu mjeriti željene promjene pritiska (minimalno 4
(bar/ms)) u modelu VN prekidača. Važno je napomenuti
da se ovakve promjene pritiska u modelu VN prekidača
dešavaju pri uobičajenim beznaponskim operacijama
uklopa/isklopa, ali u kontroliranim i strogo projektovanim
uvjetima. Nažalost, niti jedna certificirana laboratorija u
Bosni i Hercegovini nema mogućnost dinamičkog ispiti-
vanja razvijenih senzora. Usprkos tome, u saradnji sa
Streljačkim klubom “Visoko” osmišljeno je alternativno
ispitivanje senzora upotrebom takmičarskih vazdušnih
puški. Puške su korištene kao izvor brzih promjena priti-
ska i omogućile su snimanje odziva projektovanih pretva-
rača (Slika 11). Na osnovu snimljenih dijagrama s proto-
tipskim pretvaračem izveden je zaključak da je predlože-
ni pretvarač u mogućnosti mjeriti tranzijente najmanje do
37.5 (bar/ms), te da projektovani pretvarači u potpunosti
zadovoljavaju projektne specifikacije zadatka.
5. INSTALACIJA PRETVARAČA PRITISKA U MJERNI
SISTEM
Jedan od dodatnih izazova pri projektovanju mjernog
sistema je bio način prenosa električnog signala izvan
modela VN prekidača, budući da se pretvarači kao i
električni kablovi nalaze u njegovoj unutrašnjosti pod
nominalnim pritiskom od 7 (bar).
Tipično se u tu svrhu kod boca pod pritiskom koriste tzv.
izvodnice/uvodnice. Međutim, s obzirom da razvijeni
pretvarač zahtijeva 3 vodiča (dva za napajanje i jedan za
mjerni signal), veći broj senzora bi zahtijevao veći broj
izvodnica.
Nadalje, zbog ograničenih dimenzija unutar VN prekida-
ča, bilo je potrebno reducirati i dimenzije električnog
konektora pretvarača, pri tome ne narušavajući njegova
elektromehanička svojstva.
Važno je napomenuti da se u trenutku isklopa/uklopa u
VN prekidaču (čak i u beznaponskom stanju - bez pojave
52 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Slika 12: Prilagođenje višekontaktne epoksidne ploče za
prenos električnih signala sa pretvarača iz modela VN
prekidača
Slika 13: Mjerni sistem
električnog luka) pojavljuju značajne turbulencije SF6
gasa pod pritiskom, brza mehanička kretanja i sile zna-
čajnih intenziteta. To može uzrokovati vibracije kontakata
konektora, oštećenje konektora ili senzora, te eventualni
prekid signala - što se mora uzeti u obzir. U konačnici,
treba imati na umu da se model VN prekidača često
demontira, te se iz tog razloga trebao osmisliti što jedno-
stavniji način uspostave i prekida veze sa pretvaračima.
Kao osnova za rješenje odabrana je epoksidna ploča s
izvedenim kontaktima (CT Terminal) koja se uobičajeno
Slika 14: Shematski prikaz VN prekidača s oznakom tačaka od interesa (S1, S3, S4 i S5) u kojima se želi analizirati pritisak
(druga dispozicija senzora)
koristi za priključivanje na sekundarne izlaze strujnih
mjernih transformatora. Na osnovu toga, razvijene su
prilagodbene štampane i zaštitne aluminijske ploče na
unutrašnjoj i vanjskoj strani epoksidne ploče, koje omo-
gućavaju jednostavno priključenje senzora DIN konekto-
rima s unutrašnje strane, a tzv. “Heavy-Duty” (konektor
teške izvedbe) konektorom s vanjske strane. Na taj način
je uspostavljena veza između pretvarača pritiska s jedne
strane i laboratorijskog mjernog sistema s druge strane.
6. EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Nakon što su predloženi pretvarači sistematično dizajni-
rani, razvijeni, kalibrirani i testirani izvršeno je njihovo pri-
ključivanje na mjerni sistem stvarnog modela VN preki-
dača. Mjerenja su obavljena korištenjem mjernog siste-
ma detaljnije prezentiranog u [5] datog na Slici 13 i sof-
tvera HV CB Simulation [8].
Za potrebe ovog rada analizirane su dvije karakteristične
situacije: mjerenje pritiska na nepokretnim dijelovima
(dispozicija senzora kao na Slici 1) i mjerenje pritiska na
pokretnim dijelovima (dispozicija senzora kao na Slici 14,
senzor S4 premješten na pokretni dio modela).
Kao što se vidi sa dijagrama na Slikama 15 i 16 (konfigu-
racija senzora kao na Slici 1), pretvarači pritiska su u pot-
punosti obavili postavljeni zadatak. Dijagrami na Slici 15
omogućili su istraživačima da pouzdano zaključe da ne
postoji značajno odstupanje u mjerenju pritiska u tačka-
ma S3, S4 i S5, odnosno da u izlaznom volumenu za
hlađenje gasa ne postoje značajne lokalne promjene pri-
tiska. Osim toga, na osnovu dijagrama sa Slike 16 uoče-
no je i korigovano odstupanje u parametrima simulacije
za kompresioni volumen. Dijagrami dobiveni nakon korek-
cije parametara simulacije su prikazani na Slici 17, na kojoj
se jasno vidi bolje poklapanje mjerenja i simulacije.

Slika 15: Rezultati mjerenja na modelu VN prekidača. Osim
mjerenja pritiska prikazani su i hodogrami kretanja kontakata i
struja špule isklopa (Dispozicija senzora kao na Slici 1)
Slika 17: Usporedba rezultata mjerenja i simulacije pritiska u
kompresionom (CC) i termalnom (HC) volumenu (dispozicija
senzora kao na Slici 14)
Karakteristična mjerenja na modelu VN prekidača za kon-
figuraciju sa Slike 14 data su na Slikama 17-19. Za razliku
od prethodnog slučaja, jedan senzor je postavljen na
pokretni dio modela VN prekidača. Osim što je razvijeni
pretvarač uspješno izvršio mjerenja, postiže se i odlično
podudaranje mjerenog pritiska s mjerenjem komercijalnih
senzora (Kistler), koji su s ciljem validacije mjerenja insta-
lirani u model neposredno pored senzora S1.
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 53
Slika 16: Usporedba rezultata mjerenja pritiska u modelu VN
prekidača i rezultata simulacije. Osim pritiska prikazani su i
hodogrami kretanja kontakata i struja špule isklopa
(dispozicija senzora kao na Slici 1)
Slika 18: Usporedba rezultata mjerenja i simulacije pritiska u
drugom kompresionom volumenu (nominalni pritisak punjenja
0.7MPa i brzinom otvaranja 7 m/s) (dispozicija senzora kao
na Slici 14)
7. DISKUSIJA I SMJERNICE ZA BUDUĆI RAD
U radu je pokazano da su razvijeni pretvarači cjenovno
prihvatljivi, odgovarajućih performansi i dimenzija, prila-
godljivi i jednostavni za korištenje.
Međutim uočeno je nekoliko nedostataka koji se planira-
ju ispraviti i/ili ispitati u narednim izvedbama pretvarača:
54 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Slika 19: Rezultati mjerenja na modelu VN prekidača,
usporedba predloženog pretvarača pritiska s Kistler
pretvaračem (dispozicija senzora kao na Slici 14)
– ukidanje mrtve zone - izmjenom sheme pojačala
kako bi se omogućilo i mjerenje pritiska manjeg od
1.4 (bar),
– eliminacija šuma - kao i većina elektroničkih kompo-
nenti s unipolarnim izlazom, ovi senzori su osjetljivi na
šumove (npr. uzrokovano strujom špule uklopa/isklo-
pa, nestabilnim naponom napajanja i sl.). Trenutno se
implementira softverska eliminacija šumova (digitalni
filteri), dok je planirana i hardverska redukcija šumova,
– poluautomatska kalibracija - potrebno je razviti polu-
atomatiziran sistem koji omogućava samostalnu kali-
braciju senzora u odnosu na poznat etalonski pretva-
rač pritiska,
– ispitati temperaturni utjecaj - iako senzori rade uglav-
nom na sobnim temperaturama, još nije detaljno ispi-
tan utjecaj temperature na mjerenje pretvarača.
Osim navedenih aktivnosti, planirano je raditi na razvoju
pretvarača pritiska koji bi se mogao ugraditi u kompo-
nente VN prekidača npr. u njegovu mlaznicu. Ovakav
pristup omogućava dodatnu redukciju dimenzija pretva-
rača, i smanjuje utjecaj pretvarača na kretanja SF6 gasa
i ostalih pokretnih komponenti.
8. ZAKLJUČAK
U radu je prezentiran postupak dizajna, razvoja, testira-
nja i implementacije pretvarača pritiska za rad u modelu
VN prekidača. Može se zaključiti da proces razvoja vla-
stitog pretvarača nosi niz prednosti ali i nedostataka. U
određenim aplikacijama, kao što su mjerenja u modelu
VN prekidača, razvoj vlastitog pretvarača pritiska dopri-
nosi fleksibilnosti, mogućnosti utjecaja na dimenzije sen-
zora i pretvarača, te mogućnosti utjecaja na oblik, opseg
i tip izlaznog signala (napon, struja, itd.).
S druge strane, nedostatak leži u činjenici da je potrebno
obezbijediti uslove za vlastitu proizvodnju, kalibraciju i
testiranje. Osim toga moguća su i odstupanja u tehnič-
kim karakteristikama među senzorima i pojačalima, pa je
svakom pretvaraču potrebno pristupiti pojedinačno, što
može biti otežavajući faktor ukoliko se proizvode veće
serije pretvarača.
LITERATURA
[1] A. Ahmethodžić, M. Kapetanović, Z. Gajić, “Computer
Simulation of High Voltage SF6 Circuit Breakers: Aproach
to modeling and Aplication Results”, IEEE Transactions
on Dielectrics and Electrical Insulation, Vol. 18, No. 4, pp.
1314-1322, August 2011.
[2] A. Smajkić, M. H. Kim, M. Muratović, A. Hajdarović, R.
Gačanović, “Mehanička ispitivanja pouzdanosti mehaniz-
ma za dvostruko kretanje kontakata VN prekidača”,
Bosanskohercegovačka elektrotehnika, broj 9, 2015.
[3] Y. Guan, G.Yue, J.X. He, W. Liu, J. Wu, J. Wu, “Pressure
Measurement and Characteristic Analysis on a 252 kV
Puffer Type SF6 Circuit Breaker”, IEEE PES Transactions
on Power Delivery, Vol. 28, No. 4, pp 2616-2622, 2013.
[4] M. Kapetanović, M. Muratović, B. Bosović, D. Bešlija,
“Pressure measurement testing of 420 kV GCB with no-
load”, EnergoBos ILJIN d.o.o. Sarajevo – interni stručni
rad (neobjavljeno), Februar 2016.
[5] V. Becirovic, D. Beslija, A. Smajkic, E. Sokic and M. Kape-
tanovic. “System for simultaneous measurement of multi-
ple travel records in a high voltage circuit breaker kinema-
tic chain”, 12. Savjetovanje Bosanskohercegovackog
komiteta CIGRE, Neum, Bosnia and Herzegovina, Octo-
ber 2015.
[6] SPD300ABto05 Datasheet, Smartec BV, http://www.
soselectronic.com/a_info/resource/c/SPD300ABto05.pdf
datum pristupa: 20.05.2016.
[7] AM401 Datasheet, Analog Microelectronics GmBh, http://
www.analogmicro.de/_pages/ics/am401/am401_data_
sheet.pdf datum pristupa: 20.05.2016.
[8] M. Kapetanović, A. Ahmethodžić, “The computer pro-
gram for SF6 HV circuit breaker operation’s simulation”,
Conf. Bosnian Committee of CIGRE Neum, in Bosnian,
Paper R13.01, 1999.
BIOGRAFIJA
Emir Sokić rođen je u Visokom 1985. godine. Diplomirao,
magistrirao i doktorirao je na Odsjeku za automatiku i elektro-
niku Elektrotehničkog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu 2008.,
2011. i 2015. godine, respektivno. Trenutno je zaposlen kao
docent na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, te kao kon-
sultant u kompaniji EnergoBos ILJIN d.o.o. Njegova su intere-
sovanja vezana za mjerenje, akviziciju i obradu signala, ugrad-
bene sisteme i elektroničke strukture.
Vedad Bečirović rođen je u Sarajevu 1983. godine. Diplomi-
rao je 2008., a magistrirao 2011. godine na Elektrotehničkom
fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Trenutno je student doktor-
skoga studija fakulteta Elektrotehnike i računarstva Sveučilišta
u Zagrebu. Od 2008. godine zaposlen je na Elektrotehničkom
fakultetu Univerziteta u Sarajevu u zvanje asistenta, a od 2011.
u zvanju višeg asistenta na Odsjeku za elektroenergetiku.
Oblasti interesa su mu elektroenergetski sistemi, kvaliteta elek-
trične energije, automatizirana mjerenja i upravljanja u industriji.
Autor je niza stručnih i naučnih radova u prethodno navedenim

oblastima. Aktivan je član IEEE od 2012. godine i trenutno
obavlja funkciju sekretara IEEE BH sekcije.
Amer Smajkić rođen je 1990. godine u Mostaru. Prvi ciklus
studija završio je 2011. godine, a drugi ciklus (master studij)
2013. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Trenut-
no je student doktorskog studija na Elektrotehničkom fakultetu
u Sarajevu. Zaposlen je u EnergoBos ILJIN d.o.o. Sarajevo, gdje
aktivno radi na projektima razvoja VN prekidača naponskih
nivoa 145 kV, 245 kV i 420 kV. Područja interesovanja su mu
razvoj softvera za simulaciju rada VN prekidača, modelovanje i
razvoj VN prekidača. Od 2013. godine član je BH K CIGRÉ.
Dejan Bešlija rođen je 1989. godine u Zenici. Prvi ciklus stu-
dija na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu je
završio 2011., a drugi ciklus - master studij 2013. godine. Tre-
nutno je doktorant na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.
Od 2013. godine je član BH K CIGRÉ, a od 2016. član IEEE.
Područja interesovanja su mu računarsko modeliranje i razvoj
VN prekidača.
Mahir Muratović rođen je 1987. godine u Sarajevu. Prvi ciklus
studija na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu završio je
2009. godine, a 2011. godine drugi ciklus studija, master studij.
Student je doktorskog studija na istom fakultetu. Od 2011.
godine zaposlen je u EnergoBos ILJIN d.o.o. Sarajevo i aktivno
je angažiran na projektima razvoja VN prekidača naponskih
nivoa 145 kV, 245 kV i 420 kV.
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 55
Belma Bosović rođena je 1991. u Sarajevu, u Bosni i Herce-
govini. Prvi ciklus studija na Mašinskom fakultetu u Sarajevu
završila je 2013. godine, a 2015. godine drugi ciklus studija,
Smjer energetika (2015). Od 2016. godine zaposlena je u kom-
paniji EnergoBos ILJIN d.o.o. Sarajevo, kao mladi inženjer za
istraživanje i razvoj. Područje profesionalne orijentacije je
razvoj VN prekidača uz CFD i naponsku analizu.
Mirsad Kapetanović rođen je u Visokom 1953. godine.
Diplomirao je 1976., magistrirao 1993., a doktorirao 1997. godi-
ne na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Tre-
nutno je zaposlen kao nastavnik u stalnom radnom odnosu s
50% radnog vremena u zvanju redovnog profesora na ETF u
Sarajevu na Odsjeku za elektroenergetiku. S preostalih 50%
radnog vremena zaposlen je u firmi EnergoBos ILJIN d.o.o.
Sarajevo gdje radi kao prokurist, konsultant i glavni inženjer na
projektima istraživanja i razvoja u oblasti VN prekidača. Zasluž-
ni (Distinguished member) je član medjunarodne CIGRÉ,
punopravni član CIGRÉ SC A3 (High Voltage Equipment),
(2002-2008.), punopravni član CIGRÉ SC 13 (Switching
Equipment), (1996-2002.), član CIGRÉ WG 13.01 (Practical
application of Arc Physics in Circuit Breakers) od 1990. Dugo-
godišnji je predsjednik Studijskog komiteta A3 (Visokonapon-
ska oprema) Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRÉ. Član
je IEEE od 2001. godine.
56 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Pregledni naučni rad/Review scientific paper

KLASIFIKACIJA I POREĐENJE METODA ZA MODELOVANJE

NEODREĐENOSTI U ELEKTROENERGETSKIM SISTEMIMA
CLASSIFICATION AND COMPARISON OF UNCERTAINTY
MODELLING METHODS IN POWER SYSTEMS
Mirza Šarić1, Jasna Hivziefendić2, Jasmin Kevrić2

Sažetak: Neodređenost je jedan od glavnih faktora koji doprinosi kompleksnosti u procesu upravljanja elektroenergetskim sistemom. U
radu su predstavljene i upoređene metode koje se koriste za modeliranje elektroenergetskog sistema u uslovima neodređenosti. Rad se
fokusira na prepoznavanje, klasifikaciju i usporedbu metoda za modeliranje neodređenosti, koje mogu biti korištene u problemu alokacije
distribuirane proizvodnje. Osnovni ciljevi ovog rada su identifikacija izvora neodređenosti u elektroenergetskom sistemu sa posebnim
osvrtom na problem alokacije distribuiranih izvora, pregled najvažnijih metoda za modeliranje neodređenosti i utvrđivanje načina na koji
se određena metoda za modelovanje neodređenosti može izabrati za konkretnu primjenu, u zavisnosti od vrste problema.
Ključne riječi: alokacija, distribuirana proizvodnja, fuzzy logika, energetski sistem, neodređenost
Abstract: Uncertainty is one of the most important factors contributing to the complexity of the power system operation and management.
This paper presents some of the most important uncertainty modelling techniques and compares their advantages and disadvantages. In
particular, this paper focuses on identification, classification and comparison of uncertainty modelling approaches used in power systems,
highlighting the Distributed Generation (DG) allocation problem. The main objective of this paper is to identify the sources of uncertainty
in DG allocation problem, review the most important uncertainty modelling methods and propose the appropriate matching approach
between the sources of uncertainty and modelling methods.
Keywords: allocation, distributed generation, fuzzy logic, power system, uncertainty

INTRODUCTION lation-based analysis such as load flow studies. In order

Power systems are subject to a large number of uncer-
tainties, which have traditionally been linked to the con-
tingencies and risk management. In fact, the historical
management of the uncertainties in power systems was
focused on the assessment of security related issue
using deterministic (e.g. N-1 criteria) and probabilistic
(e.g. stochastic and robust) optimisation approaches,
with the aim of achieving a trade-off between cost and
security [1]. However, the application of these techniques
is a part of an overall risk analysis and includes examina-
tion of unwelcome events which have a potential to
cause hazards. More recently, however, sources of
uncertainties have been linked to the increased penetra-
tion levels and intermittent nature of the renewable ener-
gy sources [1]. Renewable energy sources are of the
random nature and for this reason uncertainties related
to DG technologies are stochastic [2]. Further, power
system planning and operation requires extensive simu-
1 JP EP BiH d.d. Sarajevo, Bosna i Hercegovina
m.saric@elektroprivreda.ba
2 International Burch University, Bosna i Hercegovina
Rad dostavljen: septembar 2016. Rad prihvaćen: oktobar
2016.
to perform these simulations, adequate models are
required. However, models are only approximations of
the real systems and it is generally accepted that in
power system studies model parameters are one of the
major sources of uncertainty [3]. Finally, deregulation
processes have increased decision making complexity
and this fact is considered to be a direct cause of addi-
tional increase of power system uncertainty [4]. A formal
definition of uncertainty is provided by [5] in a proposition
which defines the uncertainty as a situation in which the
crucial information required to make an appropriate
description of the problem is not available.
1. CAUSES AND SOURCES OF UNCERTAINTY
The lack of information is the most common cause of
uncertainty in a decision-making model [5]. In a broad
sense, uncertainty parameters can be divided in two cat-
egories. The first group contains parameters which arise
from uncertainty and imprecision related to measure-
ments, observations and data collection complexity,
conflicting evidence, ambiguity, and belief. The second
group contains parameters that are inherently uncertain,
due to their physical properties and relationship to exter-
nal factors. Examples include power system load and
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 57

DG generation curves. The traditional deterministic – Normal distribution

approaches are not entirely appropriate to address this
group of parameters. Due to the modern technological
challenges, the information available to describe the
problem is available in various forms since the engineers
design systems in which information can be qualitative,
non-numerical and linguistic [6]. The most common (1)
types of information available to describe the problem
– Lognormal distribution
with uncertainty are defined as numerical, interval, lin-
guistic and symbolic information [5].
There are many sources of uncertainty in power systems
such as the natural temporal variations, predictions and
monitoring errors and physical parameter estimation [7].
The uncertainty is inherent in almost every part of the
power system such as DG allocation problem [8], PV (2)
solar [9] and wind [10] production, system operation [11],
system planning [12], reconfiguration [13], state estima- where m is the scale parameter
tion [14], electricity market [15], restoration [16], transmis-
sion expansion planning [17], control problems [18], fault
location [19], risk based day ahead electrical vehicles
aggregator scheduling [20], risk analysis [21], maximum
loading point of electric power [22] and optimal load flow
with HVDC Connected Wind Farms [23]. There are two (3)
fundamental forms of uncertainty: aleatory (which is ran- with b being the scale parameter.
dom and irreducible) and epistemic (which is related to
knowledge and validation and is reducible) [7]. In [24], – Beta distribution
power system uncertain parameters are classified in two
major groups: technical and economical parameters.
The most important sources of uncertainties which are
relevant for the DG allocation problem are the load and
generation output uncertainties. In the following section,
load and generation output modelling are presented.

1.1. Load uncertainty

(4)
Power system loads are regarded as a major source of
uncertainty in the power system models [25]. It is difficult where a and b are the shape parameters, c being the
to determine the accurate representation of the load, upper bound, d the lower bound, and B (a, b) the beta
because it is variable, distributed and composed of function.
various load types. However, single customer loads can
– Weibull distribution
be aggregated to provide one particular type of load
which is predictable and can be represented by a typical
load curve, such as residential, industrial and commercial.
This approach is accepted as fair approximation for the
purposes of power system steady state analysis. Load
uncertainty can be reduced by structuring models
according to their physical characteristic and by (5)
estimation of the parameter values from disturbance
where a is the shape parameter, µ is the location param-
measurements [25]. A number of approaches are
eter and b is the scale parameter.
available for assessing and reducing the impact of
uncertainty [25]. Probability and fuzzy approach can be
used to model the load uncertainty [26]. Defining Pd as 1.2. Generation output uncertainty
the uncertain load, m as the mean and σ as the standard The rapid increase in renewable energy introduces
deviation of the uncertain load, various probability uncertainties related to the power generation output [27].
distribution functions (PDF) can be used to represent the Ignoring the operational uncertainties, it can be stated
load uncertainty such as [26]: that solar irradiation and wind speed are the greatest
sources of uncertainty in solar and wind power systems,
58 bosanskohercegovačka elektrotehnika
respectively. Solar irradiation and wind speed are typi-
cally modelled by a probabilistic distributions, such as
Beta and Weibull distributions in the cases in which his-
torical data are available [28]. In the case in which his-
torical data is not available, the fuzzy approach can be
adopted to model the uncertainties associated with solar
and wind power outputs. It is important to note that the
prediction of power output from the irradiance introduc-
es additional sources of uncertainty and it requires a
sequence of models such as translation of irradiance to
the plane-of-array, estimation of cell temperature and
calculation of module electrical output [29]. The equiva-
lent applies to the prediction of the wind generator out-
put power based on the wind speed data.
2. METHODS FOR UNCERTAINTY MODELLING
Traditional uncertainty power system analysis uses two
approaches to deal with uncertain parameters. The first
one is the probabilistic analysis, usually used to determine
generation reserve and the second one is contingency
analysis used for transmission planning and operation
[21]. The main purpose of various uncertainty modelling
approaches is to determine the extent to which
uncertainty of input parameter Xi influences the output
parameter Yi of the systems. There are various modelling
methods which use different modelling techniques to
represent uncertainty as shown in classification diagram
in Figure 1.
Figure 1: Classification of uncertainty modelling methods
2.1. Probabilistic methods
Probabilistic methods are used to model uncertainty in
the case in which the uncertain parameters can be rep-
resented using the PDF. In probabilistic models, a multi-
variate function y = f(Z) is available where f describes
the system, Z = [z1,...,zm] is a vector of random parameter
which can be represented with PDF and y is to be deter-
mined [24]. Probabilistic analysis is used to design dis-
tributed energy systems [30] under conditions of uncer-
tainty as shown in [31], where a parallel Monte Carlo
method for optimum allocation of distributed generation
is proposed [32]. In [30] an optimal distributed generation
placement under uncertainties based on point estimate
method using embedded genetic algorithm is devel-
oped. In [30], the interdependence between the random
input variables is modelled by using the concepts of
comonotonicity, countermonotonicity, while the indepen-
dence between distributed generations and distributed
consumptions is modelled using stochastic bounds
which describe the statistical dependence between the
input random variables. In [33], the probabilistic approach
to solve the problem of DG allocation in isolated electrical
service area is applied, considering the hourly load
changes or the daily load cycle. In [32], a probabilistic
power flow is adopted based on genetic algorithm
approach to find a solution to the problem that is mod-
elled mathematically under conditions of uncertainty and
constraints, where the uncertainty parameters (wind
generation, load growth, PV solar output and electricity
price) are modelled using the point estimate method. In
[34], the static voltage stability is evaluated using a two-
point estimation method and continuation power flow (in
distribution systems, considering DG which is represent-
ed using PDF). Finally, a method for solving a probabilis-
tic three-phase power flow in radial distribution networks
is proposed in [35], taking into account the technical
constraints. The most common probabilistic methods
are presented next.
2.1.1. Monte-Carlo simulation
Assuming zi to be a represent uncertain parameter, the
Monte Carlo simulation procedure is carried out accord-
ing to the following steps [24]:
– Using the PDF, zei is generated for each zi.
– Defining Z = [ze1,...,zem], calculate the variable ye :
ye = f(Ze) (6)
– Iterate the procedure for NMC.
– Analyse the results using statistics, histograms etc.
Monte-Carlo simulation is widely used technique for
probabilistic uncertainty modelling and considers uncer-
tain parameters as random variables with probabilistic
distribution and provides a random value as an output
variable [3].
2.1.2. Point estimate method
This method is carried out following these steps [24]:
1. Set E(Y ) = 0, E(Y 2) = 0 and k = 1.
2. Find εk,i (the locations) and Pk,i (probabilities of con-
centration) using following relations:
(7)

(8)
with M3(zk) being the third moment of parameter zk.
3. Find the concentration points zk,i according to the
following equation:
zk,i = mzk + εk,i ∙ σzi, i = 1,2 (9)
where mzk is the mean and σzi the standard deviation
of zk.
4. Calculate f for both zk,i using the equation:
Z = [z1,z2 ,...,zk,i,...,zn], i = 1,2 (10)
5. Calculate E(Y ) and E(Y 2) using following relations:
(11)
(12)
6. Put k = k + 1 if k < n, then go back to the step 2,
otherwise continue.
7. Find the mean and standard deviation using following
formulas:
(13)
(14)
2.2. Possibilistic methods
Fuzzy models can be very useful in the process of
electricity distribution network planning and management,
particularly from the point of view of load forecasting [36]
and representation of uncertainty [37] in the power
system. The most frequently used fuzzy method for the
inclusion of uncertainty parameters is α-cut method. The
α–cut methods provide answer to the question: what is
the membership function (MF) of y if MFs of X are known,
where y = f (x1,...,xn) is a function describing the system
model and X is a vector of uncertain input parameters to
the system [24]. Let us consider a fuzzy set à in U. Then,
we define Aa as a crisp set called a–cut of the fuzzy set
Ã, which contains all individuals of U which have
membership value greater than or equal to α [2, 38]:
(15)
(16)
The α–cut for every variable x1a is calculated as shown in
[2]. After that the α–cut of y, ya is calculated as:
(17)
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 59
(18)
(19)
This applies that for every alpha cut two optimisations
are done. The first is the maximisation which obtains the
upper bound of y, whereas the second one is the mini-
misation which obtains the lower bound of y. The
graphical representation of the set α–cut is shown in
Figure 2. Possibilistic approach to uncertainty modelling
is used in numerous applications. In [39], a computatio-
nal approach for calculating the product of various fuzzy
numbers is proposed using α–cuts and a regression
model to obtain the membership function of the product
of two fuzzy numbers. It also uses the computational
approach based on α–cuts to compute solutions of fully
fuzzy linear systems. Load flow analysis in this case
becomes a fuzzy load flow analysis [40] and the final
result is obtained as a fuzzy number, which requires
defuzzification operation to move away from fuzzy
domain and obtain a single valued, crisp output variable
[8]. Reference [41] presents an improved method for
modelling input parameter interactions in the possibilistic
harmonic load flow. Possibilistic modelling of uncertainti-
es is extensively used for system planning purposes. For
example, [42] develops a robust possibilistic mixed-inte-
ger programming method for planning being applied to
municipal electric power systems considering the uncer-
tainty. Also, reference [43] presents a fuzzy model appli-
ed to the problem of multi objective planning of power
distribution networks which determines the optimal site
and size of the feeders and substations in distribution
networks that optimises economic cost, reliability, and
exposure using meta-heuristic algorithm based on Tabu
Search. Further, reference [44] uses possibilistic uncerta-
inty modelling of wind resources to solve optimal wind
capacity integration problem, in a model which aims to
minimise the total cost.
Figure 2: Graphical representation of the set α–cut
2.3. Hybrid possibilistic-probabilistic approach
Hybrid possibilistic-probabilistic approach is used in
applications where both possibilistic and probabilistic
parameters are present. This type of problems cannot be
60 bosanskohercegovačka elektrotehnika
solved with a single method and require the combined
methods approach. There are two commonly used
possibilistic-probabilistic approaches. The first one is a
Mixed Possibilistic Monte-Carlo approach. Let us define
the f as a function which describes the system model, Z
as a vector which describes the uncertain input
parameters using the PDF, and finally, X as a vector
which describes the uncertain input parameters using
the MF. The Mixed Possibilistic Monte-Carlo method
defined as follows [24]:
– For every zi ∈ Z generate a value using its PDF zie
– Calculate and in a following way:
(20)
(21)
(22)
The steps are repeated in order to obtain the output MF
such as PDF.
The second hybrid possibilistic probabilistic approach is
possibilistic scenario based approach and its steps are
defined as follows [24]:
– Generate the scenario set which is used to describe
behaviour of Z and ΩJ
– Reduce the initial scenario to a smaller set Ωs
– Calculate and in a following way:
(23)
(24)
(25)
– Perform defuzzification operation of y.
There is an evidence of the possibilistic–probabilistic
approach application in reliability analysis such as shown
in [45]. In [46], a method for generation of a global quan-
tification and characterization of the uncertainty in the
output of a system which contains both probabilistic and
possibilistic inputs is proposed. A novel analytical proba-
bilistic-possibilistic tool for the power flow uncertainty
assessment, based upon the evidence theory and joint
propagation of possibilistic and probabilistic uncertainti-
es is shown in [47]. Further, this approach is used in [48]
to show the effects of wind speed probabilistic and
possibilistic uncertainties on generation system adequ-
acy using random fuzzy model to express the probabili-
stic and possibilistic uncertainties of wind speed simulta-
neously. In [49], a hybrid possibilistic-probabilistic met-
hod for assessment of DG influence under conditions of
uncertainty is described. Another example of hybrid
possibilistic–probabilistic approach to DG impact on
energy losses is presented in [50].
2.4. Information gap decision theory
An information gap decision theory is different than cla-
ssical approaches to uncertainty modelling and is defi-
ned as an unbounded family of nested sets which all
share the same structure [6]. It was first proposed by
Ben-Haim in 1980 and it is based on the difference of
available and not available information [6]. It is used in
applications in which, due to severe lack of data, PDFs
or MFs are not available. It emerged, together with pro-
bability theory as a struggle between different schools of
thought [6]. It is applied to make a robust decision
making framework in the case of decision making under
conditions of severe uncertainty. The Information Gap
Decision Theory (IGDT) problem described by [4] where
the general optimisation problem is represented as:
(26)
(27)
(28)
where g is the vector of uncertain input parameter, Γ is
uncertainty set and X is decision variable set. Defining m
g as the predicted value of uncertain parameter and ξ as
the maximum possible deviation of predicted from pre-
dicted value of the uncertainty parameter, the uncerta-
inty set is written as [4]:
(29)
It could be assumed that the uncertain parameter will not
be different from the predicted value as follows:
(30)
(31)
(32)
In order to handle situations in which uncertain parameter
differs from predicted value, two strategies might be
used such as risk averse and risk seek as shown in [4].
Applications of IGDT in modelling uncertainty in the
power system are numerous such as the Optimal Power
Flow (OPF) With HVDC Connected Wind Farms [23] and
congestion and voltage management in the presence of
uncertain wind power output [51]. However, this type of
uncertainty modelling is used in power systems to solve
problems which require the risk management strategy
[52]. IGDT is also used to address the issue of optimisation
of strategic bidding in electricity markets. Some of the
examples include risk-based bidding of large electric
utilities considering demand response [53], a risk-

constrained optimal self-scheduling method for a wind
power producer considering the uncertainty associated
with market prices and wind generation [54], and risk-
based optimal bidding strategy of generation company in
day-ahead electricity market [15]. Further, IGDT is used in
for restoration decision making in the distribution network
[16], risk based day ahead scheduling of electric vehicle
aggregator [42], energy trading [55], robust transmission
and generation expansion [17], and decision making
related to load procurement under conditions of severe
uncertainty. There is, however, no evidence of IGDT
applications to DG allocation problems.
2.5. Robust optimisation
Robust optimisation is a more recent technique used to
solve optimisation problems under conditions of severe
uncertainty such as lack of information, in which the
model of uncertainty is not stochastic, but deterministic
and set-based [56]. The robust optimisation was first
proposed by [57] and is regarded as a tool which
optimises a worst possible case of a problem under
consideration [58]. The robust optimisation problem is
defined as follows [4]: Let z = f(X,y) be a liner function in
X (subject to uncertainty, with no PDF to describe it) and
non-linear in y. The uncertainty of X is modelled using the
set X ∈ U(X ), where X takes parameter from the set
U(X ). The maximisation of the function z is defined as [4]:
(33)
Since the value of z is linear with respect to X, and defi-
ning , and as uncertain, predicted and maximum
deviation of X from , respectively, previous statement
can be represented as:
(34)
The robust optimisation is used to maximise z and the
robust counterpart version is defined as follows [4]:
(35)
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 61
Now, according to equation (35) two nested optimisation
problems need to be solved and the equation is linear
with respect to wi and has dual form:
(36)
(37)
and by substituting (37) in (35), we get:
(38)
Robust optimisation method is widely used for uncertainty
modelling in power systems applications. The application
includes the area of distribution network reconfiguration
as shown in [59] where two-stage robust optimisation
model for the distribution network reconfiguration
problem with load uncertainty is proposed. In addition,
reference [60] proposes a two-stage robust reactive
power optimisation considering uncertain wind power
integration in active distribution networks. Robust
optimisation is also applied to the reconfiguration of
distribution systems with reliability constraints [61] which
considers uncertainty of the reliability data by using a
linear and adjustable robust approach. The robust
optimisation is applied to model uncertainties in power
dispatching applications such as the new adjustable
robust optimisation formulation used to solve unit
commitment (UC) problems under uncertainty method
[62]. Novel active robust optimisation dispatch (AROD)
model combines robust optimisation (RO) with dynamic
optimization (DO) to optimise wind integrated power
system economic dispatch considering hourly demand
response [63]. In addition, flexible robust optimization
dispatch for hybrid power system containing wind, PV,
hydro and thermal energy sources with adjustable
uncertainty budget dispatch model is presented in [64].
Additional examples of robust optimisation applications
include optimization of distributed generation investment
in buildings [65] and optimal bidding strategy of electricity
retailers using a robust optimisation approach considering
time-of-use rate demand response programs under
market price uncertainties [66]. There is only limited
evidence of robust optimisation applications to the DG
allocation problem. For example, reference [67] proposes
a fuzzy approach for assessment of propagation of the
uncertainty of wind resources based on the wind speed
distribution. An example of possibilistic approach to
modelling uncertainties was shown in [68], which
proposes a (DG) allocation strategy for radial distribution
networks under conditions of uncertainty related to load
62 bosanskohercegovačka elektrotehnika
and generation parameters using adaptive genetic
algorithm (GA).
2.6. Interval analysis
In interval analysis, the range of uncertain parameters is
represented by an interval. If we assume that f = (x1,...,xn)
is the multivariate function and that lb1 ≤ xi ≤ ubi, where
lb1 and ubi are the lower and upper limits of the objecti-
ve function f, then the purpose of the interval analysis is
to determine the lower and the upper limits of the objec-
tive function [24]:
(39)
(40)
Research papers which use interval analysis to address
uncertainties in power systems are not that numerous as
possibilistic and probabilistic methods. Some examples
are the application of interval analysis for determination
of the maximum loading point of electric power systems
considering load data uncertainties [22], optimal
reconfiguration of distribution systems with under
conditions of uncertainty [69], optimization of the
electricity markets [70], control applications [18], and fault
location [19]. Interval arithmetic, which takes into
consideration uncertainty of the nodal information, is
used to solve the power flow problem and to provide
strict bounds for the solution of the problem [71]. There
is no evidence of application of interval analysis to the
DG allocation problem as this remains an unexplored
research area [24].
3. MATCHING THE UNCERTAINTY MODELLING
METHODS WITH UNCERTAIN PARAMETERS
Every type of uncertainty parameter can be related to a
particular type of representation and quantification
method, even if in some cases, the level of uncertainty
can be unquantifiable [7]. Table I shows the classification
of uncertainty properties, which can be used to represent
uncertainty as a vector [5]. For example, a simple
probabilistic uncertainty modelling profile can be
described using the following vector:
u = [a;a;c;a] (41)
In the case of possibilistic approach to uncertainty
modelling, where lack of information is addressed using
the description of input variables; the profile vector can
be described as:
u = [a;c;c;c] (42)
and after the output defuzzification
u = [a;c;c;a] (43)
Renewable sources of energy are intermittent and are
considered to be of stochastic energy flows which
should be optimized by using hybrid stochastic-heuristic
simulation methods. It is proposed that the DG allocation
problem can be matched to the profile vectors described
in the (42) and (43), depending on the approach adopted.
Table I: Uncertainty property classification
A. CAUSES OF UNCERTAINTY C. SCALE LEVEL OF NUMERICAL
a) Lack of information INFORMATION
b) Abundance of information a) Nominal
c) Conflicting evidence b) Ordinal
d) Complexity c) Cardinal
e) Measurements
f) Beliefs
B. INPUT INFORMATION D. OUTPUT INFORMATION
a) Numerical a) Numerical
b) Set/interval b) Set/interval
c) Linguistic c) Linguistic
d) Symbolic d) Symbolic
4. CONCLUSION
This paper presents some of the most important uncer-
tainty modelling techniques and compares their advan-
tages and disadvantages. The most commonly used
approached to uncertainty modelling in DG allocation
problem are probabilistic, possibilistic and hybrid
approaches. There is limited evidence of robust optimi-
sation and IGDT methods application in DG allocation
problem, while the interval analysis application in this
area remains an unexplored research area. As the power
system complexity continues to increase, new methods
for uncertainty modelling continue to develop such as
Z-number and two-time steps recalculation strategy. The
development of new uncertainty modelling approaches
and their matching with suitable applications is one of the
promising future research directions.
REFERENCES
[1] Mousavi O.A. and Cherkaoui R, “Discussion on uncerta-
inty management in power systems,” in Bulk Power
System Dynamics and Control - IX Optimization, Security
and Control of the Emerging Power Grid (IREP), 2013.
[2] Soroudi A., Ehsan M., Caire R. and Hadjsaid N., “Possi-
bilistic Evaluation of Distributed Generations Impacts on
Distribution Networks,” in IEEE Transactions on Power
Systems, vol. 26, no. 4, pp. 2293-2301, Nov. 2011.
[3] Abebe A.J, V. Guinot V., Solomatine D.P. “Fuzzy alpha-cut
vs. Monte Carlo techniques in assessing uncertainty in
model parameters“, 4-th Int. Conf. on Hydroinformatics,
Iowa City, USA, July 2000.
[4] Aien M., Hajebrahimi A., Fotuhi-Firuzabad M., “A compre-
hensive review on uncertainty modeling techniques in

power system studies”, Renewable& Sustainable Energy
Rev, vol. 57, pp. 1077-1089, 2016.
[5] Zimmermann H.J., “Fuzzy Set Theory-and ItsApplicati-
ons”, 4th Edition, H.J. Zimmermann, “Fuzzy Set Theory
and Its Applications”,4th Edition, Springer Science+Busi­
ness Media, 2001.
[6] Ben-Haim, “Chapter 2 - Uncertainty, In Info-Gap Decision
Theory (Second Edition),” in Chapter 2 – “Uncertainty In
Info-Gap Decision Theory (Second Edition)”, Academic
Press, Oxford, ISBN 9780123735522, pp. 9-36, 2006.
[7] Preece R. and Milanović J.V., “Assessing the Applicability
of Uncertainty Importance Measures for Power System
Studies,” IEEE Transactions on Power Systems, pp.
2076-2084, 2016.
[8] Esmaeili M., Sedighizadeh M., Esmaili M., “Multi-objective
optimal reconfiguration and DG power allocation in distri-
bution networks using Big Bang-Big Crunch algorithm
considering load uncertainty”, Energy, volume 103, 2016.
[9] Hansen C. W and Pohl A., “Which models matter: Uncer-
tainty and sensitivity analysis for photovoltaic power
systems,” in IEEE 40th Photovoltaic Specialist Conferen-
ce (PVSC), Denver, 2014.
[10] Arabali A, Ghofrani M, Etezadi-Amoli M., Fadali M. S. and
Moeini-Aghtaie M., “A Multi-Objective Transmission
Expansion Planning IEEE Trans. on Power Systems, vol.
29, no. 6, pp. 300, 2014.
[11] Peng C., Lei S., Hou Y and Wu F., “Uncertainty manage-
ment in power system operation,” in  CSEE Journal of
Power and Energy Systems, vol. 1, no. 1, pp. 28-35,
March 2015.
[12] Liebenau V., Schwippe J., Kuch S., and Rehtanz C.,
“Network extension planning considering the uncertainty
of feed-in from renewable energies”  PowerTech, 2013
IEEE Grenoble, pp. 1-6, 2013.
[13] Miri Larimi S. M., Haghifam M. R. and A. Moradkhani A.,
“Risk-based reconfiguration of active electric distribution
networks,” in IET Generation, Transmission & Distribution,
vol. 10, no. 4, pp. 1006-1015, 3 10 2016.
[14] Negnevitsky M, Terry J. and Nguyen T., “Using informati-
on entropy to quantify uncertainty in distribution networ-
ks,”  Power Engineering Conference, 2014 Australasian
Universities, Perth, WA, pp.1-6, 2014.
[15] Nojavan S. and Zare K., “Risk-based optimal bidding
strategy of generation company in day-ahead electricity
market using information gap decision theory,” Internatio-
nal Journal of Electrical Power & Energy Systems, pp.
83-92, 2013.
[16] Chen K., Wu W., Zhang B. and Sun H.,, “Robust Resto-
ration Decision-Making Model for Distribution Networks
Based on Information Gap Decision Theory,” in IEEE
Trans. on Smart Grid, vol. 6, no. 2, pp. 587-597, March
2015.
[17] Dehghan S., Kazemi A., and Amjady N., “Multi-objective
robust transmission expansion planning using informati-
on-gap decision theory and augmented ϵ-constraint
method,” in IET Gen., Trans & Dist, vol. 8, no. 5, pp. 828-
840, May 2014.
[18] Shan G., Baoming Y. and Qiang Y, “Interval Analysis and
Its Applications to Control Problems,” International Con-
ference on Education and Information Technology 2010,
Vol. 1. pp.: V1-213 - V1-218., Chongqing, China, 2010.
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 63
[19] Xu Z., Liu M., Yang G., Li N, “Application of interval
analysis and evidence theory to fault location,” IET Electric
Power Applications, vol. 3, no. 1, pp. 77-84, 2009.
[20] Zhao J., Wan C., Xu Z.,Wang J “Risk-Based Day-Ahead
Scheduling of Electric Vehicle Aggregator Using Informa-
tion Gap Decision Theory,” IEEE Tran on Smart Grid, vol.
PP, no.99, , pp. 1-10, 2015.
[21] Merrill H.M. and Allen A.J., “Risk and uncertainty in power
system planning,” in 10th Power Systems Computation
Conference, Graz, 1990.
[22] Pereira E.S., and da Costa V.M., “Interval analysis applied
to the maximum loading point of electric power systems
considering load data uncertainties,” International Journal
of Electrical Power & Energy Systems, pp. 334-340,
2014.
[23] Rabiee Rabiee A., Soroudi A. and Keane A, “Information
Gap Decision Theory Based OPF With HVDC Connected
Wind Farms,” IEEE Transac on Power Systems, pp.
3396-3406, 2015.
[24] Soroudi A. and Turaj A, “Decision making under uncerta-
inty in energy systems: State of the art,” Renew&Sustai
Energy Reviews, pp. 376-384, 2013.
[25] Hiskens I.A., Lesieutre B.C. and Roy S, “Uncertainty Eva-
luation and Mitigation in Electrical Power Systems,” XI
Symposium of Specialists in Electric Operational and
Expansion Planning, BELÉM (PA) – BRASIL, 2009.
[26] Zhu J, Optimization of Power System Operation, 2nd
Edition Wiley and Sons, Inc, 2015, 2015.
[27] Liu Z., Wen F. and Ledwich G, “Optimal Siting and Sizing
of Distributed Generators in Distribution Systems Consi-
dering Uncertainties,” in IEEE Transactions on Power
Delivery, vol. 26, no. 4, pp. 2541-2551, Oct. 2011, pp.
2541-2551, 2011.
[28] Li Y. and Zio E., “Uncertainty analysis of the adequacy
assessment model of a distributed generation system,”
Renewable Energy, Vol 41, Pages 235-244, May 2012.
[29] Chen Y.C., Jiang X. and Domínguez-García A.D “Impact
of power generation uncertainty on power system static
performance,” in North American Power Symposium
(NAPS), Boston, 2011.
[30] Papaefthymiou G., Tsanakas A., Schavemaker P.H. and
van der Sluis L. “Design of distributed energy systems
based on probabilistic analysis,” International Conference
on Probabilistic Methods Applied to Power Systems,
Ames, Iowa, USA, pp. 512-518, 2004.
[31] Martinez J. A and Guerra G., “A Parallel Monte Carlo
Method for Optimum Allocation of Distributed Generati-
on,” IEEE Transactions on Power Systems, pp. 2926-
2933, 2014.
[32] Evangelopoulos V.A. and Georgilakis P.D, “Optimal distri-
buted generation placement under uncertainties based
on point estimate method embedded genetic algorithm,”
IET Generation, Transmission & Distribution, pp. 389-400,
2014.
[33] Khodr H. M., Silva M.R., Vale Z. and Ramos C, “A proba-
bilistic methodology for distributed generation location in
isolated electrical service area,” Ele. Power Sys. Resear-
ch, pp. 390-399, 2010.
[34] Liu K.Y., Sheng W., Hu L., Liu Y., Meng X., Jia D, “Simpli-
fied probabilistic voltage stability evaluation considering
variable renewable distributed generation in distribution
systems,” IET Gen., Trans & Distribution, pp. 1464-1473,
2015.
64 bosanskohercegovačka elektrotehnika
[35] Gómez-González M., Ruiz-Rodriguez F.J., Jurado F,
“Metaheuristic and probabilistic techniques for optimal
allocation and size of biomass distributed generation in
unbalanced radial systems,” IET Renewable Power Gene-
ration, pp. 653-659, 2015.
[36] Cartina, G., Grigoras, G., Bobric, E.C., Comanescu, D.,
“Improved fuzzy load models by clustering techniques in
optimal planning of distribution networks,”PowerTech,
IEEE Bucharest, pp.1,6, 2009.
[37] Ganguly S., Sahoo N.C,Das D, “Multi-objective particle
swarm optimization based on fuzzy-pareto-dominance
for possibilistic planning of electrical distribution systems
incorporating distributed generation,” Fuzzy Sets and
Systems, 2013.
[38] Ross T.J., Fuzzy logic with engineering applications” 3rd
edition,, John Wiley& Sons, 2010.
[39] Hassanzadeh R., Mahdavi I., Mahdavi-Amiri N. Tajdin A.,
“An α -Cut Approach for Fuzzy Product and Its Use in
Computing Solutions of Fully Fuzzy Lin. Syst.“, Procee-
dings of the 2012 International Conference on Industrial
Engineering and Opera, 2012.
[40] Matos M.A. and Gouveia E.M., “The Fuzzy Power Flow
Revisited,” IEEE Transactions on Power Systems, vol. 23,
no. 1, pp. 213-218, 2008.
[41] Romero A., Zini H. C. and Ratta G, “Modelling input para-
meter interactions in the possibilistic harmonic load flow,”
IET Generation, Transmission & Distribution, pp. 528-536,
2012.
[42] Zhou Y., Li Y.P., Huang G.H “A robust possibilistic mixed-
integer programming method for planning municipal
electric power systems,” Int. Jour. of Electr. Power&Energy
S.,pp.757-772, 2015.
[43] Ramirez-Rosado J, and Dominguez-Navarro J.A., “Possi-
bilistic model based on fuzzy sets for the multiobjective
optimal planning of electric power distribution networks,”
IEEE Transactions on Power Systems, vol. 19, no. 4, pp.
1801-1810, 2004.
[44] Sun C., Xie M., Bie Z., Jiang J. and Song X, “Optimal wind
capacity integration considering the possibilistic uncerta-
inty of wind resources,” in Smart Grid Technologies - Asia
(ISGT ASIA), 2015 IEEE Innovative, Bankok, 2015.
[45] Ling J.M., “A Possibility-Probability Based Model for Dis-
tribution System Reliability,” International Conference on
Computational Intelligence and Natural Computing, CINC
‘09, Wuhan, 2009.
[46] Whalen T., “Propagation of uncertainty in systems with
both probabilistic and possibilistic inputs,” in Norbert Wie-
ner in the 21st Century (21CW), 2014 IEEE Conference
on, Boston, 2014.
[47] Aien M., Rashidinejad M., and Fotuhi-Firuzabad M, “On
possibilistic and probabilistic uncertainty assessment of
power flow problem: A review and a new approach,”
Renewable and Sustainable Energy Reviews, vol. 37, pp.
883-895, 2014.
[48] Sun C., Bie Z., Xie M. and Ning G, “Effects of wind speed
probabilistic and possibilistic uncertainties on generation
system adequacy,” IET Generation, Transmission & Distri-
bution, pp. 339-347, 2015.
[49] Soroudi A., “Possibilistic-Scenario Model for DG Impact
Assessment on Distribution Networks in an Uncertain
Environment,” IEEE Transactions on Power Systems,
2012.
[50] Soroudi A. and Ehsan M., “A possibilistic–probabilistic
tool for evaluating the impact of stochastic renewable and
controllable power generation on energy losses in distri-
bution networks—A case study,” Renewable and Sustai-
nable Energy Reviews, 2011.
[51] Murphy C., Soroudi A. and Keane A., “Information Gap
Decision Theory-Based Congestion and Voltage Manage-
ment in the Presence of Uncertain Wind Power,” in IEEE
Transactions on Sustainable Energy, vol. 7, no. 2, pp.
841-849, 2016.
[52] Li X., He Z., and S. Zhang, “Robust optimization of risk for
power system based on information gap decision theory,”
2015 5th International Conference on Electric Utility Dere-
gulation and Restructuring and Power Technologies
(DRPT), Changsha, 2015.
[53] Kazemi M., Mohammadi-Ivatloo B., and Ehsan M, “Risk-
based bidding of large electric utilities using Information
Gap Decision Theory considering demand response,”
Electric Power Systems Research, pp. 86-92, 2014.
[54] Moradi M, Dalvand B, Mohammadi-Ivatloo, Amjady N.,
Zareipour H., Mazhab-Jafari A., Self-scheduling of a wind
producer based on Info Gap Decision Theory, Energy, vol
81, pp. 588-600, 2015.
[55] Mathuria P. and Bhakar R., “Info-Gap Approach to Mana-
ge Gen Co’s Trading Portfolio With Uncertain Market
Returns,” IEEE Transactions on Power Systems, vol. 29,
no. 6, pp. 2916-2925, Nov. 2014.
[56] Bertsimas D., Brown D.B., and Caramanis C, “Theory
and Applications of Robust Optimization,” Optimization
SIAM REVIEW 2011, Society for Ind. and Applied Math
vol. 53, No. 3, pp. 464-501, 2011.
[57] Soyster A.L., “Convex Programming with Set-Inclusive
Constraints and Applications to Inexact Linear Program-
ming,” Operations Research, pp. 1154-1157, 1973.
[58] Shapiro A., Tekaya W., Soares M.P., da Costa J.,P
“Worst-Case-Expectation Approach to Optimization
Under Uncertainty,” Operations Research 61 (6), 2013.
[59] Lee C, Liu C., Mehrotra S. and Bie Z., “Robust Distributi-
on Network Reconfiguration,” IEEE Tran on Smart Grid,
vol. 6, no. 2, pp. 836-842, 2015.
[60] Ding T., Liu S., Yuan W., Bie Z. and Zeng B, “A Two-Sta-
ge Robust Reactive Power Optimization Considering
Uncertain Wind Power Integration in Active Distribution
Networks,” IEEE Transac. on Sustainable Energy, vol. 7,
no. 1, pp. 301-311, 2016.
[61] López J. C., Lavorato M., Franco J. F. and Rider M.
J.,”Robust optimisation applied to the reconfiguration of
distribution systems with reliability constraints,” in IET
Gen., Transmission & Distribution, vol. 10, no. 4, pp. 917-
927, 2016.
[62] Xiong P. and Jirutitijaroen P., “Two-stage adjustable
robust optimisation for unit commitment under uncerta-
inty,” IET Generation, Transmission & Distribution, vol. 8,
no. 3, pp. 573-582, 2014.
[63] Xu W.,Chuanwen J.,Bosong L.,“Active robust optimizati-
on for wind integrated power system economic dispatch
considering hourly demand response,”Renewable Energy,
vol. 97, pp. 798-808, 2016.
[64] Peng C., Xie P., Pan L.,Yu R, “Flexible Robust Optimizati-
on Dispatch for Hybrid Wind /Photovoltaic/HydroThermal
Power System,” IEEE Tran on Smart Grid, vol. 7, no2,
pp.751-762, 2016.

[65] Taghipour R., Shams Gharneh, Gharehpetian G.B.,
Robust optimization of distributed generation investment
in buildings, Energy, vol. 48, Issue 1, pp. 455-463,
December 2012.
[66] Nojavan S., Mohammadi-Ivatloo B., and Zare K, “Optimal
bidding strategy of electricity retailers using robust optimi-
sation approach considering time-of-use rate demand
response programs under market price uncertainties,” IET
Generation, Transmission & Distribution, 2015.
[67] Sun C., Bie Z., Xie M. and Jiang J, “Assessing wind cur-
tailment under different wind capacity considering the
possibilistic uncertainty of wind resources,” Electric Power
Systems Research, vol. 132, pp. 39-46, 2016.
[68] Ganguly S. and Samajpati D., “Distributed Generation
Allocation on Radial Distribution Networks Under Uncer-
tainties of Load and Generation Using Genetic Algorithm,”
IEEE Trans on Sust. Energy, vol. 6, no. 3, pp. 688-679,
2015.
[69] de Oliveira L.W., Seta F., de Oliveira E.J, “Optimal recon-
figuration of distribution systems with representation of
uncertainties through interval analysis,” International Jour-
nal of Electrical Power & Energy Systems, 2016.
[70] Saric A.T. and Stankovic A.M., “An application of interval
analysis and optimization to electric energy markets,”
IEEE Transactions on Power Systems, pp. 515-523,
2006.
[71] Wang Z. and Alvarado F. L., “Interval arithmetic in power
flow analysis,” Power Industry Computer Application
Conference, 1991. Conference Proceedings, Baltimore,
MD, pp. 156-162, 1991.
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 65
BIOGRAFY
Mirza Šarić graduated with honours in the field of Electrical &
Computer Systems Engineering at Monash University, Austra-
lia in 2007. He holds an MA degree from School of Economics,
University of Sarajevo. He is currently with JP EP BiH d.d.
Sarajevo, ED Mostar, in a role of Power Engineering and
Network Development Manager. He is a PhD candidate at the
International Burch University, Sarajevo. His research interests
include electrical distribution system planning, distributed
generation and power system economics.
Jasna Hivziefendić received the PhD degree in Electrical
Engineering from the University of Tuzla, B&H, in 2014. She is
currently working as an Assistant Professor at the Department
of Electrical and Electronic Engineering, at International Burch
University, Sarajevo. Her research interests are electrical distri-
bution system planning, distributed generation and
optimization
Jasmin Kevrić received the PhD degree in electrical and
electronics engineering at International Burch University (IBU),
Sarajevo, B&H, in 2015. He is currently working as Assistant
Professor at the Department of Electrical and Electronics Engi-
neering, at the International Burch University. His main resear-
ch interests are machine learning and pattern recognition with
a recent focus on big-data. He is a strong believer in inter-dis-
ciplinary research done in collaboration with experts from fiel-
ds other than machine learning, data mining and pattern
recognition.
66 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Stručni rad/Professional paper

PREVENCIJA AKCIDENATA I VELIKIH NESREĆA

KOJE MOGU IZAZVATI ELEMENTI ELEKTRIČNE MREŽE
PREVENTION OF ACCIDENTS AND CATASTROPHES
CAUSED BY ELEMENTS OF ELECTRICAL NETWORK
Rafo Jozić1
Sažetak: Rad ukazuje na specifične uzroke i inicijatore kvarova i potencijalnih katastrofalnih nesreća u električnim mrežama i instalaci-
jama, kao i na metode njihove prevencije u Bosni i Hercegovini i u okruženju. Upozorava se na kašnjenje procesa preuzimanja i implemen-
tacije evropskih tehničkih i sigurnosnih direktiva u Bosni i Hercegovini među kojima neprimjenjivanje direktiva protiveksplozivne zaštite
(tzv. Atex-95 i -137), može izazvati nove rudarske i tehnološke katastrofe.
Ključne riječi: električni uređaj, akcident, prevencija, velika nesreća, kritična infrastruktura, protiveksplozivna zaštita
Abstract: This article indicates specific causes and initiators of damages and potential disasters in electrical networks and installations,
as well as methods of their prevention, in Bosnia and Herzegovina and the area. It points out the delay of transposition and implementa-
tion of European technical and safety directives in Bosnia and Herzegovina. Especially, non-application of the explosion protection direc-
tives (so called Atex-95 and -137) can cause new mining and technologic disasters.
Keywords: Electrical Device, Accident, Prevention, Catastrophe, Critical Infrastructure, Explosion Protection

UVOD Ranjivost zajednica na katastrofe i velike nesreće procje-

Uz elektrotehniku malo tehničkih disciplina posvećuje
adekvatnu pažnju sigurnosti i zaštiti – bilo čovjeka,
postrojenja, radne i životne sredine ili društva uopće. Brz
tehnološki razvoj donosi stalan porast raznovrsnih rizika,
koji se ne mogu cjelovito i pravovremeno spriječiti. Priro-
dan odgovor su istraživanja i sistemi, usmjereni ka pre-
venciji, sigurnim procesima i integralnom upravljanju rizi-
kom, koji rezultiraju donošenjem novih i stalnom revizijom
već poznatih standarda. Takvih istraživanja u Bosni i
Hercegovini nema, nedovoljno se izučavaju sigurnosni
standardi i odgovarajuća tehnička regulativa i ne potiče
se njihova dosljedna i masovnija primjena.
Rizik uopće, pa i u energetici, industriji i rudarstvu, najče-
šće se definira kao odnos vjerovatnosti nastanka neželje-
nog scenarija i intenziteta posljedica, koje taj scenarij
može uzrokovati [1].
Velike nesreće i tehnološke katastrofe mogu biti izazvane
elementima i kvarovima u elektroenergetskom sistemu.
Njih karakteriše mala vjerovatnost nastanka neželjenog
scenarija, ali s velikim mogućim posljedicama i, skoro
redovno, one su proizvod niza uzajamno povezanih i/ili
slučajnih događaja unutar i/ili izvan sistema.
1 Udruženje za protiveksplozivnu zaštitu, sigurnost radne
i životne sredine - Atex, Tuzla – Bosna i Hercegovina
rafo.jozic@atex.ba
Rad dostavljen: decembar 2015. Rad prihvaćen: februar
2016.
njuje se analizama učinaka pojedinih opasnosti po ljud-
ske živote i imovinu. Pritom se uzimaju u obzir [2]:
– izloženost mogućem uticaju vanrednog događaja,
– gustina naseljenosti izloženog područja,
– naučne i iskustvene podloge o vanrednom događaju,
– educiranost i pripremljenost za slučaj nastanka kata-
strofe i velike nesreće,
– utemeljenost sistema za rano uzbunjivanje i komuni-
kacijskih sistema,
– spremnost operativnih snaga i raspoloživih resursa za
zaštitu i spašavanje,
– provođenje preventivnih mjera u djelatnostima od
posebnog interesa,
– ukupni javni stav prema potencijalnim opasnostima,
odnosno stanje sigurnosne kulture stanovništva.
U elektroenergetici postoje dobre tehnike, duga tradicija
i stalno izučavanje aspekata tehničke sigurnosti, počev
od zaštite električnog uređaja i kola, čovjeka u postroje-
nju i na vodu, do pouzdanosti napajanja konzuma i sigur-
nosti svakog korisnika – potrošača električne energije.
Međutim, nužno je ukazati na nedostatke u pojedinim,
praktičnim aspektima sigurnosti, od proizvodnje i preno-
sa, do svih vidova potrošnje električne energije. Male i
siromašne zemlje, kakva je Bosna i Hercegovina, nema-
ju razvijenu praksu izučavanja, normiranja i provođenje
mjera prevencije, zaštite i sigurnosti, posebno u sredina-

ma i procesima, koji su na specifičan način ugroženi ili
mogu ugroziti druge. Ti nedostaci mogu dovesti do veli-
kih nesreća1, pa ulogu ključnih subjekata, kao i metode
prevencije u manjim, nerazvijenim zajednicama2, treba
usklađivati s razvojem međunarodnih standarda i raspo-
ložive prakse.
Navedene manjkavosti nisu očigledne, a detaljne i pouz-
dane statistike o akcidentima i velikim nesrećama, za bilo
koji sektor, u Bosni i Hercegovini ne postoje. Osim toga
katastrofalne nesreće su rijetke, pa se mora učiti i na pri-
mjerima i iskustvima drugih, na bolnim lekcijama, (ne)
naučenim u prošlosti, kao i na incidentima, koji se sva-
kodnevno događaju.
1. O TEHNOLOŠKIM RIZICIMA
Nove tehnike i teorije upravljanja rizicima razvijaju se i
primjenjuju već tri-četiri decenije, tako da je postignut
visok stepen njihove standardiziranosti. Ipak, među poj-
movima opasnost, hazard, rizik, nesreća, katastrofa -
nema jasnih distinkcija. Prosta definicija tehnološkog
rizika je - mjera vjerovatnosti nastanka neželjenog scena-
rija i intenziteta proizvedenih posljedica, gdje je neželjeni
scenarij uzastopni slijed niza uzajamno povezanih i/ili
slučajnih događaja, koji mogu rezultirati nesrećom u
industrijskom postrojenju. Još dosljednija je definicija, po
kojoj je tehnološki rizik - skup uređenih tripleta, gdje se
triplet sastoji od neželjenog scenarija, vjerovatnosti nje-
gove pojave i posljedica njegove realizacije. Ovakve defi-
nicije traže da se pri procjenjivanja rizika odgovori na
pitanja:
– koji su to neželjeni scenariji koji se u postrojenju mogu
pojaviti,
– koliko je vjerovatna pojava svakog od njih i
– kakve su i kolike potencijalne posljedice njihove reali-
zacije?
Ako skup tripleta uključuje kompletnu analizu svih rele-
vantnih scenarija, vjerovatnosti njihove pojave i mogućih
posljedica, može se smatrati potpunim odgovorom na
1 Velika tehničko-tehnološka nesreća je događaj, odn. nekontrolirana
pojava, izazvana velikom emisijom, požarom ili eksplozijom i sl, koji su
uzrokovani nekontroliranim djelovanjem u postrojenju, u kojem su pri-
sutne opasne materije, te jedna ili više tih materija i/ili njihovih spojeva,
nastalih usljed nekontroliranog događaja, dovode u ozbiljnu opasnost
ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i/ili okoliš, unutar i/ili izvan
postrojenja. Velike nesreće se, inače, svrstavaju u tri grupe:
• prirodne nepogode (potresi, poplave, visoki snijeg i snježni nanosi,
olujni ili orkanski vjetrova, tuča, prolom oblaka, klizišta, suše, hlad-
noće, te masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti);
• tehničko-tehnološke nesreće, čije posljedice ugrožavaju ljude i
materijalna dobra;
• druge nesreće - velike nesreće u saobraćaju, požari, rudarske
nesreće, rušenje brana, nuklearne ili druge nesreće, koje izazove
čovjek, rat i drugi oblici masovnog stradanja i uništavanja.
2 Iskustva pokazuju da ranjivost zajednica na prirodne katastrofe i veli-
ke nesreće opada s rastom njihove ukupne razvijenosti. Razvijene
zajednice su u razdoblju od 1990. – 2001. godine pretrpjele štete u
iznosu od 2%, a nerazvijene od 13% BDP. Zadnjih godina raste broj
katastrofa, kojeg prati porast šteta i broja ljudskih žrtava.
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 67
postavljena pitanja, a tehnološki rizik procijenjenim. Pro-
cjena rizika, stoga, podrazumijeva identifikaciju opasno-
sti, procjenu vjerovatnosti i procjenu posljedica. Iz rezul-
tata tih koraka, rizik se određuje kao kompozitna mjera
vjerovatnosti i posljedica. Danas je poznat veliki broj
metoda za procjenu rizika [3], ali treba poznavati i
dosljedno i sistematično u cijeloj kompaniji koristiti (ili
kombinirati) odgovarajuće.
Nakon provedene procjene, logično je razmotriti tačnost,
pouzdanost i nivo neodređenosti dobivenih rezultata.
Neodređenost je neizbježna, pa njen prikaz procjeni daje
potreban kredibilitet.
Identifikacija i uklanjanje potencijalnih uzroka nesreće su
ključni za njeno sprečavanje. Kad uklanjanje rizika nije
potpuno moguće, druga opcija je smanjiti rizik. Da bi se
njime upravljalo, neophodna je dobra prethodna procje-
na.
Procjene rizika u postrojenjima su doskora bile usmjere-
ne na analizu pojava i događaja, uzrokovanih tehničkom
i ljudskom greškom, te prirodnim uzrocima (poplave,
potresi, ekstremni meteorološki uvjeti), ali raste potreba
za procjenom rizika od namjerno izazvanih nesreća (van-
dalizam, sabotaža, terorizam) na kritičnim industrijskim
postrojenjima. U teoriji, regulativi [4], [5] i praksi upravlja-
nja sigurnošću kritičnih infrastrukturnih sistema3 zagova-
ra se i provodi analiza svih mogućih opasnosti [6], [7].
Upravljanje rizikom je sistematičan proces odlučivanja, u
okviru kojeg se identificiraju i rangiraju mjere za kontrolu,
odnosno redukciju rizika. Za to je potrebno poznavati
kriterije prihvatljivosti rizika. Poređenjem procijenjenih rizi-
ka s kriterijima prihvatljivosti odvajaju se prihvatljivi od
neprihvatljivih. Neprihvatljive rizike potrebno je rangirati
(izdvojiti prioritete4), a zatim odabrati najefikasnije mjere
sigurnosti i zaštite, koje će se primijeniti. Te mjere su ori-
jentirane u dva smjera:
– smanjenje vjerovatnosti pojave neželjenog scenarija
(unapređenje tehničke, organizacione i fizičke sigur-
nosti) i
– smanjenje potencijalnih posljedica (projektiranje siste-
ma za sprečavanje i ublažavanje, izvođenje i obuka,
unutarnji i vanjski planovi pripravnosti).
Bez obzira na vrstu opasnosti, kada do katastrofa i velikih
nesreća dođe, one uvijek rezultiraju primarnim, sekun-
darnim i tercijernim učincima. Primarni učinci su rezultat
djelovanja samog događaja, npr. rušenje postrojenja/
3 Kritična infrastruktura definira se kao skup, koji čine imovina, sistemi
ili usluge, što podržavaju privredni, politički i društveni život u državi, a
čije djelomično ili potpuno ugrožavanje može prouzrokovati ljudske
gubitke, ugroziti nacionalnu sigurnost i funkcioniranje privrede, odno-
sno može ozbiljno ugroziti dio zajednice ili cijelu državnu zajednicu.
Osim toga, definira se i Evropska kritična infrastruktura (European
Critical Infrastructures - ECI), kao ona kritična infrastruktura u država-
ma članicama, čiji prekid ili uništenje može imati znatan uticaj na
barem dvije države članice.
4 Sve opasnosti nemaju potencijal za kolektivnu nesreću i katastrofu,
pa ih treba rangirati prema procijenjenom potencijalu.
68 bosanskohercegovačka elektrotehnika
građevina ili ljudske žrtve. Sekundarni učinci su rezultat
djelovanja primarnih učinaka, npr. prekidi snabdijevanja
električnom energijom, vodom i sl. Tercijerni učinci su
dugotrajni i uvijek su rezultat uticaja primarnog događaja,
npr. gubitak prostora za stanovanje, dugotrajno oneči-
šćenje i sl.
Tehnološki rizici su značajni, a industrijske nesreće česte,
pa rad ukazuje na trenutno stanje u energetskom sekto-
ru Bosne i Hercegovine. Regulatorni okvir, stanje i orga-
nizacija vlasti i privrede, pa i elektroenergetskog sistema
(EES) u širem smislu, ne omogućavaju uspostavu odgo-
varajućeg sistema sigurnosti [8]-[11]. To je posebno izra-
ženo u graničnim dijelovima struktura u Bosni i Hercego-
vini, na makroplanu, državnom i federalnom, gdje ne
postoje odgovarajuća koordinacija, analiza i programira-
nje, i na mikroplanu, posebno u malim i srednjim predu-
zećima, obrtima, graditeljstvu i stanovanju, u kojima zbog
nepostojanja globalnog okvira, dobrih propisa, znanja i
sigurnosne kulture, nema procjene ugroženosti, odgova-
rajućeg obrazovanja i obuke, pripreme i preventive, niti
pravog odgovora na ozbiljne opasnosti.
Na srednjem nivou, npr. u rudarskim, naftnim i elektropri-
vrednim kompanijama, većim privrednim subjektima
(posebno u dijelovima multinacionalnih kompanija),
pogonima, prostorima i sredinama, gdje postoji svijest i
znanje o mogućim nesrećama i njihovim uzrocima,
poduzimaju se izvjesne, ali nedovoljno sistematske mjere
i godinama se očekuje nužna eksterna podrška (prije
svega infrastrukturna) koja zasad izostaje.
2. OPASNOSTI U ELEKTRIČNIM MREŽAMA I
POSTROJENJIMA
Električna energija, načelno, kod najvećeg broja nepo-
srednih korisnika i potrošača, pored blagodeti, koje
donosi, uzrokuje izvjesne (primarne i sekundarne) opa-
snosti. Ovaj rad ukazuje na neke od njih, prije svega u
industriji, rudarstvu i kod korisnika koji ih manje poznaju,
a naročito tamo, gdje te opasnosti mogu izazvati veće
štete i katastrofe.
Primarne opasnosti imaju za posljedicu ozljedu5, nepo-
sredno izazvanu djelovanjem električne energije:
– protokom struje kroz ljudsko tijelo,
– kontaktom s vrućim i štetnim materijama, nastalim
zbog električnog luka i njegovih produkata, kao i
– uticajem jakog elektromagnetnog polja.
Sekundarne opasnosti, koje proizvodi električna energi-
ja, svrstane se u dvije osnovne skupine:
– izvori požara i eksplozije i
– izvori drugih sekundarnih djelovanja.
5 Ozljede mogu biti individualne, grupne, kolektivne ili masovne, odn.
lake, teške ili smrtne, zavisno od nacionalne kategorizacije, ali one su
predmet ovog rada samo ako su masovne i ako su nastale kao poslje-
dice većih nesreća.
Tercijerne opasnosti i moguće posljedice, pomenute
gore, rezultat su primarnih i sekundarnih opasnosti i niza
nepovoljnih okolnosti, pojava i povezanih događaja. U
ovu vrstu opasnosti može se uvrstiti i dugotrajnije ugro-
žavanje sigurnosti opskrbe6 električnom energijom.
Zbog masovne primjene električne energije, navedenim
opasnostima je pogođeno skoro cjelokupno stanovniš-
tvo, ali se stepen izloženosti rizicima razlikuje, zavisno od
područja upotrebe električne energije.
Cjelokupne potrebe države i njenih stanovnika za elek-
tričnom energijom podmiruje EES, kojeg čine proizvodni
objekti i postrojenja, prenosna i distributivna mreža, te
potrošači električne energije [6]. Radi sigurne i kvalitetne
opskrbe, EES se povezuje sa sistemima susjednih i dru-
gih država koji rade po jedinstvenim standardima i krite-
rijima (i udružuju se u udruženja i asocijacije, npr. Union
for the Coordination of Transmission of Electricity –
UCTE, European Network of Transmission System Ope-
rators for Electricity – ENTSO-E). Ovim poslovima i stan-
dardima, te uspostavljanjem novih tržišnih procesa u
energetici, bavi se velik broj najstručnijih kadrova u elek-
troprivrednim kompanijama i agencijama (uključivo i u
Bosni i Hercegovini), kojima se prethodno i kontinuirano
obezbjeđuje odgovarajuće školovanje i trening.
Slični, ali specifičniji kriteriji i standardi uspostavljeni su za
sigurnost snabdijevanja energijom i za projektiranje, izvo-
đenje, pogon i održavanje električnih mreža i instalacija
pojedinih industrija, rudnika i posebno značajnih potro-
šača [12]-[16]. Njima je jedan od prvih ciljeva sigurnost
radne i životne sredine i, naročito, sprečavanje velikih i
kolektivnih nesreća. Nažalost, u malim i nerazvijenim
zemljama takva se znanja izučavaju premalo (ili nikako).
U redovnim školama često ne postoji uređen sistem
neformalnog obrazovanja, a ponegdje (npr. u FBiH) ne
postoje niti svi neophodni zakoni, nužne institucije i infra-
struktura, kojima bi se predupređivale najznačajnije, pa i
masovne opasnosti.
Kako broj industrijskih, stambenih, poslovnih i javnih
objekata, kao i ukupan broj električnih potrošača u njima
stalno raste, uz uvođenje novih, često neprovjerenih teh-
nologija, povećavaju se ukupni rizici, pa i broj požara i
eksplozija, uzrokovanih kvarom na električnoj opremi i
instalacijama, posebno u nedovoljno sigurnim sredina-
ma, procesima i objektima. Uz činjenice da u Bosni i
Hercegovini često ulaze manje kvalitetni, raznovrsni i
neprovjereni proizvodi, da su još aktivna brojna dotrajala
postrojenja, da velik broj nestručnih lica vrši izvođenje,
6 Definicija sigurnosti opskrbe energijom, prema [6], je da energetska
sigurnost predstavlja pouzdanu i neprekidnu opskrbu dovoljnim količi-
nama energije po razumnim cijenama. Definiciju nije lako pretočiti u
mjerljive pokazatelje, jer nisu date granice i tumačenje određenih poj-
mova – npr. koliki nivo pouzdanosti se zahtijeva, šta podrazumijeva
pojam “neprekidnost opskrbe” i koja je to razumna cijena energije.
Npr. sigurnost napajanja električnom energijom nekad, bez obzira na
cijenu, predstavlja osnovni uslov za rad pojedinih sistema, pogona,
zajednica i ultimativna je za neke procese, preživljavanje i opstanak.
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 69

popravke i prepravke instalacija i uređaja, da skoro i ne

postoje sigurnosna kultura, dobra radna disciplina i siste-
matsko održavanje, da je nadzor tržišta nedovoljan,
ne­efikasan i neusklađen s opasnostima (ili ga za neke obla-
sti nema), može se zaključiti da su opasnosti od kvarova na
električnoj opremi, mrežama i instalacijama u Bosni i Her-
cegovini znatno veći nego u uređenim sistemima.

2.1. Opasnosti od požara i eksplozije
Električna energija je čest uzročnik požara. Također,
decenijama se na našim prostorima pogrešno i skoro
redovno smatra da su i eksplozije7, bilo samostalne, ili
kao posljedice (i/ili uzroci) požara i eventualnih drugih
akcidenata, inicirane električnim inicijatorom.
Navedene činjenice su poznate ekspertima, ali je njihov
broj beznačajan u odnosu na obim i distribuciju opasno-
sti od požara i eksplozije.
Najveći broj požara8 i eksplozija, koji se pripisuju električ-
noj energiji, posljedica su nepažnje, nediscipline i nezna-
nja, te nepravilnog korištenja uređaja, uključujući električ-
ne, propusta kod projektiranja, instaliranja i održavanja.
Dio njih, pripisan električnim uzročnicima, nije dovoljno
istražen i nisu im otkriveni stvarni uzroci.
Sprečavanje i zaštita od požara uopće, pa i u elektroteh-
nici, veoma su široke oblasti, tretirane regulativom, pokri-
vene edukacijom, institucijama i obučenim profesionalci-
ma. To nije slučaj s prevencijom eksplozija, za koje u
Bosni i Hercegovini , zasad, ne postoje ni edukacija, ni
cjeloviti propisi, niti institucije.
Požar uopće i/ili eksplozija prašine mogu nastati samo uz
istovremeno prisustvo uvjeta, prikazanih na Slici 1 (tzv.
trokut požara i pentagon9 eksplozije).
Vrlo česti uzročnici požara (izvori paljenja) su kvarovi na
električnim instalacijama, koji dovode do paljenja elek-
trične izolacije i/ili zapaljivih materijala u blizini instalacija.
Ti uzročnici su: (a)-električni luk (redni i paralelni), (b)-veli-
ko omsko zagrijevanje bez luka, i (c)-vanjsko zagrijevanje.
Neki požari nastaju kombinacijom navedenih uzroka koji
se ne smiju smatrati međusobno isključujućim.
7 Eksplozija je brza hemijska reakcija praćena oslobađanjem velike
količine topline i naglim povećanjem volumena zbog stvaranja plinovi-
tih proizvoda. Kraće, eksplozija je nekontrolirano širenje čestica. Obu-
hvata i pojave, koje nastaju detonacijom eksplozivnih sredstava, puca-
njem/probojem stjenki sudova pod pritiskom, te, za ovaj rad zanimlji-
ve, reakcije eksplozivnih smješa plinova, para i prašina sa zrakom,
inicirane izvorom paljenja dovoljne temperature i energije.
8 U BiH ne postoje statistike požara, a, prema američkim i evropskim
izvorima, učešće požara, izazvanih električnim uzročnikom, u ukupnom
broju požara, iznosi između 10 i 20%. Statistički podaci za 11 evropskih
zemalja pokazuju da se broj požara kao posljedica kvara na električnim
instalacijama u posljednjih deset godina povećao za 25%, dok je za isti
period broj požara izazvan drugim uzrocima porastao za 5%.
9 Ovakav pentagon se uobičajeno koristi za prikaz uvjeta za eksploziju
ugljene prašine. Međutim, do eksplozije može doći i bez raspršenosti
oblaka prašina - npr. paljenjem sloja nagomilane/nataložene prašine
vrućom površinom uređaja. O navedenom se može vidjeti npr. u IEC
60079-14. Također, prostor ne mora biti nužno zatvoren.
Slika 1: Prikaz uvjeta za požar i za eksploziju prašine
Požare ponekad prate eksplozije, posebno u industriji i
rudarstvu, a oni često nastaju i kao posljedica eksplozije.
Za većinu poznatih opasnosti u električnim instalacijama
i za česte uzročnike požara i eksplozije razvijeni su
pogodni sistemi zaštite mreže, instalacija i opreme, kate-
goriziraju se ugrožena područja, projektiraju mjere i oda-
biru odgovarajuća oprema i instalacije, u skladu sa klasi-
fikacijom i kategorizacijom prostora i procesa. Danas se
razvijaju i u primjenu uvode i detektori, kako bi otkrili
potencijalno kritična mjesta u električnim instalacijama, a
zatim i spriječili pojavu kvara i početnog požara.
U potencijalno eksplozivnim atmosferama, pak, skoro
redovno se ugrađuju, a negdje su i obavezni, automatski
sistemi detekcije plinova, koji kod prekoračenja dozvolje-
nog praga isključuju električnu instalaciju.
Sve više faktora, koji mogu uticati na nivo opasnosti od
požara i eksplozije, reguliraju se, akreditiraju i/ili certifici-
raju, a za električnu opremu, namijenjenu opasnim pro-
storima, takva pravila vrijede skoro pola stoljeća.
2.1.1. Eksplozije i druge velike nesreće
Eksplozije, očigledni i drastični primjeri neželjenih doga-
đaja s katastrofalnim posljedicama, odabrane su za pri-
kaz u ovom radu, ponajviše zbog toga što su one,
posredno ili neposredno i velikim dijelom, vezane za
energetski intenzivne sektore, koje napaja EES, za poje-
dine prostore, pogone i zone, koji su dijelovi EES, i zato
što ih mogu izazvati uzročnici električnog porijekla.
Eksplozije u nadzemnoj i podzemnoj industriji i uopće u
bilo kojim prostorima, mogu nastati ukoliko u njima
postoje ili se pojavljuju zapaljive smješe opasnih plinova,
isparenja, maglica i/ili prašine sa zrakom. Ovi se prostori
kategoriziraju i klasificiraju ovisno od vrste, vjerovatnosti i
trajanja pojave ili prisustva potencijalno eksplozivne
atmosfere (detaljno u [13], [16]). Unutar EES, najčešće se
sreću u termoelektranama i podzemnim rudnicima, a
naredne tabele pokazuju najveće rizike u Bosni i Herce-
govini.
Tradicionalno, decenijama se električni uređaji, koji se
smatraju potencijalnim uzročnicima upale eksplozivnih
smješa plinova i para sa zrakom, konstruiraju, proizvode,
ispituju i certificiraju u vrstama i izvedbama protiveksplo-
zivne (pex, ex) zaštite, namijenjenim za pojedine zone
70 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Tabela I.a: Opasnosti u termoelektranama U Evropi, prema [14], eksplozije industrijskih plinskih
RIZIK smješa izazivaju sljedeći uzročnici:
TERMO -
ELEKTRANE smješa – mehaničke iskre 31% – zavarivanje 6%
ugljena prašina DRUGI RIZICI
vodonik/zrak
– vruće čestice 10% – samozapaljenje 5%
Gacko + + +
– trenje 10% – električna oprema 4%
Kakanj + + +
– plamen 10% – nepoznati uzroci 12%
Tuzla + + +
– vruće površine 9% – ostali uzroci 3%,
Ugljevik + + +
Stanari + + + dok su glavni uzročnici eksplozija ugljene prašine od
Tabela I.b: Opasnosti u podzemnim rudnicima BiH 1992. do 2002. u podzemnim rudnicima:

RIZIK – mehanička oprema 81%

RUDNICI
metan ugljena prašina gorski udar izboj plina
Banovići + + - +
Bila + + - +
Breza + + - +
Đurđevik + + - +
Kakanj + + + +
Kreka - + - +
Zenica + + + +
opasnosti. Tek posljednjih dvadesetak godina međuna-
rodne i evropske asocijacije za standardizaciju (IEC, ISO,
CEN i CENELEC), u skladu s konvencijama međunarod-
ne organizacije rada (ILO) i s direktivama EU za pex-zašti-
tu (tzv. Atex-95 za opremu i Atex-137 za korisnike), objav-
ljuju nove standarde, kojima se tretiraju i neelektrični
izvori paljenja, a atmosfere zapaljivih prašina se kategori-
ziraju kao eksplozivno opasne, pa se standardi za nami-
jenjenu pex-opremu prilagođavaju i ujednačavaju sa
onima za atmosfere zapaljivih gasova. Evropa i susjedne
zemlje koriste istu regulativu pex-zaštite [12], usklađenu
sa IEC.
Najveće tehnološke katastrofe u svijetu događaju se kao
posljedica eksplozija u hemijskim industrijama, a u pod-
zemnim rudnicima uglja se bilježi daleko najveći broj ljud-
skih žrtva. U EES su incidenti i kvarovi vrlo česti, a neki
od njih uzrokuju i požare, eksplozije ili druge nesreće, što
je očito i iz članaka navedenih u literaturi.
U bosanskohercegovačkim rudnicima nakon rata 1992-
1995. nije bilo katastrofa, kakve su ranije odnosile stotine
života, ali je sve više velikih nesreća s ljudskim žrtvama.
U Bosni i Hercegovini nema jedinstvene i usklađene
regulative za kategorizaciju opasnih zona, pa ni propisa i
obaveznih standarda, kojima se regulira ugradnja odgo-
varajućih izvedbi opreme i poduzimanje mjera prevencije
u tim prostorima i pogonima. To posebno važi za prosto-
re ugrožene zapaljivim prašinama i za neelektrične izvore
paljenja. Zbog razornih posljedica eksplozija uopće, a
prašine naročito, kao i rasta broja nesreća s raznim
uzročnicima u nadzemnim i podzemnim industrijama,
nužno je što brže poduzimanja sistemskih mjera.
– samozapaljenje prašine 8%
– električna oprema 11%.
Već je rečeno da u Bosni i Hercegovini (kao ni u entiteti-
ma, Distriktu i kantonima) ne postoje ovakve statistike.
Izvori električnog porijekla, koji su sposobni izazvati
eksploziju zapaljivih smješa plina i/ili prašine sa zrakom
[9], mogu biti:
– električna iskra ili luk,
– električni uređaji, koji se u pogonu griju,
– proboj izolacije prema zemlji i zemljospoj,
– kvarovi u mreži, koji rezultiraju kratkim spojem,
– atmosferska pražnjenja i
– pražnjenja akumuliranog elektrostatskog naboja.
Pojava navedenih izvora je praktično moguća kod većine
dijelova električnih mreža i instalacija, kod kvara i u nor-
malnom pogonu. Za prve četiri grupe uzročnika vrši se
kategorizacija i klasifikacija opasnih prostora, ali se sva-
kako, i ostale potencijalne inicijatore mora imati u vidu,
kao i sve neelektrične i druge moguće povezane uzroč-
nike (i iz EES, i eksterne), kao i njihove korelacije.
2.2. Povezane opasnosti
Akcidenti, koji izazivaju veće nesreće, uzrokovani elek-
tričnim inicijatorima, rijetko se dešavaju samostalno.
Mnogi od njih su posljedica kvara ili incidenta, manjeg ili
većeg, unutar ili izvan EES, a često ih izazivaju neznanje,
nehat i nedisciplina.
Za ozbiljniju analizu i rasprave o najvjerovatnijim uzročni-
cima i scenarijima, s uključenim povezanim opasnosti-
ma, a posebno za izradu procjene ugroženosti, neop-
hodna je pouzdana statistika, dobro poznavanje tehno-
loških procesa i sistema, lokalnih prilika i, naravno, teori-
je i prakse kategorizacije i procjene ugroženosti.
Brojne povezane opasnosti koje mogu uzrokovati velike
nesreće u EES i izvan njega, ne mogu se ni ukratko ela-
borirati ovakvim radom. U Prilogu 2 (Slike 2.a, 2.b i 2.c)
dato je nekoliko principijelnih shema iz [6], koje pokazuju
međusobni uticaj najvažnijih infrastrukturnih sistema i
principe identifikacije i analize rizika.

2.3. Elementi električnih mreža i instalacija –
uzročnici požara i eksplozije
U razvijenim zemljama vode se statistike i vrše istraživa-
nja nastanka početnog požara, kao i uzroka i scenarija,
koji dovode do eksplozije, usljed kvarova u električnoj
instalaciji. Ova istraživanja su važna, upućuju na stvarne
uzroke, poučna su i smanjuju vjerovatnoću sličnih budu-
ćih nesreća.
Jedan od izvora podataka [17] daje statističke podatke o
mjestu i uzrocima nastanka požara, kao sljedeće:
1. Provodnici ugrađeni u objekat 34,7%
2. Kablovi i utikači 17,2%
3. Svjetiljke 12,4%
4. Prekidači, produžni kablovi i utičnice 11,4%
5. Izvori svjetlosti 8,3%
6. Osigurači, glavni prekidači, razvodne table 5,6%
7. Mjerni uređaji i njihova kućišta 2,2%
8. Energetski transformatori 1,0%
9. Ostalo 7,2%
Podaci vrijede za određen period, uzorak i prostor i nisu
relevantni za Bosnu i Hercegovinu, osim kao indikator10.
Praktično, svi dijelovi električne mreže mogu biti uzročni-
ci nesreće. Za požar i eksploziju potrebni su uvjeti sa
Slike 1, a ovisno o radnoj sredini, u svrhu prevencije pri-
mjenjuju se odgovarajuća oprema, organizacijske i sigur-
nosne mjere.
Uzročnik paljenja eksplozivne atmosfere može biti svaki
element/pojava koji u trenutku iniciranja paljenja ima
dovoljnu temperaturu i energiju u odnosu na parametre
okolne smjese [16]:
1. Vruće površine
2. Plamen i vrući plinovi
3. Mehanički generirane iskre
4. Električni uređaji
5. Lutajuće električne struje i katodna korozijska zaštita
6. Statički elektricitet
7. Atmosfersko pražnjenje (munja)
8. Radiofrekventni elektromagnetni valovi od 104 Hz do
3x1012 Hz
9. Elektromagnetni valovi od 3x1011 do 3x1015 Hz
10. Jonizirajuća zračenja
11. Ultrazvuk
12. Adijabatska kompresija i udarni valovi
13. Egzotermne reakcije uklj. samoupalu prašine
10 Kao primjer, mogu se pomenuti aktuelni požari na individualnim
objektima u FBiH koji izazivaju velike štete i ugrožavaju živote, a poslje-
dica su nedovoljno istraženih i preveniranih kvarova na krovnim
kablovskim priključcima, nekvalitetnih rješenja, zaštita, materijala i ele-
menata. Slična vrsta kvarova se u susjednim područjima (u RS npr.),
uspijeva značajno reducirati uspješnom primjenom boljih tehničkih
rješenja, ali se ni o jednima ne vode statistike i ne vrše istraživanja.
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 71
Stoga, kod pojave eksplozivne atmosfere, u ugroženoj
zoni treba isključiti električne instalacije i uređaje, bez
obzira što su (i ako su) primijenjene pojedine vrste zaštite.
Izuzetak su posebno certificirane vrste uređaja, instalaci-
ja i mreža (za nužnu rasvjetu, dojavu, mjerenje i slično),
npr. u izvedbi „samosigurnost“ i „samosigurni sistemi“,
koje ne mogu inicirati upalu.
Standardi zahtijevaju da se imaju u vidu (i klasificiraju) svi
uzročnici paljenja, koji se mogu pojaviti a) tokom normal-
nog rada, b) isključivo kao rezultat neispravnog rada i c)
isključivo kao rezultat rijetkih kvarova.
3. PODRŠKA PREVENCIJI AKCIDENATA I VELIKIH
NESREĆA
Stanje sigurnosti u tehnološkim procesima u Bosni i Her-
cegovini daleko je od zadovoljavajućeg. Još nema insti-
tucija, regulative, usklađene metodologije i indikatora,
koji bi se mogli koristiti za analizu i evaluaciju stanja.
Malobrojne predratne obrazovne ustanove (odsjeci sigur-
nosti i zaštite na tehničkim fakultetima11) su ukinute,
novouspostavljene još nisu etablirane, a programe nije
moguće uskladiti. Nove sigurnosne discipline premalo se
uvode na tehničke fakultete12, a još od ranije (na elektro-
tehničkim fakultetima npr.) nije bilo dovoljno pojedinih
praktičnih, za sigurnost vrlo važnih kolegija (projektova-
nje, instalacije, održavanje...), niti se pravovremeno uvode
novi (standardi i tehnički propisi, procjena ugroženosti).
Postoji veliki broj specijaliziranih malih firmi i tzv. instituta,
skromnog potencijala, koji se bave pružanjem usluga
zaštite na radu (ZnR), mjerenja, ispitivanja i, ponajviše,
izdavanjem propisanih isprava, najčešće po neusklađe-
nim - zastarjelim tehničkim i sigurnosnim propisima i/ili
po novoj okolinskoj regulativi, koja nije dostatna za sve
rizike u radnoj sredini. Samo u pojedinim većim kompa-
nijama postoje dobro ustrojene službe zaštite, dijelom
zbog tradicije i nužnosti, a manjim dijelom i kao rezultat
uvođenja integriranog upravljanja sistemom kvaliteta i
sigurnosti (prema standardima ISO 9000 i 14000 i
OHSAS 18000). Detaljnije o infrastrukturi sigurnosti na
radu (naročito o prevenciji potencijalnih rizika od eksplo-
zije) u [9] i [11], a o legislativi u [10] i [12].
Za razvoj (kulture) sigurnosti i uspostavljanje kvalitetnog
upravljanja rizicima na nivou cijele organizacije13 u velikim
kompanijama, a pogotovo u malim i srednjim preduzeći-
ma i obrtima, neophodna je razvijena eksterna i interna
infrastruktura koja uključuje sljedeće oblasti podrške:
– regulatorna,
– teorijska, naučno-istraživačka i edukativna,
11 Odsjeci ZnR (zaštite na radu) na Tehnološkom fakultetu u Tuzli i
Mašinskom fakultetu u Sarajevu.
12 Od tehničkih fakulteta u BiH samo Rudarsko-geološko-građevinski
fakultet iz Tuzle i Mašinski fakultet iz Banje Luke imaju odsjeke sigur-
nosti, odn. zaštite na radu.
13 Upravljanja rizicima na nivou čitave organizacije se u literaturi često
sreće i pod pojmom kompanijsko upravljanje rizicima.
72 bosanskohercegovačka elektrotehnika
– medijsko-promotivna i
– infrastrukturno-institucionalna.
Tek uz postojanje takve podrške mogao bi se početi pre-
uzimati i realizirati cjeloviti evropski koncept, uspostavlja-
ti saradnja unutar Bosne i Hercegovine i sa susjedima,
kombinirati i usklađivati propise, akte i akcije šireg spek-
tra, npr. za oblasti zaštite okoliša, zaštite i spasavanja,
zaštite od požara, zaštite na radu, pex-zaštite i drugih
aspekata tehničke zaštite.
Pošto navedena podrška mora biti multisektorska i mul-
tidisciplinarna, ona je u nadležnosti mnogih, a ne realizira
je skoro niko. Usklađivanje tehničke regulative s evrop-
skim pravnim naslijeđem, u koje su uključene uglavnom
državne institucije i strani konsultanti, započelo je 2007.,
a zaustavljeno 2011. godine. Relevantni faktori (prikazani
na Slici 4.b u Prilogu 4), od kojih većini nije dovoljno
poznata sopstvena uloga, povremeno su prozivani od
strane pojedinih stručnih, privrednih i sindikalnih subjeka-
ta14, bezuspješno. Jedan od ciljeva ovog rada je ponov-
no podsjećanje i apeliranje.
Mnogo subjekata, raznih multidisciplinarnih znanja i
informacija, zakona, propisa i standarda, bitnih za aspek-
te sigurnosti - procjenjivanje ugroženosti, planove i aktiv-
nosti prevencije, zaštite i spašavanja - treba imati u
vidu15, kad (i ako) počne donošenje ili preuzimanje, a
zatim i primjena, nekog važnog zakona, tehničkog i
sigurnosnog akta iz ove oblasti [9]-[11], [18]-[21].
Primjeri (ne)preuzimanja direktiva Atex-95 i -137 u Bosni i
Hercegovini, entitetima i Distriktu Brčko, kao i porast bro-
ja nesreća i žrtava u industriji i rudnicima, govore u prilog
tome.
Uz dugotrajni zastoj u reguliranju i spoznaju o skromnim
potencijalima vlasti i stručnih udruga u Bosni i Hercego-
vini, postavlja se pitanje da li je uopće moguć razvoj ove
oblasti, usklađen s obimom potreba, složenošću zadata-
ka, aktuelnim nesrećama i velikim rizicima koji prijete.
14
Tehnički komitet BAS/TC-6, Tehnički odbor BAKE, Udruženje Atex,
stručne službe rudnika, pojedina preduzeća, stručni skupovi i sl.
15 a. U BiH, entitetima i kantonima najvažniji su ustavi, odn. ustavni/
sistemski zakoni, kao i Statut Brčko Distrikta, a zatim:
b. Međunarodne konvencije i evropske direktive (npr. o kontroli opa-
snosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o sigurnosti
i zdravlju na radu, o sigurnosti u rudnicima, direktive tzv. „novog
pristupa EU“ – u BiH poznate kao „tehnički propisi“ itd, itd),
c. Zakoni (o zaštiti i spašavanju, o unutarnjim poslovima, o zaštiti od
elementarnih nepogoda, o zaštiti od požara, o zaštiti okoline, o
sigurnosti i zdravlju na radu, o vodama, o prevozu opasnih mate-
rija, o rudarstvu, o drugim energetskim sektorima...), počev od
BiH do kantona,
d. Brojni podzakonski akti – npr. pravilnici o izradi procjene ugrože-
nosti i stotine drugih, na svim zakonodavnim nivoima,
e. Strategije, programi, planovi, uredbe i sl (hemijska sigurnost za
nivo BiH, obrazovni okviri...),
f. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH-EU, ugovor
„nova CEFTA“,
g. Naredbe (MVTEO, npr [18] itd...),
h. Neobavezni: standardi BAS i „obavezni“ JUS, vodiči, upute...
4. PREVENCIJA
Prevencija akcidenata, koji rezultiraju povredama ili
nesrećama, zahtijeva primjenu savremenih tehničkih,
organizacionih, ergonomskih, zdravstvenih, obrazovnih,
socijalnih i drugih mjera. Ona polazi od načela izbjegava-
nja rizika, procjene svih opasnosti, koje se ne mogu
izbjeći, njihovog otklanjanja na izvoru i/ili ublažavanja,
izborom opreme, metoda rada, tehnoloških postupaka,
organizacije i sl., zamjenom opasnih poslova i tehnološ-
kih postupaka manje opasnim, odgovarajućim obrazova-
njem, osposobljavanjem i treningom, izdavanjem i provo-
đenjem uputstava i dr. Brojni standardi i obimna stručna
literatura tretiraju ovu oblast.
Prevencija tehničko-tehnoloških nesreća, onečišćenja,
poremećaja opskrbe i drugih događaja, koji ugrožavaju
zdravlje i živote ljudi, materijalna dobra i okoliš, nadziru se
provedbom propisa i donošenjem odgovarajućih mjera,
usmjerenih na održavanje zahtijevanog nivoa sigurnosti
na svim područjima. Međutim, provedba zahtjeva iz pro-
jekata i normativnih dokumenata je statička procjena,
koja vrijedi samo za početno, odnosno trenutno stanje.
Dalji tok tehnoloških događaja ovisi o održavanju tehno-
loške sigurnosti, koja je u trajnoj dinamičkoj promjeni, jer
su i uz najbolje održavanje, poremećaji i kvarovi nemi-
novni. Oni nisu samo rezultat očekivanih i rijetkih doga-
đaja zbog tzv. tehnološke greške ili kvara, već rezultat
normalnog tehnološkog procesa i trošenja elemenata i
dijelova, koji utiču na funkcionalnost, ali i redovno degra-
diraju stupanj sigurnosti, od kojeg se krenulo i koji se
mora održavati [14]. Stoga, prema zahtjevima standarda
i IECEx-shemi [16], [18] „pregled i održavanje obavlja
samo iskusno osoblje, čija osposobljenost obuhvata
poznavanje raznih vrsta zaštite i montažne prakse,
zahtjeve odgovarajućih standarda16, odgovarajuće pro-
pise i pravila preduzeća, te opšte principe klasifikacije
prostora. Takvom će se osoblju osigurati redovna odgo-
varajuća obuka i edukacija. Podaci o odgovarajućem
iskustvu i traženoj obučenosti trebaju biti raspoloživi”.
Propisi, dakle, zahtijevaju stalan nadzor procesa i njego-
vih dijelova, a po novijim standardima, uz svaku katego-
rizaciju, neophodna je dinamička procjena ugroženosti,
koja se mora ažurirati kod svake promjene u procesu, a
mora uvažavati i subjektivne faktore i uticaje, npr. čišće-
nje i održavanje. Tako složen sistem u Bosni i Hercegovi-
ni mogu ustrojiti samo velike, organizirane kompanije, uz
uslov da im to naloži konzistentna regulativa i ako ovlaste
osposobljen kadar17 za provedbu kompleksnijih propisa
16 Odgovarajući standard je onaj, po kojem je uređaj originalno izrađen
17 Npr.„Novost koju donosi nova EMC Direktiva, a vezana je uz ocjenu
sukladnosti VN postrojenja je obveza imenovanja Odgovorne osobe
za pojedino VN postrojenje. Ova osoba je odgovorna za udovoljavanje
postrojenja zahtjevima elektromagnetske kompatibilnosti. To znači da
preuzima odgovornost za udovoljavanje zaštitnim zahtjevima Direktive
te da čuva dokumentaciju u svrhu inspekcijskog nadzora toliko dugo
dok je postrojenje u radu.“ [19] Slični su zahtjevi i drugih direktiva, a
moguće je Odgovornoj osobi povjeriti više sličnih obaveza, npr. i brigu
o pex-zaštiti, uz dodatne edukacije i trening.

i direktiva. Elektronergetskim kompanijama i odgovaraju-
ćim stručnim službama kod potrošača energije (za sigur-
nost i energetiku, npr.) može se preporučiti praksa kom-
biniranog pristupa i integralne procjene ugroženosti, koja
bi obuhvatila već usvojene [19], [20] i srodne propise, koje
donosi evropsko pravno naslijeđe u okviru SSP18, sa
standardima, koji su dosad preuzeti kao BAS19, ili se pla-
niraju za usvajanje, reviziju i prevođenje u Bosni i Herce-
govini.
5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I PREPORUKE
Osnovni cilj ovog rada - ukazivanje na probleme i potre-
be sprečavanja velikih nesreća, mjerodavnim subjektima
i stručnoj javnosti, kroz kratak uvid u stanje sigurnosti i
zaštite na radu u Bosni i Hercegovini, pokušava se posti-
ći prezentacijom teme i traženjem stručne podrške u
nekoliko tehničkih komiteta BH K CIGRE. U svakom od
njih je moguće programirati i razmatrati tretman nekog
od specifičnih aspekata ove oblasti.
Pošto na brojna pitanja, zaključke i preporuke, vezane za
pex-zaštitu, s ranijih savjetovanja i stručnih skupova,
nema odgovora, teško ih je sistematizirati i ponavljati. Tek
ako se u Bosni i Hercegovini pojave mjerodavne struktu-
re (Slika 4.b) i zainteresirani pojedinci i/ili subjekti, lako je
doći do jasnih i, po prioritetima, poredanih zaključaka i
zadataka, od kojih je većina, više puta i po uzoru na
razvijenije i sve susjedne zemlje, potencirana u stručnim
referatima, na savjetovanjima i u dijelu literature, navede-
ne u ovom članku.
18 Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), zaključen između BiH
i Evropske unije, koji obuhvata i oblast tehničke i sigurnosne regulative,
sa pripadajućim standardima.
19 Bosanskohercegovački standardi (BAS) donose se u Institutu za
standardizaciju BiH i u ovoj oblasti prate evropsku standardizaciju.
Njihova primjena je sporadična, jer ne postoje propisi, koji bi ih učinili
obaveznim, ne prevode se na službene jezike BiH i još ne uvode u
obaveznu edukaciju.
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 73
Među prvim i najvažnijim zadacima u Bosni i Hercegovini
je edukacija edukatora - prvenstveno inženjera (uključu-
jući i profesore, inspektore i druge profesionalce), s
odgovarajućim znanjem, iskustvom (pa i certifikatom), da
bi se uopće mogao razmatrati prijedlog modela edukaci-
je po Slici 4.a.
Novi pristup sigurnosti i zaštiti bi prvenstveno morao biti
primijenjen za elektrotehničke i eksplozivno opasne dje-
latnosti. U okviru toga, treba početi s temama: (1) princi-
pi i praksa procjene ugroženosti, (2) projektovanje, izbor
opreme i tehničkih rješenja, uključujući sisteme zaštite,
(3) načini snabdijevanja opasnih procesa energijom, (4)
kategorizacija i klasifikacija opasnosti i zona, (5) dugoroč-
ni i operativni elaborati održavanja (uklj. reinženjering), (6)
certifikacija (opreme, osoblja, organizacije - za projekto-
vanje, instaliranje, popravak, održavanje, po direktivama
Atex i po IECEx-shemi itd.).
Mora se ponovo ukazati i na nužnost i obavezu da Fede-
racija Bosna i Hercegovina20 hitno donese novi zakon o
zaštiti na radu (kao temelj preuzimanja EU-direktiva
Zakona na radu), te da se nakon svake veće nesreće,
stručna javnost mora detaljno informirati.
Za početak bi se, radi pouke i učenja na greškama,
morale pripremiti informacije o zadnjim rudničkim nesre-
ćama, u Bosni i Hercegovini i inozemstvu, kao i o eksplo-
zijama atmosfera plina i prašine sa zrakom u termoelek-
tranama [22].
20Od svih državnih jedinica u okruženju jedino FBiH nakon rata nije
donijela zakon o ZnR, kao uslov za preuzimanje direktiva EU.
74 bosanskohercegovačka elektrotehnika

PRILOG 1:
Tabela II: Događaji – uzročnici velikih nesreća s uticajem na EES (prema Planu sprečavanja katastrofa RH - duzs.hr)

Vrsta vanrednog događaja
Potres
Poplava
Prolom brane
Velika oluja i nevrijeme
Opasne hemijske, biološke ili radioaktivne
tvari (ozbiljne industrijske nesreće)
Velike nesreće u rudnicima, strukturalne
greške u građevinama i sl.
Terorizam (hemijski, biološki, radiološki,
nuklearni..), uključujući ispuštanje hemijskih,
bioloških, radioloških, nuklearnih materijala
Prekid i ometanje lanaca opskrbe
a) telekomunikacije
b) nafta, plin, struja, ugalj
Vodeće tijelo za preventivu
Tijelo za prostorno uređenje i
graditeljstvo
Vodoprivreda
EP, Vodoprivreda
DHMZ (za događaje za koje je
moguće dati signal za rano
upozoravanje)
Tijelo državne uprave nadležno za
zaštitu okoliša
Tijelo nadležno za rudarstvo, odn.
za prostorno uređenje i građenje
MUP/ surađuju druga tijela državne uprave/ sigurnosne službe,
MUP
Tijelo državne uprave nadležno za Tijela nadležna za promet i za gospodarstvo/ surađuju agencije
promet
Vodeće tijelo za planiranje i reagiranje/suradnja
DUZS / surađuju druga tijela državne uprave
Tijelo nadležno za vodoprivredu/ surađuju DUZS, lokalna i
područna samouprava
Tijelo nadležno za gospodarstvo/ surađuju DUZS, lokalna i
područna samouprava
Tijela nadležna za promet, gospodarstvo
i za graditeljstvo
Nadležno tijelo određuje Vlada posebnom odlukom, ovisno o
opasnoj tvari i posljedicama
Vlasnici objekata /surađuju DUZS, nadležna središnja tijela
državne uprave, lokalna i područna samouprava,
DUZS, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi – Krizni stožer,
zavod za javno zdravstvo
za komunikacije, za energiju, velike kompanije

PRILOG 2:
Prikaz ovisnosti kritičnih infrastruktura, pristup analizi i koncept identifikacije rizika, prema [8]

Slika 2.b: Generalni pristup analizi rizika

Slika 2.a: Međusobna ovisnost 5 kritičnih infrastruktura

Slika 2.c: Konceptualni model za identifikaciju rizika

 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 75

PRILOG 3 : II. Električna energija (15%) – kratki spoj, udar groma,

PREGLED OPASNOSTI ZA NASTANAK POŽARA
(prema http://www.hvz.hr, 12/11/2015)
I. Toplinska energija (64%) – otvorena vatra: šibice,
svijeće, upaljač, aparat za zavarivanje i rezanje (33%),
gorivi dijelovi tvari: opušak, žar, streljivo, pirotehnički
materijal (20%), ložišta i dimnjaci (9%), postrojenja za
zagrijavanje (2 %)
preopterećenje vodova (12%), termički uređaji: štednjaci,
kaloriferi, TA peći (2%), grejna tijela: žarulja, bojler, stroj za
pranje rublja (1%)
III. Kemijska energija (1%) – kemijska reakcija, samo-
zagrijavanje, samoupala i eksplozije
IV. Mehanička energija (1%) – trenje, brušenje, iskre-
nje, udar, tlak)
V. Neutvrđeni uzroci (19%)

PRILOG 4:
Prijedlog za ex-osposobljavanje i prikaz subjekata preuzimanja Atex-direktiva u BiH

Slika 4.a: Kvalifikacije i osposobljavanje osoblja za pex-zaštitu (prijedlog po uzoru na modele u Republici Hrvatskoj)
76 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Slika 4.b: Subjekti procesa preuzimanja i implementacije rudarskih i Atex-direktiva u BiH, prema [13]
LITERATURA
[1] I. Toth, D. Škanata: Smanjenje rizika od velikih nesreća u
industrijskim postrojenjima, Zbornik hrvatske platforme za
smanjenje rizika od katastrofa, 87-90, Zagreb 2010.
[2] M. Mileusnić Škrtić, S. Tišma, K. Horvatinčić: Upravljanje
projektnim rizicima - modeli i kategorizacija, Zbornik Dani
kriznog upravljanja, Zagreb 2012.
[3] D. C. Felegeanu, V. Nedeff, M. Panainte: Analysis of tech-
nological risk assessment methods in order to identify
definitory elements for a new combined/ complete risk
assessment method, Journal of Engineering Studies and
Research 3/2013 (32-43).
[4] COUNCIL DIRECTIVE 2008/114/EC on the identification
and designation of European critical infrastructures and
the assessment of the need to improve their protection,
EC Brussels, 2008.
[5] COMMISSION STAFF WORKING DOCUMENT on a new
approach to the European Programme for Critical Infra-
structure - EC Brussels, 2013.
[6] S. Krajcar (ur.): Zbornik radova Energetska sigurnost i
kritična infrastruktura, FER Zagreb, 2009, (posebno: S.
Krajcar, Z. Šimić, L. Lugarić: Kvaliteta, pouzdanost i sigur-
nost opskrbe električnom energijom i energentima: sta-
nje, mogućnosti, ciljevi)
[7] H. Hamidović: ict pripravnost za zaštitu kritične infrastruk-
ture, Objektivne opasnosti–subjektivna mjerila, (http://
www.infotrend.hr/clanak/2012/11, 12/11/2015)
[8] B. Radojčić, R. Jozić: O zaključcima projekta „Velike
nesreće u rudnicima FBiH - procjena resursa i
mogućnosti odgovora centralnih stanica za spašavanje“,
Ex-tribina Tuzla, 2012.
[9] R. Jozić: Propisi, standardi i infrastruktura ex-zaštite u
BiH, dosad i ubuduće, Ex-tribina Tuzla 2012, Zbornik
radova – glasilo RGGF Tuzla XXXVI, 2012.
[10] S. Bajraktarević, N. Jeleč, A. Osmanović: Zaštita na radu,
Istraživački sektor Parlamenta BiH, 2011.
[11] R. Jozić, J. Marković, S. Mićević, M. Delalić: Uticaj Direk-
tive Atex-137 na BiH, DEI BiH, 2007.
[12] I. Gavranić: Hrvatska i europska regulativa za postrojenja
ugrožena eksplozivnom atmosferom, Zbornik radova 24.
međunarodnog simpozija EIS 2012, EDZ, Šibenik, svibanj
2012.
[13] N. Marinović: Protueksplozijska zaštita za eksplozivne
atmosfere, Etekon Zagreb, 2005.
[14] S. Rumbak, Pex-zaštita važan čimbenik sigurnosti postro-
jenja, Sigurnost, Zagreb, 4/2010.
[15] J. Delić, N. Sarajlić: Podobnosti sistema mreža u prosto-
rima ugroženim eksplozivnom atmosferom, BH K CIGRE
2013.
[16] Standardi za opasne atmosfere, protiveksplozivno zašti-
ćenu opremu i instalacije, a posebno:
- BAS EN 60079-14:2014 Eksplozivne atmosfere - Dio
14: Projektovanje, izbor i montaža elektroinstalacija,
- BAS EN 60079-17:2014 Električni uređaji za eksploziv-
ne atmosfere - Dio 17: Pregled i održavanje električnih
instalacija,
- BAS EN 60079-19:2012 Eksplozivne atmosfere - Dio
19: Popravak i remont električnih uređaja za upotrebu u

eksplozivnim atmosferama (osim rudnika i proizvodnje
eksploziva),
- BAS EN 1127-1:2012 Eksplozivne atmosfere - Spreča-
vanje eksplozije i zaštita - Dio 1: Osnovni koncepti i meto-
dologija,
- Draft prEN 50628 Erection of electrical installations in
underground mines, November 2014.
[17] N. Hadžiefendić: Električne instalacije – čest uzrok poža-
ra, ETF Beograd, http://zastitaodpozara.etf.bg.ac.rs/
fwdadresewwwzazakoneipravilnike/nedzadovrad.pdf,
(12/11/2015)
[18] IECEx Operational Documents, posebno OD 504: IECEx
Scheme for Certification of Personnel Competence for
Explosive Atmospheres – Specification for Units of Com-
petence Assessment Outcomes (http://www.iecex.com)
[19] Naredbe MVTEO BiH (a) o elektroopremi za upotrebu
unutar određenih naponskih granica (Sl. glasnik BiH
98/09) i (b) o elektromagnetnoj kompatibilnosti, (Sl. gla-
snik BiH 41/10)
[20] S. Gros, J. Šimić, M. Lasić, M. Veža: Primjena nove direk-
tive o elektromagnetskoj kompatibilnosti 2004/108/EC na
VN postrojenja, BH K CIGRE 2007.
[21] F. Coumans: Integrating Culture and Leadership into
Catastrophic Event Prevention – IPLOCA, Geneva, 2013,
http://iploca.com/platform/content/element/17422/IPLO-
CA--IntegratingCultureandLeadershipintoCatastrophicE-
ventPrevention.pdf (12/11/2015)
[22] Članci i podaci iz stručnih časopisa, javnih medija i sa
Interneta: (Coalmining Accidents and Deaths, Jaka
eksplozija u Termolektrani Kosovo A u Obiliću (4 mrtva,
juni 2014), Izbjegnuta eksplozija u TE Ugljevik (juni 2014),
Deadly explosion at Sutton power plant blamed on hydro-
gen gas, april 2011, Georgia coal-fired power plant
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 77
explosion caused by worker error, maj 2013, Coal Dust
Explosion at Polish Power Plant Injures Four (POWER-
news 07/26/2012), Transformer Explosion at Indian Point
Nuclear Power Plant in Westchester, etc.)
BIOGRAFIJA
Rafo Jozić (1950) završio je Srednju elektrotehničku školu u
Tuzli, Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, te specijalizacije i obu-
ke za oblasti rudarske elektrotehnike i protiveksplozivne zašti-
te. Desetak godina je radio kao asistent-saradnik na Fakultetu
elektrotehnike u Tuzli. Od 1975. do 2009. godine zaposlen je u
Rudnicima Kreka, na dužnostima inženjera za održavanje i
rukovodioca Sektora elektrotehnike. Radio je kao šef elektro-
operative jame, površinskog kopa i grupe za mjerenja i ispitiva-
nja, te kao projektant i viši stručni saradnik. Bio član čete i
Štaba za spasavanje rudnika Kreka. Živi u Tuzli. Aktivan je u
nekoliko stručnih tijela u okviru BAKE, CIGRE i CIRED BiH.
Učesnik je i organizator stručnih savjetovanja, kao i autor rado-
va iz oblasti rudarske elektrotehnike i sigurnosti.
U okviru bosanskohercegovačkih instituta za standardizaciju i
mjeriteljstvo radi u tehničkim komitetima Oprema za eksploziv-
ne atmosfere (BAS/TC-6), Kablovi (BAS/TC-30), savjetima za
standardizaciju i za mjeriteljstvo. Pisao je i objavljivao radove u
S-biltenu bivše SFRJ, na savjetovanjima „Automatizacija u
rudarstvu“, SEITH, JUKEM, CIGRE, CIRED i na ex-tribinama
Novi Sad, Tuzla i Brčko. Sudjeluje u donošenju i izmjeni tehnič-
ke i sigurnosne regulative.
Danas, kao penzioner, radi na projektima za rudarstvo u „Rud-
prom“ Tuzla, predsjednik je Udruženja za protiveksplozivnu
zaštitu, sigurnost radne i životne sredine Atex, sudjeluje u
stručnim komisijama za rudarstvo u FBiH i stalni je sudski
vještak.
78 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Stručni rad/Professional paper

UPRAVLJANJE ENERGIJOM U INDUSTRIJSKIM

MIKROMREŽAMA U TRŽIŠNIM UVJETIMA
ENERGY MANAGEMENT IN INDUSTRIAL MICROGRID IN
MARKET CONDITION
Mario Perić1, Željko Tomšić2, Tomislav Tomiša2, Jelena Galešić1

Sažetak: U radu je obrađena problematika upravljanja energijom u industrijskim postrojenjima u svjetlu novih prilika nastalih uvođenjem
tržišta električne energije, te novog koncepta naprednih mreža. Uvod daje naglasak na važnost električne energije u industrijskoj proizvod-
nji. U nastavku je dan pregled svojstava industrijske mikromreže kao zasebnog energetskog entiteta u elektroenergetskom sustavu. U
trećem poglavlju napravljen je pregled tržišta električnom energijom kao uvod u razmatranje mogućnosti upravljanja energijom u industri-
ji. Raščlamba pojma upravljanja energijom s naglaskom na primjeni u industrijskom okruženju dana je u četvrtom poglavlju. Posebna
pozornost u radu je dana upravljanju potražnjom za električnom energijom, te odabiru adekvatne strategije za upravljanje energijom u
industrijskom postrojenju.
Ključne riječi: upravljanje energijom, tržište električne energije, industrijske mikro mreže
Abstract: The paper deals with the problems of Energy Management in industrial plants through the prism of new opportunities created
by introducing the electricity market and the new concept of Smart Grid as well. The Introduction emphasise the importance of electrical
power production in Industrial environment. In continuation of the article, an overview of the properties of industrial microgrid as a unique
entity of the energy in a power system is given. The third chapter shares an overview of the electricity market as an introduction to the
analysis of the energy management possibility in an industry. The analysis of the concept of energy management with emphasis on appli-
cation in industrial environments is presented in the fourth chapter. The special attention is given to Electricity Demand Management and
the selection of appropriate strategies for Energy Management in the industrial plant.
Key words: Load Management, Electricity Market, Industrial Microgrid

UVOD – dodanoj vrijednosti (energija je repromaterijal, s veli-

Planiranje korištenja energije za potrebe industrije razvo-
jem slobodnog tržišta energenata dobiva dodatnu
dimenziju koja se ogleda u novim mogućnostima, ali i
novim rizicima. Pod upravljanje energijom može se defi-
nirati sveobuhvatni skup radnji na nabavi, opskrbi energi-
jom na tržištu, odnosno upravljanje vlastitim proizvodnim
resursima te upravljanjem potrošnjom. Opskrba (kupova-
nje na tržištu ili proizvodnja u vlastitim pogonima) elek-
tričnom energijom za potrebe industrijske proizvodnje
ima drugačiji okvir provedbe nego u uslužnim sektorima.
Sa stajališta potrošnje energije industrijsko okruženje se
razlikuje od javnog sektora ponajviše u:
– velikom broju različitih oblika energije,
– zahtjevima za kvalitetom (pouzdanost opskrbe)1,
1Često su ti zahtjevi veći od razine kvalitete koju nudi javni opskrblji-
vač.
1
Končar – KET, Republika Hrvatska
mario.peric@koncar-ket.hr
2 Fakultet elektrotehnike i računarstva, Republika Hrvatska
Rad dostavljen: oktobar 2016. Rad prihvaćen: oktobar 2016.
kom dodanom vrijednošću u odnosu na tržišnu).
Kada je riječ o dodanoj vrijednosti energije u industriji
najvažniji pojam jest kvaliteta energije. Zbog činjenice da
zahtjeve za povećanom kvalitetom energije kad-kad nije
moguće zadovoljiti iz mreže javnog operatera prijenosa
odnosno distribucije, industrijska postrojenje su nerijetko
opremljena vlastitim sustavima za proizvodnju korisnog
oblika energije. Energetske potrebe tehnološkog proce-
sa su najčešće toplina (grijanje ili hlađenje) ili mehanički
rad.
Najčešći načini za pretvorbu nekog osnovnog oblika
energije u mehanički rad ili električnu energiju su termič-
ki procesi. Zbog prirode samih toplinskih strojeva tek od
20% do 50% primarne energije može se iskoristiti, dok
se ostatak emitira u okoliš. Ako se pak iz istog procesa
istodobno koriste dva različita oblika energije (toplina,
električna energija) govorimo o kogeneraciji. Industrijsko
okruženje je dobar primjer primjene kogeneracije. Pored
efikasnijeg iskorištenja primarnog energenta, industrija je
dobro okruženje za provedbu energetske uporabe osta-
taka industrijske proizvodnje. Ovako iskorištavanje ras-

položive energije, ukoliko je ekonomski opravdano,
donosi stanovitu dobrobit, a koja tek u tržišnim uvjetima
dobiva na važnosti. Razvoj tržišta energenata stavlja
pred procese planiranja energetike u industriji nove iza-
zove i rizike. Optimiranjem energetskih resursa u indu-
strijskom okruženju te upravljanjem potrošnjom do odre-
đene mjere, može se upravljati spomenutim rizicima.
1. INDUSTRIJSKE MIKROMREŽE
Primjenom naprednih metoda umrežavanja elektroener-
getskih i informatičko-komunikacijskih tehnologija
(napredne mreže, [1]) u industrijskom okruženju nastaju
nezavisni energetski entiteti koji se nazivaju industrijske
mikromreže. Načelna shema (industrijske) mikromreže
prikazana je na Slici 1.
Moguće koristi od uvođenja industrijske mikromreže su:
– uštede zbog lokalne proizvodnje topline,
– energetska uporaba ostatka iz procesa kao što je:
• otpadna toplina u procesima sušenja,
• toplina nastala u egzotermnim reakcijama,
• mehanička energija raspoloživa kod relaksacije
stlačenog medija kao dio tehnološkog procesa,
• materijalni ostaci iz procesa (npr. vodikom bogati
plinovi kao nusproizvod nastali u šećeranama,
suha tvar od prerade drveta ili neke druge biljne
tvari),
– uštede na izbjegavanju angažmana radne snage,
– ušteda na izbjegavanju potrošnje jalove energije,
Slika 1: Načelna blok shema mikromreže
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 79
– mogućnost upravljanja potrošnjom („Demand Side
Management“ - DSM)2,
– smanjenje troškova emisije korištenjem obnovljivih
izvora i spremanja energije.
Prilikom kreiranja mikromreže prije svega treba imati na
umu specifičnosti industrijskog okruženja kao što su [2]:
– postrojenja su često smještena u ruralnim područjima,
– nerijetko su priključena na slabu distribucijsku mrežu,
– imaju veliku ali predvidivu potrošnju energije,
– veliki zahtjevi za raspoloživosti i kvalitetom opskrbe,
– relativno mali broj upravljivih trošila.
Pored toga, prilikom analize moguće implementacije
koncepta naprednih mreža u obzir treba uzeti i slijedeće
činjenice:
– ostvarivanja profita od prodaje proizvoda ili usluga
povezanim s proizvodima temeljna je misija,
– vlasnici industrijskih postrojenja nisu primarno zainte-
resirani za poslovanje u energetskom sektoru,
– opskrba energijom je podređena procesnoj tehnologiji,
– električna energija je samo jedan od resursa koji se
troši za potrebe proizvodnje (često i nedominantan),
– energija u industrijskom postrojenju je sastavni dio
budućeg proizvoda, dakle energija je sirovina,
– industrijska postrojenja su veliki potrošači radne i jalo-
ve energije s niskim faktorom opterećenja (Pmax /Psr),
– kvaliteta električne energije i sigurnost opskrbe su
ključni zahtjevi za industrijsku mikromrežu,
– sustav upravljanja industrijskom mikromrežom podre-
đen je najmanje dvama sustavima upravljanja: susta-
vu upravljanja industrijskim postrojenjem i sustavu
upravljanja distribucijske mreže (DMS),
– optimiranje arhitekture i rada industrijske mikromreže
je višekriterijski, stohastički problem.
2. TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE – NEKI ASPEKTI
KLJUČNI ZA INDUSTRIJU
Temeljna premisa na tržištu električne energije jest da je
električna energija roba kojom se može trgovati u odre-
đenom vremenu. Međutim električna energija je „lako
kvarljiva“ roba koja se mora isporučiti u precizno točno
vrijeme inače gubi vrijednost, čak što više stvara štetu.
Važno za isporuku robe ovakvog tipa jest nužnost održa-
vanja ravnoteže između proizvodnje (isporuke) i potroš-
nje. Tržišni mehanizmi su korisni jer inherentno potiču tok
kapitala, smanjenje cijena i razvoj konkurencije što je
onkraj zastarjelim monopolističkim mehanizmima. Među-
tim tržišni mehanizmi su poput vatre: ukoliko se podvr-
gnu adekvatnoj kontroli - donose korist, u protivnome
mogu nanijeti veće štete. Tržišni mehanizmi ne mogu
2 To je jedna od bitnih sastavnica naprednih mreža koja sve više nala-
zi primjenu i u industrijskom okruženju [3].
80 bosanskohercegovačka elektrotehnika
osigurati fizičku stabilnost i ravnoteže. Za to su zaduženi
tehničko - regulatorni mehanizmi.
Promatrajući tržište električne energije kroz prizmu poj-
ma trgovanja, valja istaknuti neke posebitosti:
– trguje se s robom kojoj se ne može utvrditi porijeklo i
kvaliteta u vremenu trgovanja,
– trguje se zapravo s obvezama isporuke i primanja,
– nema povrata robe, ali zato je precizno razrađen
financijski sustav namirivanja potraživanja,
– vremenska konstanta tržišnih mehanizama je duža
od vremenske konstante fizičkog sustava.
Tržište električne energije čini nekoliko kompatibilnih,
međusobno podupirućih tržišta, jer kompleksnost elek-
troenergetike nije moguće pokriti jednim tržištem, tu su
trgovanja uslugama, korektivna tržišta uravnoteženja,
dugoročna tržišta energijom.
Kao preduvjet uvođenju tržišta električnom energijom,
tradicionalno, vertikalno organizirana društva kao jedini
nositelj svih aktivnosti na proizvodnji, prijenosu, distribu-
ciji te opskrbi električnom energijom morala su razdvojiti
tržišne od monopolističkih aktivnosti. U Republici Hrvat-
skoj razlikuju se dvije platforme za trgovanje električnom
energijom: usluga javne opskrbe tarifnih kupaca, te slo-
bodno tržište električnom energijom (veleprodajno i
maloprodajno tržište). Funkcije prijenosa, distribucija i
opskrba tarifnih kupaca su regulirane djelatnosti dok
su proizvodnja, trgovina i opskrba povlaštenih kupaca
tržišne aktivnosti.
Tržište električne energije u Republici Hrvatskoj u potpu-
nosti je otvoreno 1. srpnja 2008. godine, što znači da od
tada svi kupci imaju zakonsko pravo birati svog opskrblji-
vača električne energije. Prekretnica u otvaranju tržišta
jest kada kupci steknu pravo slobodno izabrati opskrblji-
vača od kojeg će kupovati električnu energiju. U RH oda-
bran je bilateralni model tržišta. Takav model tržišta poči-
va na ugovorima za opskrbu električnom energijom
(kojom kupci kupuju električnu energiju od opskrbljivača)
te ugovorima o kupoprodaji kojim trgovci i opskrbljiva-
či kupuju električnu energiju od proizvođača ili trgovaca.
Proizvođači i kupci pored gore spomenutih ugovora
moraju ugovoriti pravo na korištenje mrežne infrastruktu-
re kojim se električna energija predaje u sustav ili preuzi-
ma iz sustava. Mrežna infrastruktura je prirodni monopol
te je aktivnost vođenja prijenosnim odnosno distribucij-
skim sustavom regulirana pravilnikom, a troškovi korište-
nja mreže javno poznati. Od 2015. godine u Republici
Hrvatskoj je osnovana burza električne energije, CRO-
PEX, kojom se obavlja usluga anonimnog trgovanja
putem informacijskog sustava između članova burze.
Trgovanje električnom energijom je regulirano Tržišnim
pravilima [4] i Zakonom o tržištu električne energije [5].
2.1. Sudionici i vrste tržišta električne energije
Sudionici tržišta električne energije, tj. oni koji izravno
trguju na veleprodajnom tržištu su: proizvođači, trgovci,
opskrbljivači, operatori sustava i burza električne energi-
je. Pored veleprodajnog tržišta, postoji maloprodajno
tržište na kojemu sudjeluju opskrbljivači i kupci. Slobo-
da biranja opskrbljivača je najvažniji (zasada i jedini) čin
sudjelovanja na slobodnom tržištu. Ovisno o opskrbljiva-
ču te kategoriji kojoj pripadaju, velika većina kupaca ne
osjeća varijabilnost cijena na dnevnoj bazi. Cijena koju
plaćaju krajnji kupci definirana je ugovorom na razvidan
način. U Republici Hrvatskoj na snazi je dvotarifni sustav.
Sav rizik promjene cijena preuzima opskrbljivač. Veliki
kupci mogu izravno sudjelovati na veleprodajnom tržištu
ali samo ako se registriraju za djelatnost opskrbljivača.
Zbog svojih svojstava cjelokupno trgovanje električnom
energijom može se svrstati u dvije grupe: terminsko trži-
šte i tržište u realnom vremenu.
– Terminska tržišta („Forward“) odlikuju se trgova-
njem terminima isporuke, odnosno preuzimanja u
budućnosti. Trguje se obvezama koje nastupaju u
budućnosti od dana trgovanja. Trgovanje može biti
dugoročno od nekoliko dana, tjedana ili mjeseci una-
prijed do jednog dana unaprijed. Svaki dan u kojemu
se trguje naziva se dan trgovanja, a trguje se ispo-
rukama u određenom vremenskom intervalu
(15-minutnim višekratnicima) točno određenog dana
(dan isporuke). Dva su načina trgovanja na termin-
skim tržištima:
– Centralizirano trgovanje odvija se preko posred-
ničke, neutralne institucije koja olakšava pridruživanje
ponude potražnji. Najčešći oblik je burza električne
energije. Na burzi trguju članovi burze (tržišni sudioni-
ci) koji s burzom sklope sporazum o uvjetima trgova-
nja. Prodavači licitiraju (prodaju) količine električne
energije za koju garantiraju da će emitirati u (EES)
u traženom vremenskom intervalu (npr. 150.000 kWh
u periodu od 10:15h do 10:30h, dana 31.05.) po odre-
đenoj cijeni. Cijena električne energije koja se licitira
ovisi o troškovima goriva, pogona, održavanja te troš-
kovima amortizacije. Konkurentnost vodi ka licitiranju
sve nižih cijena koje se približavaju marginalnim troš-
kovima proizvodnje. Cijena na centraliziranom tržištu
je cijena koja se dobije kao presjek krivulje ponude
(granično prihvatljiva maksimalna cijena po kojoj su
kupci spremni kupiti određenu količinu energije) i kri-
vulje potražnje (granično prihvatljiva minimalna cijena
po kojoj su prodavači spremni prodati električnu
energiju),
– Bilateralno trgovanje podrazumijeva neposredno
sklapanje kupoprodaje između kupaca i prodavača.
Trgovanje se obavlja bez posrednika i postignuta cije-
na je poslovna tajna. Ovakav način je dobar za dugo-
ročno i srednjoročno trgovanje kada se trguje s veli-
kim količinama električne energije (odnosno obveza-

ma za isporuku). Opskrbom bazne potrošnje najče-
šće se trguje na ovakvim tržišnim mehanizmima.
– Tržište u realnom vremenu („Real Time“, Spot trži-
šte) je najbliži oblik istinskom tržištu električne energi-
je kao robe3. Neposredno nakon uspostave sporazu-
ma o kupoprodaji slijedi isporuka. S obzirom na
karakter električne energije spot tržište bi bilo najbliže
idealnom trenutnom tržištu. Vremenska konstanta
tržišta je ograničena tehnologijom komunikacije. Po
svojoj prirodi ovo tržište je korektivno tržište i služi za
tržišno uravnoteženje između realne potrebe i planira-
ne isporuke (koja ne smije biti upitna). Do odstupanja
može doći iz raznih razloga. Operator sustava na
podražaje iz sustava (najava da neki od sudionika
neće moći ispuniti plan, iznenadni kvar) mora reagira-
ti na način da pribavi određenu količinu energije u
kratkom vremenu. Zbog toga je ovo tržište diskrimini-
rajuće za one tehnologije koje ne mogu brzo reagirati
(pa se zbog toga niti ne pojavljuju na ovom tržištu).
Spot tržište se odlikuje velikim varijacijama cijena koje
do određene mjere prate veličinu odstupanja.
U RH ne postoji SPOT tržište kao takvo. Za uravnoteže-
nje je zadužen operator sustava (OS) koji energiju za
uravnoteženje kupuje ugovaranjem pomoćnih usluga:
jedan kupac (HOPS) i jedan prodavač (HEP Proizvodnja).
Nabava pomoćne usluge je više terminska nabava nego
nabava u realnom vremenu i ne može se smatrati slo-
bodnim tržištem jer ne postoji dovoljno konkurentnosti.
Naime OS ugovara spremnost nekog proizvođača za
sekundarnom ili tercijarnom P/f regulacijom. Ukoliko
dođe do potrebe OS izravno šalje automatski ili ručni
nalog za aktivaciju pričuve. Razvojem konkurentnosti
doći će do organiziranja tržišta pomoćnih usluga u okvi-
ru kojeg je moguće provesti nabavu energije za uravno-
teženje. Uravnoteženje se može provesti nabavom i na
specijaliziranom otvorenom tržištu uravnoteženja po
istim principima kao i na terminskom tržištu. Takvo tržište
se naziva i upravljano spot tržište. Daljnjim razvojem trži-
šta može se očekivati i pojava efikasnog spot tržišta na
kojemu će tržišni sudionici moći nabavljati energiju koja
im nedostaje za ispunjenje plana i tako izbjeći plaćanje
velikih penala za neisporuku.
3. UPRAVLJANJE ENERGIJOM U INDUSTRIJI
Upravljanje energijom u industriji je efikasno, ekonomično
i održivo korištenje energije za potrebe industrijskog pro-
cesa. Usporedo s uvođenjem tržišta električne energije i
energenata te razvojem naprednih mreža, razvijale su se
strategije upravljanja energijom u industriji. Upravljanje
energijom u industriji podjednako motivira i opskrbu i
potrošnju (korisnika industrijskog postrojenja).
3 Istinsko tržište bi bilo ono gdje bi se u trenutku nastanka debalansa
gotovo trenutno postigao sporazum o isporuci te provela sama ispo-
ruka.
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 81
Sa stajališta EES-a, industrijski potrošači su razmjerno
veliki pojedinačni i koncentrirani potrošači električne
energije, te je njihov utjecaj na stabilnost EES-a značajan.
S druge pak strane, potrošnja električne energije je ključ-
na sastavnica u velikom broju industrijskih subjekata (npr.
u proizvodnji papira i celuloze [6]). Sa stajališta OS,
upravljanje energijom na mjestu potrošnje (upravljanje
potražnjom za energijom) omogućava dodatni način odr-
žavanja balansa između proizvodnje i potrošnje električ-
ne energije. Tradicionalna strategija održavanja balansa
prilagođavanjem proizvodnje potrošnji proširuje se
novom paradigmom „prilagođavanje potrošnje proizvod-
nji“ (proizlazi iz sveobuhvatne evolucije EES-a). Moguć-
nost utjecanja na profil potrošnje bez narušavanja cilja-
nog učinka (profitabilnost od bazne djelatnosti), te pri
tom ostvarivanja dodatnih profita, neosporno je privlač-
na mogućnost korisnicima industrijskih postrojenja. Oba
aspekta na korištenje električne energije u industriji
opravdavaju vrlo veliku važnost provođenja mjera uprav-
ljanja energijom.
Imajući u vidu način dobave (iz sustava javne opskrbe,
kupnjom na tržištu ili pak iz vlastite proizvodnje), odnosno
način korištenja, upravljanje energijom u industriji može
se promatrati kroz dva aspekta: upravljanje dobavom
energije („Supply Management“, SM) i upravljanje
potražnjom („Demand Side Management“, DSM).
Veza između ovih dvaju pojmova slikovito se može prika-
zati na Slici 2. Ukratko: upravljanje potražnjom tiče se
potrošnje, a upravljanje dobavom je proizvodnja ili naba-
va energije. Problem upravljanja energijom je optimaliza-
cijski problem sa stohastičkim varijablama kojeg čini
nekoliko problema: problem investicijskog odlučivanja,
problem optimalne veličine pogona, problem optimalne
strategije rada.
Slika 2: Upravljanje energijom u industrijskoj mikromreži
3.1. Upravljanje dobavom
Upravljanje dobavom energije podrazumijeva upravljanje
procesima nabave energije na otvorenom tržištu, proi-
zvodnje u vlastitim pogonima ili pak izravnu dobavu od
proizvođača. Kada se govori o industriji s aspekta doba-
82 bosanskohercegovačka elektrotehnika
ve energije treba uvijek razmišljati o viševektorskom
energetskom profilu potrošnje: električna energija, toplin-
ska energija (u različitim pojavnim oblicima), mehanička
energija, rashladna energija i dr.
Upravljanje dobavom može se promatrati i u kontekstu
upravljanja potražnjom, no slobodno tržište energenata
otvara nove mogućnosti korisnicima, tako da se kroz
proces ugovaranja i nabave energije u kombinaciji s vla-
stitom proizvodnjom, mogu dodatno povećati prihodi od
djelatnosti, odnosno povećati sigurnost pogona.
Upravljanje dobavom ima dva aspekta:
– tržišna dobava koja podrazumijeva sudjelovanje na
tržištu energenata kroz:
• izbor opskrbljivača,
• sudjelovanje na tržištu energije kao kupac,
• sudjelovanje na tržištu usluga,
– nezavisna dobava koja podrazumijeva proizvodnju
u vlastitim pogonima.
Rješavanje dugoročnog izbora strategije dobave (izbor
opskrbljivača, sudjelovanje na tržištu energije ili usluga) i
kratkoročnih operativnih strategija (nominacija snage
opterećenja, angažiranje vlastitih izvora) uvažavajući
ograničenja industrijskog postrojenja (vrijednost narudž-
be, rokovi, zakašnjenje, gubitak proizvodnje) je u osnovi
višekriterijski stohastički optimalizacijski problem. U
ovom radu se neće detaljno obrađivati tema upravljanja
dobavom.
3.2. Upravljanje potražnjom
Upravljanje potražnjom je pojam koji se u literaturi koristi
gotovo 40-tak godina i predstavlja skup svih mjera s
ciljem smanjenja potražnje za električnom energijom, a
samim tim i potrošnjom električne energije na mjestu
korištenja. Pojam potražnja je ekvivalentan sa snagom
opterećenja trošila kojom opterećuju EES. Smanjenje
opterećenja, odnosno potražnje, ne znači nužno i sma-
njenje ukupne potrošnje energije u nekom vremenskom
periodu. U stranoj se literaturi koristi pojam „Demand
Side Managment“ (DSM), dakle upravljanje potražnjom
na mjestu korištenja električne energije. Prema [6], DSM
su razne aktivnosti s ciljem utjecanja i mijenjanja načina
korištenja električne energije, kako bi se oblikovao zado-
voljavajući profil potrošnje električne energije kod kraj-
njeg korisnika. Cilj DSM je kreirati odgovarajući profil
potrošnje koji zadovoljava potrebe kupca (ne umanjuje
svrhu korištenja), odnosno zadržava produktivnosti. Slič-
no u [7], DSM se definira kao skup međusobno poveza-
nih fleksibilnih programa koji krajnjem kupcu omogućava
veću ulogu u pomaku potražnje za električnom energi-
jom u periodu vršnih opterećenja i sveukupnog smanje-
nja potrošnje električne energije. U [8] se jednostavno
navodi, da DSM uključuje sve što se čini na strani
potrošnje električne energije: od promjene klasičnih
žarulja s kompaktnim fluorescentnom rasvjetom do sofi-
sticiranih dinamičkih sustava upravljanja potrošnjom.
Nešto drugačija definicija DSM je u [9], gdje se odgovor-
nost za DSM prebacuje na operatera mrežom. Dakle,
referenca navodi da se DSM koristi s ciljem smanjenja
potrošnje energije i poboljšanja sveukupne
efi­kasnosti korištenja električne energije kroz provedbu
raznih politika i postupaka koji kontroliraju potražnju.
DSM je obično zadatak energetskih tvrtki radi smanjenja
ili potpunog uklanjanja vršnog opterećenja, čime se
odgađa ugradnja novih kapaciteta i distribucijskih obje-
kata. Uobičajene metode za DSM su: kombinacija visoke
učinkovite proizvodnje, smanjenja vršnog opterećenja,
preraspodjela vršnog opterećenja, kao i operativni
postupci koji olakšavaju učinkovito korištenje električne
energije.
Donedavno pod pojmom DSM smatralo se jednostavno
smanjenje vršnog opterećenja kod korisnika, odnosno
izravnavanje krivulje potrošnje [6]. Međutim, vremenom
se pod tim pojmom uvodi širi popis mjera koji uključuje
opće smanjenje potrošnje. Stoga se govori da DSM ima
dvije ključne sastavnice: energetska efikasnost te
odziv potražnje („Demand Response“, DR).
3.3. Mjere energetske efikasnosti
Primjena mjera energetske efikasnosti najbrže donosi
rezultate. Uređaji i trošila se zamjenjuju s istim ili sličnim,
ali efikasnijim proizvodima. Uz isti učinak, potrošnja ener-
gije se smanjuje. Primjeri u industriji bi bili:
– kotlovi - bolja izolacija, bolje održavanje,
– parni sustavi - bolja izolacija, održavanje, korištenje
povrata kondenzata, korištenje energetske uporabe
otpadne topline, bolja regulacija,
– rasvjeta - zamjena klasičnih rasvjetnih tijela s fluores-
centnim rasvjetama, održavanje visoke refleksivnosti
zidova,
– elektromotorni pogoni - korištenje efikasnijih motora,
korištenje pretvarača napona i frekvencije za regulaciju,
– kompresori - korištenje sustava za uporabu topline,
smanjiti temperaturu ulaznog zraka, održavanje,
– visokoučinkovita proizvodnja električne energije i
topline u jedinstvenom ciklusu – kogeneracija,
– kompenzacija jalove energije.
3.4. Odziv potražnje
Odziv potražnje ponegdje se izravno poistovjećuje sa
sustavima upravljanja potrošnjom (Load Managment,
LM), kao u [9] gdje se naglašava sličnost i razlika od
mehanizama dinamičkog odziva (Dynamic Demand).
Prema [9], DR je mehanizam kojim se upravlja potra-
žnjom za električnom snagom kod krajnjeg korisnika kao
odgovor na vanjske poticaje npr. cijene električne
energije na tržištu. Za razliku od DR koji reagira tek na
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 83

podražaje iz mreže (reakcija je na strani korisnika), meha- ne­izbježan način obračuna potrošnje električne ener-
nizam dinamičkog odziva reagira automatski (temeljem gije za pojedine kupce. Prema ovom programu,
ugrađenih osjetila ili direktnog naloga). Prema [10], [11] maloprodajne cijene prate promjenjivost cijena na
odziv potražnje (DR) može se definirati kao promjena veletržištu. RTP se još nazivaju i dinamične tarife [13].
načina korištenja električne energije od strane krajnjih Kupci u ovom programu dobivaju informaciju o satnoj
korisnika od uobičajenih obrazaca potrošnje, kao odgo- vrijednosti cijena za dan unaprijed ili pak sat unaprijed
vor na promjene u cijeni električne energije tijekom vre- kako bi mogli prilagoditi svoj profil potrošnje. Mnogi
mena. Nadalje, DR se također mogu definirati kao finan- se slažu da je primjena realnih tarifa najefikasniji način
cijski poticaji namijenjeni da induciraju smanjenje korište- DR programa. Korisnici RTP programa su uglavnom
nja električne energije tijekom visoke tržišne cijene ili veliki potrošači koji raspolažu znanjem i tehnologijom
kada je pouzdanost sustava ugrožena. DR uključuje sve upravljanja potrošnjom u uvjetima dinamičnosti.
namjerne promjene obrasca potrošnje električne energi- Međutim, provođenje ovog programa podrazumijeva
je od strane krajnjeg kupca. značajna ulaganja u infrastrukturu elektroenerget-
skog sustava, kao što su naprednih brojila [13].
3.5. Primjeri programa DR-a – Cijene vršnog opterećenja („Critical Peak Pricing“,
U praksi postoji nekoliko različitih programa DR. Progra- CPP) kombinacija je statičnog (TOU) i dinamičnog
mi se dijele na tarifne i poticajne programe [11]. (RTP) tarifnog modela. Naime CPP, većim dijelom
godine, ima isti profil kao TOU osim u danima ekstre-
mno velike cijene el. energije kada se primjenjuju
3.5.1. Tarifni programi
dinamičke tarife kao što je prikazano na Slici 3 [11].
Tarifni programi se nazivaju i na tarifnom sustavu utemelje-
ni modeli („Price-Based Demand Respond“; PB-DR). Ova 3.5.2. Poticajni programi
skupina programa bazira se na korisnikovom prilagođava-
Poticajni programi („Incentive-based Demand Respond”;
nju korištenja električne energije sukladno kretanju malo-
IB-DR) nazivaju se još i na pouzdanosti utemeljeni pro-
prodajnih cijena na tržištu električne energije uključujući:
grami („Reliability-Based DR”). IB-DR su programi koje
– Višetarifni sustav („Time of Use“, TOU). Na malo- provode operatori mreže s ciljem da potaknu smanjenje
prodajnom tržištu, električna energija se, za sada, potrošnje električne energije, nudeći korisniku mreže
gotovo redovno prodaje kroz formu statičnih, višeta- razne financijske poticaje koji su nezavisni od malopro-
rifnih sustava. Tarife su jedinične vrijednosti električne dajnih cijena. Ovaj program uključuje sporazumne odno-
energije i usluga koju maloprodajni kupci plaćaju se prema kojima se kupac nagrađuje za provedene mje-
opskrbljivačima za usluge u određenom vremenskom re smanjenja potrošnje, ali i kažnjava ukoliko propusti
periodu. Na našim prostorima uvriježen je dvotarifni izvršiti preuzete obveze.
sustav: niža (noćna) i viša (dnevna) tarifa. Nadalje,
pored jedinične cijene za energiju, tarifni sustav sadr-
ži i druge stavke kao što su naknada za angažiranu
snagu, jalovu energiju i dr. Korištenjem višetarifnog
sustava nastoji se preslikati vremenski profil cijena na
veleprodajnom tržištu na maloprodajno tržište [10]. S
obzirom na namjenu te mogućnosti očitanja potroš-
nje, kupcima se uz određene uvjete pruža izbor razli-
čitih podvarijanti tarifnog sustava (modeli: za industri-
ju, za kućanstva, i sl.) Prilagođavanje profila potrošnje
kupaca, kroz dugoročno planiranje potrošnje, profilu
zadanog ili izabranog tarifnog sustava, baza je ovog
DR programa. Profil tarifnih cijena je statičan i ne mije-
nja se često iz razloga zaštite najmanjih potrošača od
rizika tržišta. Međutim, jačanjem utjecaja tržišnih
mehanizama, neki opskrbljivači uvode više od dvije
tarife, kako bi prije svega smanjili vlastiti rizik od pro-
mjenjivosti cijena, a s druge pak strane klijentima Slika 3: TOU, RTP i CPP programi DR-a
ponudili više mogućnosti. Korist od uvođenje višeta-
rifnog sustava posebno dolazi do izražaja ako se Program se provodi u slučajevima kada je smanjenje
kombinira s preraspodjelom vršnog opterećenja [12]. potrošnje potrebno jer je pouzdanost opskrbe sustava
ugrožena (tercijarna regulacija snage), ili kada je cijena na
– Cijene u realnom vremenu („Real Time Pricing“,
tržištu prevelika. Neke od tih metoda su opisane u
RTP). Primjena profila veleprodajnih cijena na razinu
nastavku.
maloprodaje je tehnički složen ali u budućnosti
84 bosanskohercegovačka elektrotehnika
– Direktna kontrola potrošnje je klasični program
upravljanja potrošnjom koji organizira i provodi opera-
ter mreže, a za tu uslugu korisnik mreže prima odre-
đenu naknadu [10], [11]. Operater ovim ima moguć-
nost i pravo, nakon kratke obavijesti, daljinski isključi-
ti potrošnju. Program se najčešće provodi kako bi se
izbjeglo preveliko vršno opterećenje, ili u slučajevima
koji mogu dovesti do raspada mreže. IB-DR se goto-
vo isključivo ugovara s rezidencijalnim potrošačima.
Industrija nije pogodno okruženje jer su mogući
nekontrolirani gubitci proizvodnje.
– Usluge smanjenja potrošnje na zahtjev. Za razli-
ku od prethodne mjere, kupci sami smanjuju ili isklju-
čuju vlastitu potrošnju. Poticaj je integriran u tekuću
tarifu u obliku popusta ili kredita temeljem korisničke
privole (obećanja, suglasnosti) da će potrošnju sma-
njiti na traženu vrijednost na zahtjev (tijekom zaguše-
nja u mreži). Neispunjenje preuzetih obveza može
povući za sobom financijske kazne. Ovu uslugu ugo-
varaju i industrijski potrošači.
– Licitacija potražnjom odnosno smanjenjem
potrošnje („Demand Bidding“). Ovaj program ima
relativnu nisku razinu rizika jer kupac dobrovoljno lici-
tira na tržištu svoju spremnost za smanjenjem potroš-
nje tijekom idućeg dana. Ukoliko ponuda bude pri-
hvaćena, kupac mora ispuniti ponuđenu uslugu ili
riskira penale [10].
– Odziv na hitnu potražnju za smanjenjem potroš-
nje slična je usluga kao i smanjenje potrošnje na
zahtjev, s tim da se ova odnosi na smanjenje odno-
sno isključenje potrošnje u slučaju nužde radi sprje-
čavanja raspada sustava.
– Ekonomske metode motiviraju krajnjeg korisnika na
smanjenje potrošnje kad god je cijena električne
energije visoka na spot tržištu [11]. Usluga je zastu-
pljena kako na tržištu energije, tako i na tržištu kapa-
citeta [10]. Naime, smanjenje snage potrošnje u defi-
niranom budućem razdoblju ima tržišni ekvivalent
povećanju raspoložive snage proizvodnih kapaciteta.
Sudionici ovog programa unaprijed primaju naknadu
za rezervaciju kapaciteta ili penale ukoliko ne ispune
preuzetu obvezu.
– DR program pomoćnih usluga. Kao što smo
vidjeli u prethodnom poglavlju problematika uravnote-
ženja se rješava ili sustavno ili tržišno. Kod sustavnog
pristupa operater sustava ugovora pomoćne usluge
kojima osigurava stabilnost pogona. S obzirom da je
brzina promjene snage potrošnje veća od brzina pro-
mjene snage proizvodnje, a na održavanje stabilnosti
imaju isti efekt, DR može imati značajnu ulogu u pru-
žanju pomoćnih usluga (održavanje frekvencije). Slič-
no kao kod proizvodnih postrojenja koje pružaju
pomoćnu uslugu, tako se i DR pomoćne usluge
naplaćuju kroz rezervaciju plus realizirano smanjenje.
3.6. Strategije upravljanja potrošnjom
DSM strategije su mjere koje korisnik pogona poduzima
kod upravljanja potražnjom. Tri su temeljne strategije
odnosno pristupa korisnika na vanjske ili unutrašnje poti-
caje [10], [14]. Prva strategija je smanjiti potrošnju tije-
kom perioda vršnog opterećenja u mreži, odnosno tije-
kom trajanja visoke cijene električne energije. Ova strate-
gija znači gubitak učinka, svjesno žrtvujući dio potrošnje.
Strategija se u literaturi naziva „Peak shedding„ [6] ili
„Load shedding“ u [15]. Strategija prikazana na Slici 4 nije
jako zastupljena u industriji, osim u slučajevima kad dobit
od provođenje metode donosi veći financijski učinak od
nastale štete zbog gubitka proizvodnje. Smanjivanje
potrošnje rijetko prolazi bez smanjenja učinka, stoga
popis prioriteta određuje redoslijed isključivanja ili smanji-
vanja snage potrošnje. U praksi postoje namjenski susta-
vi za upravljanje potražnjom odnosno snagom potrošnje4
i to u dvije inačice: brza i spora. Brzo upravljanje potroš-
njom („Fast Load Managment“, FLM) koristi se u mikro-
mrežama kada je zbog iznenadnog kvara ili prorade
vanjske zaštite mikromreža prelazi u otočni pogon i
potrebno je održati radnu frekvenciju. Drugi oblik je spo-
ro upravljanje potrošnjom („Slow Laod Managment“) koji
se koristi za smanjenje vršnog opterećenja. U ovu strate-
giju spada i primjena energetske efikasnosti.
Slika 4: Smanjenje vršne potrošnje
Strategija smanjenja potrošnje može se koristiti i bez
negativnog utjecaja na ukupni učinak na način da se tije-
kom visoke tarife smanji snaga potrošnje, a tijekom niske
tarife potrošnja poveća preko nominalne kako bi se
„nadoknadio“ propušteni učinak (količina korisnog rada).
Ovakva promjena u dinamici vrlo često podrazumijeva
postojanje skladišta koji će preuzeti viškove proizvodnje
ili nadoknaditi proizvodnju.
Druga strategija je preraspodjela potrošnje izvan peri-
oda visoke tarife (vršne potrošnje) u period niske tarife, ali
po mogućnosti bez utjecaja na sumarni učinak. U indu-
striji ova strategija se posebno razmatra i primjenjiva je
4 Bitno je imati na umu da upravljanje potrošnjom u ovom kontekstu
nije isto što i regulacija snage koja je izravna posljedica zahtjeve teh-
nologije.

samo na dio procesa koji se odvijaju neovisno od drugih,
odnosno neosjetljivi su na određeno vrijeme provođenja.
U literaturi ova se metoda naziva i „Peak shaving“ [6]
odnosno „Load shifting“ [7], [15], Slika 5.
Slika 5: Preraspodjela vršne potrošnje
Treća strategija je vlastita proizvodnja električne ener-
gije u vremenu visoke tarife. Ova strategija je posebno
interesantna za industriju. Kao izvori energije koriste se
konvencionalna goriva kao što su prirodni plin ili dizel
goriva, te nekonvencionalna kao što su sunčeva energija,
energija vjetra, bioplin, biomasa ili otpad koji je nastao iz
procesa proizvodnje [15]. Više o ovoj temi je objašnjeno
u poglavlju o upravljanju izvorima. U ovu kategoriju sva-
kako spada vlastita proizvodnja energije, kao što je ilu-
strirano na Slici 6.
Slika 6: Vlastita proizvodnja EE
3.6.1. Odabir strategije upravljanja potražnjom i upravljanja
potrošnjom u industriji
Pod strategijom upravljanja potražnjom podrazumijeva-
mo izbor skupa mjera koje korisnik industrijskog postro-
jenja koristi kako bi snagu potrošnje održao na optimal-
noj razini. Na izbor mjera prvenstveno utječe vrsta indu-
strijskog postrojenja. Kao što je u prethodnom poglavlju
rečeno, tri su osnovne strategije: smanjiti snagu potroš-
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 85
nje, premjestiti vršnu potrošnju u period niže tarife i vla-
stita proizvodnja.
Industrijsko okruženje je procesno orijentirana arhitektu-
ra u kojoj međusobno ovisno koegzistiraju tri tehnološke
platforme: procesna tehnologija (PT), energetska tehno-
logija (ET), te informacijsko-komunikacijska tehnologija
(ICT). Procesna tehnologija je stožerna tehnologija i odre-
đuje svrhu i rad ostalih. Energetska tehnologija u indu-
strijskom okruženju zadužena je za dobavu i/ili proizvod-
nju, te distribuciju energije. Naposljetku, treća sastavnica
je informacijsko-komunikacijska tehnologija koja omogu-
ćava upravljanje tokovima kako robe, materijala ili usluga,
tako i energije. Provedba analize mogućnosti primjene
određene strategije odvija se u pet koraka kako slijede:
Prvi korak je prikupljanje podataka o potrošnji energije
tijekom proizvodnih ciklusa [6]. O gustoći podataka ovisi
kvaliteta analize. S obzirom da je 15-minutni interval jedi-
nični interval za obračun električne energije, praktično je
izabrati taj vremenski interval i za druge vrste energena-
ta. Podaci o potrošnji prikazuju se kao vremenski dija-
gram ili kao krivulja trajanja opterećenja. Ova potonja je
praktična za korištenje jer na vidljiv način indicira stanje
maksimalne potrošnje (amplituda i dužina trajanja).
Drugi korak je dekompozicija industrijskog postrojenja
u procese i podprocese, [6]. Na Slici 7 prikazan je
procesni model industrijskog postrojenja [16]. Kompo-
nente modela su procesi i spremišta. Svaku komponentu
karakterizira gradijent toka materijala Q(t), energije P(t), te
vremenski dijagram angažmana δ(t)5.
Slika 7: Procesni model industrijsko postrojenja
Procesi se (gledano s energetskog stajališta) mogu treti-
rati kao nadomjesna trošila neke snage P(t) i plana
angažmana δ(t). Procesi, odnosno, trošila mogu se klasi-
ficirati u nekoliko grupa [16].
– Kritični procesi/trošila su takvi procesi, odnosno
trošila, koja ni po koju cijenu ne smiju biti isključena.
– Vezani procesi su procesi koji u tehnološkom slijedu
ovise jedan o drugom. Takvi se procesi ne mogu
razdvajati niti smanjivati potrošnju energije jednog
procesa, a to nema utjecaja na drugi.
5 δ(t) = {0,1}. Ako postrojenje ne radi onda je 0, ako radi onda je 1.
86 bosanskohercegovačka elektrotehnika
– Procesi sa skladištima su procesi koji unutar svojih
granica ima skladišta poluproizvoda. Dobro dimenzi-
onirana skladišta mogu omogućiti pomicanje vršne
potrošnje ili smanjenje potrošnje u periodu visoke
tarife. Skladište služi za privremeni prihvat polupro­
izvoda umjesto da se preusmjeravaju u proces koji je
predmet mjera upravljanja potražnjom.
– Upravljivi procesi/trošila su procesi čijom se
potrošnjom može na bilo koji način upravljati po inten-
zitetu ili vremenu angažiranja. Takva potrošnja je pod-
ložna mjerama DR-a. Upravljivost je svojstvo koje
ponajviše proizlazi iz opremljenosti tehnološkog pro-
cesa tehničkim rješenjima za upravljanje (pretvarači
napona i frekvencije, prekidači i sklopnici za daljinski
uklop).
– Neupravljivi procesi, odnosno trošila, koji iz razloga
(ne)opremljenosti tehničkim rješenjima ili zbog tehno-
loških ograničenja, ne mogu biti upravljana. (Npr. pro-
ces taljenja željeza u indukcionoj peći. Smanjenje
snage taljenja ili prekid može prouzrokovati tehnološ-
ke gubitke).
– Raspodjeljivi procesi odnosno trošila su ona čiji se
angažman iz tehnoloških razloga može vremenski
pomaknuti tijekom proizvodnog ciklusa (dan, tjedan,
mjesec ili kvartal).
– Neraspodjeljivi procesi su oni procesi čiji se anga-
žman nalazi na kritičnom putu cjelokupnog procesa.
Dakle, njegov bi pomak u vremenu prouzrokovao
tehnološke gubitke.
– Posebnu kategoriju predstavljaju skladišta. Pod
skladištima podrazumijevaju se elementi sustava u
kojima je moguće spremiti toplinsku energiju, ras-
hladnu energiju, električnu energiju, ili pak tehnološki
mediji. Korištenje skladišta u svrhu DSM je „peglanje“
krivulje opterećenja, smanjivanje vršnog opterećenja,
popravljanja faktora opterećenja Hsr/Hmax.
Treći korak jest klasifikacija procesa u jednu od grupa:
šaržni ili kontinuirani procesi. Šaržni procesi su procesi
u kojima se aktivnost unosa robe, materijala, sirovina i
energije (i informacija) odvija odvojeno od samog tehno-
loškog procesa, odnosno od aktivnosti pražnjenja goto-
vog proizvoda ili poluproizvoda, otpada i energije. Primje-
ri šaržnih procesa su procesi u reaktorima gdje se reak-
tanti prvo unose, zatim započinje aktivacija i tijek procesa
i naposljetku pražnjenje reaktora. Jednom započet pro-
ces se ne može prekinuti bez većih gubitaka. Taljenje
čelika je primjer šaržnog procesa. Kontinuirani procesi
su takvi procesi u kojima roba, sirovine, materijali i ener-
gija kontinuirano pristižu u proces istodobno dok traje
sam proces kao i izlaz gotove robe ili polugotove robe,
otpada i energije. Ovaj rad se ne bavi problematikom
klasifikacije vrste procesa, nego njihovim utjecajem na
mjere DR-a.
Klasifikacija procesa u prvu odnosno drugu kategoriju
ponekad nije jednoznačna. Uvidom u oblik krivulje traja-
nja opterećenja može se donijeti odluka o klasifikaciji
kako je to prikazano na Slici 8. Krivulja trajanja optereće-
nja kod šaržnih procesa ima vidljiv skok (pad) snage u
relativno velikom dijelu vremenskog intervala. To znači da
postoje periodi velike (trajanje šaržnog procesa) i periodi
male potrošnje (punjenje ili pražnjenje šarže). S druge
pak strane kontinuirani proces kroz najveći perioda rada
ima relativno veliki faktor opterećenja Hsr/Hmax.
Slika 8: Načelna razlika između krivulja trajanja opterećenja
šaržnih i kontinuiranih procesa
S tim u svezi vrijedi opće pravilo da su:
– šaržni procesi pogodni za primjenu mjere preraspo-
djele vršne potrošnje („Peak shifting“);
– kontinuirani procese pogodni za primjenu metode
smanjenja potrošnje ili neke druge metode (energet-
ska efikasnost, vlastita proizvodnja energije).
Četvrti korak je analiza stanja procesa i ograničenja. U
ovom koraku detaljnije se analiziraju mogućnosti primje-
na mjera DR i DSM uz ograničenja [6].
Za šaržne procese:
– Analize satnog rasporeda opterećenja: u koje sate
pada puno opterećenje, smanjeno opterećenje ili pak
stanje bez opterećenja. Analizu treba provesti stati-
stičkom obradom (izračun srednje vrijednosti i stan-
dardnog odstupanja).
– Nadalje treba analizirati koja ograničenja stoje nad
podprocesima ili cijelim procesom. Da li su procesi
raspodjeljivi ili neraspodjeljivi? U slučaju neraspodjelji-
vih procesa, preraspodjela opterećenja nije moguća.
Mora se primijeniti mjera energetske efikasnosti (sma-
njenje potrošnje uz isti učinak).
– Kod analize potrebno je imati na umu svojstva (pod)
procesa kao što su vrijeme minimalnog i maksimal-
nog mirovanja, odnosno pogona; gradijent pokreta-
nja odnosno zaustavljanja procesa.
– Najvažnije ograničenje je da tehnološki ukupni učinak
mora ostati isti.
Za kontinuirane procese:

– Slično kao i za šaržne procese - ako je proces vre-
menski vezan za određeni dio vremenskog ciklusa,
nije moguće primijeniti metodu smanjenja vršne
potrošnje. Kao rješenje primjenjuje se mjere poboljša-
nja energetske efikasnosti.
Peti korak je određivanje potencijala za DSM. Potencijal
DSM može se kvalitativno iskazati slijedećim izrazima:
smanjenje potražnje nekog energetskog subjekta (indu-
strijskog postrojenja) – (1) i/ili smanjenje troška za potro-
šenu električnu energiju – (2).
(1)
(2)
Pri čemu su:
i, j, odbrojavanje vremenskih intervala, te odbrojavanje
procesa (skupina trošila koji su kao grupa podvr-
gnuti određenoj DSM strategije),
– energy management in industrial microgrids with a local
P j srednja snaga procesa,
dj(ti) funkcija vremenskog angažmana procesa j prije
primjene određene DSM strategije. Vrijednosti funk-
cije su 0 ili 1,
d*j(ti) funkcija vremenskog angažmana nekog procesa
poslije primjene DSM strategije. Vrijednosti funkcije
su između 0 i 1 kako bi se kvantificirao efekt sma-
njenje potrošnje („Load shedding”),
c(ti) cijena energenta (električne energije) tijekom pro-
matranog razdoblja ti,
Dt trajanje obračunskog intervala (15 min ili 1h).
Smanjenje angažirane snage na dnevnoj bazi ima trenut-
ni učinak na sustav, ali i na potrošnju korisnika. Ovisno o
vrsti ugovora za opskrbu, načinu obračuna te eventualno
izabranom programu DR, smanjenje angažirane snage
na razini obračunskog intervala ima financijski (poticajni)
učinak i na krajnjeg korisnika.
4. ZAKLJUČAK
Upravljanje energijom od je zajedničkog interesa kako za
operatera sustava, tako i korisnika. Industrijsko okruženje
je posebno interesantno jer razina potrošnje i različitost
angažiranih korisnih oblika energije omogućuju ne samo
upravljanje potrošnjom, nego i dobavom energije. Doba-
va energije podrazumijeva bilo koji način angažiranja
proizvodnih resursa za potrebe krajnjeg korisnika. Zbog
položaja i važnosti energije u industrijskom okruženju, te
dodatne vrijednosti koju unosi u predmetni proizvod,
upravljanje energijom nije moguće bez interakcije s
upravljanjem procesom. Nadalje ICT omogućavaju takvu
kvalitetu sučelja prema vanjskim sustavima (tržište na
kojem djeluje dotična industrija, tržište energenata,
nadređeni sustavi upravljanja) da ih je nemoguće izosta-
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 87
viti iz vida kod razmatranja naprednih poslovnih okruže-
nja. Po uzoru na napredne mreže („Smart Grid“), mogu-
će je provesti integraciju procesne, energijske i informa-
tičke tehnologije u jedinstven napredni, umreženi, sustav
koji može osigurati optimalno korištenje imovine i proi-
zvodnih resursa, održivu interakciju prema vanjskim
sustavima i okolišu.
LITERATURA
[1] European Commission: European SmartGrids Techno-
logy Platform: Vision and Strategy for Europe’s Electricity
Networks of the future, http://europa.eu.int/comm/rese-
arch/rtdinfo/index_en.html, 2006.
[2] S. You, Y. Zong, H. W. Bindner, J. Lin, Y. Cai and Y. Song:
Optimal dispatch of battery storage in an industrial micro-
grid with a mixed portfolio of renewables, Power System
Technology (POWERCON), 2014.
[3] S. W. Illerhaus J. F. Verstege: Optimal operation of indu-
strial IPPs considering load management strategies,
Industry Applications Conference, 2000. Conference
Record of the 2000 IEEE, Rome, vol.2., pp. 901-908,
2000.
[4] D. Hernández-Joya, J. Martínez-Carballido: Strategies for
cogeneration approach, Electronics, Communications
and Computing (CONIELECOMP), 2013 International
Conference on, Cholula, pp. 17-20, 2013.
[5] Hrvatski operator tržišta energije, “Pravila Organiziranja
tržišta električne energije”, NN 121/15
[6] Hrvatski Sabor, “Zakon o tržištu električne energije”, NN
22/13, 102/15.
[7] S. Esmailnajad, J. Sundquist: Demand Side Management
in Swedish Industry, Master’s Thesis within the Sustaina-
ble, 2014.
[8] B. Davito; H. Tai; R. Uhlaner: The smart grid and the pro-
mise of demand-side management, McKinsey on Smart
Grid, 3: 8-44, 2010.
[9] P. Palensky and D. Dietrich: Demand Side Management:
Demand Response, Intelligent Energy Systems, and
Smart Loads, in IEEE Transactions on Industrial Informa-
tics, vol. 7, no. 3, pp. 381-388, Aug. 2011.
[10] SMB Smart Grid strategic Group (SG3): IEC Smart Grid
Standardization Roadmap, pp, 84-86, June 2010.
[11] M.H. Albadi, E.F.El-Saadany: A Summary of demand res-
ponse in electricity markets, Electric Power System Rese-
arch vol. 78, pp1989-1996, 2008.
[12] B. Shen, G. Ghatikar, Z. Leo, J. Li, G. Wikler, P. Martin:
The Role of Regulatory Reforms, market Changes, and
Technology development to make demand response a
viable resource in meeting energy challenges, Applied
Energy, vol. 130, pp 814-823, 2014.
[13] S. Ashok, R. Banerjee: Optimal Operation of Industrial
cogeneration for Load Management, IEEE Transaction on
Power System, vol. 18, No 2, May 2003.
[14] S. Buryk, D. Mead, S. Mourato, J. Torriti: Investigating
preferences for dynamic electricity tariffs: The effect of
environmental and system benefit disclosure Energy
Policy, vol. 80, pp 180-195, 2015.
[15] S. Ashok, R. Banerjee: Load Management applications
for the industrial sector, Applied Energy, vol. 66, Iss 2, pp
105-111, June 2000.
88 bosanskohercegovačka elektrotehnika
[16] S. Ashok, R. Banerjee: An Optimization Mode for Industri-
al Load Management, IEEE Transactions on Power
Systems, vol. 16. No. 4, pp. 879-884, 2001.
BIOGRAFIJA
Mario Perić rođen je 1973. u Doboju u Bosni i Hercegovini.
Diplomirao na fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu,
smjer energetske tehnologije 1997. Na istom fakultetu magistri-
rao 2002. na kojemu je doktorat od 2013. Autor je 27 znan-
stvenih i stručnih radova kako na domaćim tako i na međuna-
rodnim konferencijama i časopisima. Zaposlen je u Končar
Inženjering za energetiku i transport na mjestu pomoćnika
direktora poslovne jedinice za industriju.
Željko Tomšić rođen je 1957. godine u Vrbovcu. Na Elektro-
tehničkom fakultetu u Zagrebu (danas Fakultet elektrotehnike i
računarstva) diplomirao je 1981. godine na smjeru elektroener-
getika. Na istom fakultetu i smjeru magistrirao je 1990., a dok-
torirao 2001. godine na kojem danas radi kao profesor na
Zavodu za visoki napon i energetiku.
Koautor je dva sveučilišna udžbenika: „Elektrane i okoliš“ i
„Sustavno gospodarenje energijom i upravljanje utjecajima na
okoliš u industriji“. Objavio preko 100 radova u međunarodnim
i domaćim časopisima i zbornicima radova međunarodnih
konferencija i savjetovanja i međunarodnih radionica, te je koa-
utor na preko pedeset znanstvenih i stručnih studija.
Tomislav Tomiša rođen je 1954. u Varaždinu u Hrvatskoj.
Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1977.
gdje je i magistrirao 1985. Doktorsku disertaciju iz područja
elektroenergetike obranio je 1995. na Fakultetu elektrotehnike
i računarstva u Zagrebu, na kojem radi kao redoviti profesor.
Autor je stotinjak znanstvenih i stručnih radova na domaćim i
međunarodnim skupovima.
Jelena Galešić rođena je 1984. u Zadru u Hrvatskoj. Diplomi-
rala je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu
2008, smjer elektrostrojarstvo i automatizacija. Zaposlena je u
Končar Inženjeringu za energetiku i transport na mjestu vodite-
lja projekata. Autor je nekoliko članaka na domaćim
konferencijama.
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 89

Stručni rad/Professional paper

TRENUTNO STANJE U RUDNICIMA KONCERNA EPBIH

I DUGOROČNI PLAN ISPORUKA UGLJA
PREMA TE “TUZLA” I “KAKANJ”
CURRENT STATE OF COAL MINES OF THE EP BIH
CONCERN AND LONG TERM PLAN OF COAL SUPPLY
FOR THERMAL POWER PLANTS “TUZLA” AND “KAKANJ”
Edin Lapandić1

Sažetak: Naveliko je poznata i tačna konstatacija „da ugalj u sistemu proizvodnje električne energije na nivou Federacije BiH ima strateš-
ku i nezamjenjivu ulogu i da će tako ostati i u narednom periodu“. U prilog tome ide i razvojna politika EPBiH koja je uveliko krenula u
projektovanje i izgradnju novih/zamjenskih blokova u Tuzli i Kaknju. Termoblok 7 u Tuzli je kogenerativni, spaljivat će lignite iz RU „Kreka“.
Također, donesena je odluka da se u Kaknju gradi novi/zamjenski, kogenerativni blok 8 koji bi trebao preuzeti proizvodnju iz trenutnih
blokova. Strateški plan EPBiH je da u budućnosti ima samo dva visokoefikasna kogeneracijska bloka (izgrađena u skladu s BAT tehnolo-
gijama i sa stepenom efikasnosti većim od 42%) jedan u Tuzli a drugi u Kaknju, koji će kapacitetom zadovoljiti potrebe tržišta. Izgradnja
novih/zamjenskih blokova koji će koristiti domaće ugljeve osigurat će rudnicima Koncerna EPBiH siguran plasman i dugoročan rad. Rad
sagledava opšte stanje u rudnicima i prezentira dugoročne projekcije isporuka uglja prema termoelektranama EPBiH.
Ključne riječi: ugalj, rudnici, proizvodnja, dugoročni plan, termoelektrana
Abstract: It is a well-known and correct fact that “the coal has a strategic and irreplaceable role in the electricity production system of
the Federation of BiH and will remain so in the future”. In favour of this fact goes the development policy of EPBiH, which has already
started design and construction of new/replacement thermal power plant units in Tuzla and Kakanj. The new Unit 7 in Tuzla is a cogene-
ration unit, which will burn lignite coals from the “Kreka” coal mine. The construction of the Unit 7 in Tuzla is scheduled to start in 2017.
Also, the decision has been made to construct a new/replacement cogeneration Unit 8 in Kakanj, which should take over the electricity
production from old units in that thermal power plant. Strategic plan of EPBiH for the future is to have two highly efficient cogeneration
units (built according to BAT technologies and with efficiency greater than 42%), one in Tuzla and one in Kakanj, which would satisfy the
market needs. The construction of new/replacement units, which will burn domestic coals, will ensure a secure market of coal and long
term operations. This paper analyses the general state of coal mines and presents the long term projections of coal supply for thermal
power plants of EPBiH.
Key words: coal, mines, production, long term plan, thermal power plant

UVOD Svaki od rudnika u Koncernu EPBiH je specifičan i razli-

Svih sedam rudnika iz sastava Koncerna EPBiH uglav-
nom rade za potrebe Elektroprivrede BiH, ali su značajni
i za snabdijevanje industrije, široke i opće potrošnje u
BiH. Elektroprivreda BiH kao bazni konzument domaćih
ugljeva u svojim termoelektranama spaljuje 80-95% uglja
koji se proizvede u rudnicima. Rudnici uglja “Kreka”,
“Đurđevik” i “Banovići” isporučuju ugalj TE “Tuzla”, dok
se TE “Kakanj” snabdijeva ugljevima iz rudnika Srednjo-
bosanskog bazena “Kakanj”, “Breza”, “Zenica”, “Bila” i
“Gračanica”.
1 JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e.lapandic@elektroprivreda.ba
Rad dostavljen: oktobar 2016. Rad prihvaćen: novembar
2016.
čit. Jedni koriste površinske sisteme eksploatacije, drugi
podzemne metode a treći i jedne i druge. U površinskoj
eksploataciji u procesu skidanja otkrivke primjenjuju se
kontinuirani i diskontinuirani sistemi. Podzemni rudnici
eksploatišu jedan ili više slojeva lignita ili mrkog uglja. U
slojevima koji su dovoljno ravni koristi se metod širokog
čela, u jednoj ili više etaža ili metode s natkopnim dobija-
njem uglja, a radovi na čelu kreću se od ručnih do pot-
puno mehanizovanih. Slojevi koji strmije zaliježu otkopa-
vaju se komornom tehnikom, s brojnim varijacijama,
zavisno od jedinstvenih geoloških i geomehaničkih pro-
blema na svakom pojedinom rudniku.
Neki rudnici imaju velike rezerve, dok su drugi gotovo
iscrpili ekonomski eksploatabilne rezerve. Kvalitet uglja
90 bosanskohercegovačka elektrotehnika

znatno varira sa širokim rasponom toplotne vrijednosti,
sadržaja vlage, pepela i sumpora
Svaki rudnik ima niz vlastitih jedinstvenih problema, pita-
nja i izazova, ali gotovo svi imaju zajedničku činjenicu da
im je jako potreban kapital za zemljište, infrastrukturu,
opremu, servisiranje obaveza prema državi i dobavljači-
ma, da imaju višak radnika i veliki procenat invalida. U
ovakvoj situaciji rudnici Koncerna u poređenju s rudnici-
ma uglja u svijetu sa sličnom opremom i slične veličine,
imaju nisku produktivnost. Iz navedenog je proistekla
nužnost pokretanja novog programa prestrukturuiranja
rudnika Koncerna EPBiH.
Nakon pet godina poslovanja u sastavu Koncerna EPBiH
rudnici nisu konsolidovani i restrukturirani kako je prvo-
bitno bilo zamišljeno. U dužem periodu u rudnicima uglja
prisutni su brojni problemi koji nepovoljno djeluju i ogra-
ničavaju dinamički razvoj rudnika, kao što su:
- veliko zaostajanje u skidanju otkrivke, narušena geo-
metrija površinskih kopova, ugao radnih kosina nije u
projektovanim granicama;
- proizvodnja se ostvaruje zastarjelom tehnologijom, uz
velike probleme i teškoće kod uvođenja nove opreme
u rudnicima s podzemnom eksploatacijom i otežanim
uslovima rada zbog većih dubina, pritisaka i pojava
vode i plinova;
- višak radnika i problem fluktuacije i nedostatka broja
proizvodnih radnika, njihove nepovoljne starosne i
kvalifikacione strukture, uz visok broj invalida rada
(>21%) i radnika sa smanjenom radnom sposobno-
šću;
- zaostajanje u pripremnim radovima kao posljedica
nedostatka finansijskih sredstava za nabavku opreme
rezervnih dijelova i repromaterijala.
Zbog navedenog (izuzme li se rudnik Gračanica) situacija
u rudnicima je veoma složena.
- Rudnici su u teškoj finansijskoj situaciji i negativno
posluju.
- Poslovanje rudnika je ekonomski neodrživo.
- Proizvodna cijena uglja prema EPBiH je veća od pro-
dajne pri čemu se stvara stalni pritisak na promjenu
cijene uglja i električne energije.
- Procesi proizvodnje uglja su neoptimizirani.
- Veliki broj zaposlenih u odnosu na obim proizvodnje
uglja i prihode - niska produktivnost.
- Rudnici imaju velike nezmirene obaveze prema državi
(porezi, doprinosi) i dobavljačima.
- Nedovoljna proizvodnja uglja potrebnog kvaliteta za
snabdijevanje postojećih i planiranih proizvodnih ter-
mo kapaciteta.
- Sigurnost na radu nije na potrebnom nivou.
1. TRENUTNO STANJE U RUDNICIMA - KLJUČNI
POKAZATELJI
1.1. Rezerve uglja
Bilansne rezerve na nivou Koncerna EPBiH (Tabela I)
predstavljaju samo 48,45% ukupnih geoloških rezervi,
vanbilansne 17,47% i potencijalne 34,08% što je posljedi-
ca niskog obima istraživanja [1]. Od ukupno 853,9 milio-
na tona uglja eksploatacionih rezervi rudnicima koji su od
strateškog značaja za Koncern pripada 78% ukupnih
rezervi uglja (“Kreka” 54%, “Kakanj” 18,1% i “Breza”
5,38%).
1.2. Kvalitet uglja
Ligniti koji se eksploatišu u rudnicima Koncerna su s pro-
sječnom toplotnom vrijednošću između 7.500-12.600
(kJ/kg) [2]. Ugalj sadrži 0,2-1,0% sumpora, 5-9% pepela,
i 35-53% vlage [2]. Mrki ugljevi imaju prosječnu toplotnu
vrijednost od 16.750 (kJ/kg), ali i značajan procenat sum-
pora (2-6%), pepela (10-45%) i vlage (10-25%), što sma-
njuje opseg njegovog korištenja, naročito imajući u vidu
duge relacije transporta i pitanja ekologije [2]. Najbolju
prosječnu toplotnu vrijednost uglja ima ugalj iz rudnika
“Đurđevik”, dok najnižu prosječnu toplotnu vrijednost
imaju ligniti iz rudnika “Kreka” i “Gračanica”. Opći prikaz
prosječnog kvaliteta uglja po rudnicima prikazan je u
Tabeli II.

Tabela I: Ukupne rezerve uglja Koncerna EPBiH (000) t

Bilansne Vanbilansne Potencijalne Ukupne Eksploat. Eksp. na dan
R.b. Rudnik
(A+B+C1) (A+B+C1) (C2+D1+D2) geološke (A+B+C1) 31.12.2008.
1 RU Kreka 743.954 322.833 59.407 1.126. 194 456.008 462.809
2 RMU Đurđevik 60.183 4.963 0 65.146 54.524 51.990
3 RMU Kakanj 256.536 56.525 127.604 440.665 204.839 154.562
4 RMU Breza 49.244 23.928 0 73.172 28.098 45.953
5 RMU Zenica 179.843 59.931 721.369 961.143 131.800 120.918
6 RMU Bila 26.808 10.373 25.354 62.535 16.091 9.509
7 RU Gračanica 10.657 0 0 10.657 10.657 8.167
Ukupno lignit 754.611 322.833 59.407 1.136.851 466.665 470.976
Ukupno mrki ugalj 572.614 155.720 874.327 1.602.661 435.352 382.932
Ukupno Koncern EPBiH 1.327.225 478.553 933.734 2.739.512 902.017 853.908
Izvor: Studija energetskog sektora u BiH (2008)
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 91

Tabela II: Kvalitet uglja po rudnicima ja obavljati širokočelnom metodom je u toku. Nabavka i
Hd Vlaga Pepeo Sumpor instalacija nove opreme planirana je sredinom 2017.
R.b. Rudnik godine. Od posljedica gorskog udara rudnik se još nije
(GJ/t) (%) (%) (%)
1 RU Kreka 11,31 38,7 13,06 0,61 oporavio.
2 RMU Đurđevik 17,95 9,42 25,77 2,3 - RMU “Breza”
3 RMU Kakanj 12,5-16,07 5,7-9,16 35,49-42,75 1,4-3,85
6. maja 2012. godine u jami “Sretno” dogodila nesreća.
4 RMU Breza 14428 6,61 30,99 2,54
Požar izazvan oksidacijom uništio je veći dio jame. Jama
5 RMU Zenica 17,619 12,58 22,32 3,65
je zatvorena odmah nakon nesreće, a radovi na saniranju
6 RMU Bila 14503 15,84 24,65 4,69
oštećenja od požara počeli su na jesen 2012. godine.
7 RU Gračanica 10,746 32,43 17,06 2,95
Eksploatacija uglja u ovoj jami je nastavljena, ali su
Izvor: Studija energetskog sektora u BiH (2008)
posljedice izazvane ovom nesrećom unazadile razvoj
rudarskih radova zbog čega oporavak ide sporo.
1.3. Proizvodnja
Ukupna proizvodnja uglja po rudnicima prikazana je u
Pokazatelji proizvodnje uglja [3] u prikazanom periodu
Tabeli III.
značajno odstupaju od planova i imaju trend pada od
2011. godine kada je postignuta maksimalna proizvod-
nja. Nakon toga proizvodnja uglja počinje padati, što je 1.4. Ukupan broj zaposlenih
dodatno potpomognuto elementarnim nepogodama iz Od momenta integracije rudnika i EPBIH do kraja 2015.
2014. godine. godine ukupan broj zaposlenih [3] smanjen je za 18%
(-1841 radnik) i uglavnom je plod prirodnog odliva radnika
Glavni uzroci pada proizvodnje su identifikovani, radi se
(Tabela IV). Stimulativne otpremnine prihvatio je zane-
o nesrećama s ozbiljnim posljedicama koje su uticale na
marljiv broj radnika. Ovaj trend se bilježi kod rudnika koji
dalji tok proizvodnje i poslovanje rudnika.
se bave i površinskom i podzemnom eksploatacijom,
- RU “Kreka”. međutim, u rudnicima koji eksploataciju obavljaju isključi-
Nakon poplava koje su se desile 2014. godine rudnik vo podzemnim metodama broj zaposlenih se povećao.
“Kreka” pretrpio je velike štete: potpuno potapanje krate- Razlog je u tome što podzemni rudnici imaju više pogona
ra površinskog kopa “Šikulje” u Lukavcu; potapanje radi- za eksploataciju koji sami po sebi zahtijevaju veliki broj
lišta i aktiviranje klizišta u površinskom kopu “Dubrave”; izvršilaca (četverobrigadni sistem). Konačan broj zapo-
potapanje starih kratera bivšeg kopa Lukavačka Rijeka slenih u rudnicima bit će definisan novim Programom
koji se nalaze iznad podzemnih radova Rudnika “Mra- prestrukturiranja rudnika koji je u fazi izrade.
mor” u Mramoru i potapanje i devastacija željezničkih
kolosijeka pogona “Željeznički prevoz”. Jedan dio opre- 1.5. Poslovanje rudnika
me je uništen, a drugi je u fazi remonta ili je remontovan. Presjek stanja poslovanja rudnika [3] urađen je za period
Zbog pretrpjele štete ovaj rudnik još uvijek se nije opo- 2010-2015. godine iz čega se može konstatovati da je
ravio. Potrebna sredstva za stabilizaciju proizvodnje izno- stanje u rudnicima veoma složeno i da rudnici imaju veli-
se oko 160 miliona KM. ke poteškoće u poslovanju. Iako je do kraja 2015. godine
- RMU “Zenica” u rudnike Koncerna uloženo preko 308 mil KM [3] (152,5
mil. KM po osnovu Odluka o dokapitalizaciji rudnika od
U jami “Raspotočje” u septembru 2014. godine desio se
strane Vladajućeg društva i 155,6 mil. KM po osnovu
razorni gorski udar sa smrtnim posljedicama, zbog čega
Zakona o finansijskoj konsolidaciji rudnika iz Budžeta
je Federalna rudarska inspekcija zabranila rad na radilišti-
FBiH) ovo stanje se nije promijenilo, rudnici su nastavili s
ma u istočnom dijelu VIII tektonske terase Glavnog uglje-
nerentabilnim poslovanjem.
nog sloja. Priprema novih radilišta gdje će se eksplataci-

Tabela III: Proizvodnja po rudnicima (000) t

R.b. Rudnik 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
1 RU Kreka 2.507 2.317 2.643 2.496 2.109 1.871 1.808
2 RMU Đurđevik 446 523 597 586 481 466 526
3 RMU Kakanj 1.174 1.076 1.118 1.163 1.080 1.101 1.008
4 RMU Breza 400 429 463 472 462 456 473
5 RMU Zenica 308 198 319 337 348 292 271
6 RMU Bila 92 95 103 117 160 177 137
7 RU Gračanica 268 253 255 307 264 349 304
UKUPNO 5.195 4.891 5.498 5.478 4.904 4.712 4.527
Izvor: Analiza upravljanja rudnicima, 2015.
92 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Tabela IV: Ukupan broj zaposlenih

R.b. Rudnik 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
1. RU Kreka 4.014 3.872 3.657 3.475 3.255 3.010 2.754
2. RMU Đurđevik 1.148 1.147 1.106 1.037 972 945 904
3. RMU Kakanj 2.126 2.092 2.024 1.952 1.989 1.906 1.747
4. RMU Breza 1.199 1.255 1.265 1.268 1.252 1.262 1.212
5. RMU Zenica 1.465 1.423 1.439 1.508 1.504 1.469 1.452
6. RMU Bila 299 292 280 276 280 354 357
7. RU Gračanica 209 210 210 209 200 199 193
UKUPNO 10.460 10.291 9.981 9.725 9.452 9.145 8.619
lzvor: Analiza upravljanja rudnicima, 2015.

Tabela V: Rezultati poslovanja rudnika

Godina/rudnici Kreka Đurđevik Kakanj Breza Gračanica Bila Zenica Ukupno
Prihodi 131,5 47,0 66,0 36,4 12,6 8,3 19,2 321,0
2010 Rashodi 162,6 45,7 74,2 44,4 12,5 8,5 39,3 387,2
Rezultat -31,1 1,3 -8,2 -8,0 0,1 -0,2 -20,1 -66,2
Prihodi 144,4 46,6 70,3 44,5 13,5 8,5 34,9 362,7
2011 Rashodi 161,9 52,4 82,5 46,7 13,4 8,8 49,0 414,7
Rezultat -17,5 -5,8 -12,2 -2,2 0,1 -0,3 -14,2 -52,1
Prihodi 130,5 45,1 75,4 44,6 15,4 9,7 35,8 356,4
2012 Rashodi 158,0 44,9 79,9 44,8 14,8 10,7 45,5 398,6
Rezultat -27,5 0,1 -4,5 -0,2 0,5 -0,9 -9,7 -42,2
Prihodi 116,9 39,5 74,9 41,2 16,5 15,7 48,6 353,3
2013 Rashodi 155,9 43,5 79,1 44,1 16,0 15,6 54,4 408,6
Rezultat -39,0 -4,0 -4,2 -2,9 0,5 0,1 -5,8 -55,3
Prihodi 94,7 37,2 72,3 31,0 19,1 16,3 36,7 307,3
2014 Rashodi 127,7 42,9 85,9 40,3 17,6 17,9 59,5 391,8
Rezultat -33,0 -5,7 -13,6 -9,3 1,5 -1,6 -22,8 -84,5
Prihodi 90,3 35,4 63,5 28,3 19,2 14,3 35,1 286,1
2015 Rashodi 123,3 43,0 85,3 51,0 14,3 19,9 56,9 393,7
Rezultat -33,0 -,76 -21,8 -22,7 4,9 -5,6 -21,8 -107,6
Izvor: Analiza upravljanja rudnicima, 2015.

Posljedica pada proizvodnje je trend povećavanja uku-
pnog gubitka nakon 2012. godine, koji u 2015. dostiže
maksimalni nivo od 107,7 mil KM (Tabela V) u čemu pred-
njače rudnici “Kreka”, “Breza” i “Zenica” zbog naprijed
navedenih razloga [3]. Posebno je zabrinjavajuće da više
od polovine ukupnih gubitaka pripada strateškim rudni-
cima “Kreka” i “Kakanj” koji su najveći dobavljači uglja za
termoelektrane EPBiH i na kojim se zasniva izgradnja
novih/zamjenskih blokova u Tuzli i Kaknju.
U izvještajima nezavisnih revizora i Odbora za reviziju [3]
za većinu rudnika važe sljedeće konstatacije:
- kontinuirano poslovanje s gubitkom i problem likvid-
nosti što može uzrokovati neizvjesnost nastavka
poslovanja,
- veliki iznos akumuliranog gubitka i značajan gubitak u
odnosu na osnovni kapital,
- velike obaveze (prema državi, dobavljačima i kredito-
rima),
- potencijalne (neiskazane) obaveze (sudski sporovi,
kamate, koncesije, rekultivacije...),
- precijenjena imovina.
2. PLAN ISPORUKA UGLJA PREMA
TERMOELEKTRANAMA EPBIH
Na osnovu iskazanih potrebnih količina i kvaliteta ugljeva
za ostvarenju elektroenergetskog bilansa do 2035. godi-
ne projektovane su mješavine i ukupne količine ugljeva
koji će se spaljivati u termoelektranama “Kakanj” i “Tuzla”
(Tabela VI). Mješavine ugljeva bazirane na vrsti i toplotnoj
vrijednosti diktirale su projekcije ukupnih količina uglja
koje su potrebne termoelektranama.
Puštanjem u rad bloka 7 u TE “Tuzla” i bloka 8 TE
“Kakanj” ukupne potrebe za ugljem [4] će iznositi gotovo
7 miliona tona (TE “Tuzla” 4.177 a TE “Kakanj” 2,814 milo-
na tona).
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 93

2.1. TE “Tuzla” - dugoročni plan isporuka Projekcija isporuke ugljeva (Tabela VII) prema TE “Tuzla”
Ugalj se za TE “Tuzla” nabavlja iz RU “Kreka” ligniti (Pogo- [4] urađena je u jednom scenariju i karakterišu je sljedeći
ni: Šikulje, Dubrave, Mramor), RMU “Banovići,” mrki I i elementi:
mrki II, RMU “Đurđevik” mrki I, mrki I talog, i mrki II, RL – Maksimalna proizvodnja lignita u TE “Tuzla” 3,16-3,18
“Stanari”, lignit, i RU “Gračanica”. Od 1. aprila 2016. godi- miliona tona, bit će dostignuta 2024. godine i na tom
ne obustavljena je doprema uglja iz Rudnika “Stanari.” nivou će se zadržati do 2035.
Blokovi 3, 4 i 5 u TE “Tuzla” originalno su projektovani na – Novi blok 7 u TE “Tuzla” koji će početi s radom 2021.
jedan ugalj - lignit, što je imalo za posljedicu odabir teh- bit će snabdijevan lignitima iz površinskih kopova
nologije i opreme na dopremi uglja koja nije striktno “Šikulje” i “Dubrave” u podjednakom omjeru od po
predviđena za miješanje i homogenizaciju [5]. Danas se 1,5 mil. tona. Godišnje potrebe bloka 7 iznose cca 2,6
ugalj za ove blokove obezbjeđuje mješavinom lignita iz mil. tona lignita.
Rudnika “Kreka” (pogoni Dubrave, Šikulje, Mramor) i Površinski kopovi “Šikulje” i “Dubrave” će u planskom
mrkog uglja “Banovići I”, u približnom omjeru po masi periodu osim snabdijevanja bloka 7 u TE “Tuzla”
(75-80):(20-25)%, respektivno, te RL “Stanari”, RU “Gra- nastaviti i sa isporukama prema bloku 5 u omjeru
čanica”, mrki ugalj M1 Višća i mrki ugalj M1 “Đurđevik” 81,5:18,5% u korist bloka 7.
– talog do 3 mm.
– Blok 5 TE “Tuzla” prema dosadašnjim planovima neće
Blok 6 u TE “Tuzla” projektovan je na ugalj karakteristika biti zaustavljen. Novim planom on će nastaviti s radom
mrkog uglja boljeg kvaliteta koji se obezbjeđuje mrkim do 2035. Mješavina za ovaj blok bit će obezbijeđena
ugljem II iz rudnika “Banovići” i mrkim ugljem II iz rudnika dijelom iz površinskih kopova “Dubrave” i “Šikulje”,
“Đurđevik”. dijelom iz jame “Mramor” i jednim dijelom mrkim
Budući blok 7 u TE Tuzla snabdijevat će se lignitima iz ugljem tipa Mrki I u iznosu oko 180.000 tona od čega
površinskih kopova “Šikulje” i “Dubrave”. “Đurđevik” 120.000, a “Banovići” 60.000 tona.

Tabela VI: Struktura isporuke uglja za TE ”Tuzla” i ”Kakanj” 2016-2035. (000) t

Termoelektrane Vrsta uglja 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035
TE Tuzla Σ Ligniti 2.223 2.149 2.208 2.263 2.261 2.263 3.100 3.138 3.161 3.162 3.167 3.169 3.170 3.172 3.173 3.174 3.176 3.177 3.179 3.180
- Novi blok 0 0 0 0 0 640 2.073 2.517 2.578 2.579 2.581 2.583 2.584 2.586 2.587 2.588 2.590 2.591 2.593 2.594
- Stari blokovi 2.223 2.149 2.208 2.263 2.261 1.623 1.027 621 583 583 586 586 586 586 586 586 586 586 586 586
TE Tuzla Σ Mrki 1.585 1.531 1.590 1.571 1.571 1.360 1.021 1.008 996 996 997 996 996 997 996 996 997 996 996 997
- Mrki 741 719 738 718 718 509 322 195 183 183 184 183 183 184 183 183 184 183 183 184
- Mrki II 844 812 852 853 853 851 699 813 813 813 813 813 813 813 813 813 813 813 813 813
TE Tuzla ligniti + mrki 3.808 3.680 3.798 3.834 3.832 3.623 4.121 4.146 4.157 4.158 4.164 4.165 4.166 4.169 4.169 4.170 4.173 4.173 4.175 4.177
TE Kakanj ukupno 2.030 2.112 2.048 2.052 2.064 2.064 2.061 2.026 2.201 2.784 2.733 2.767 2.812 2.812 2.813 2.813 2.813 2.813 2.814 2.814
- Novi blok Mrki 0 0 0 0 0 0 0 0 291 1.097 1.346 1.381 1.381 1.381 1.381 1.382 1.382 1.382 1.382 1.383
- Stari blokovi Mrki 2.03C 2.112 2.048 2.052 2.064 2.064 2.061 2.026 1.910 1.687 1.387 1.386 1.431 1.431 1.432 1.431 1.431 1.431 1.432 1.431
Ukupno EP BiH 5.838 5.792 5.846 5.886 5.896 5.687 6.182 6.172 6.358 6.942 6.897 6.932 6.978 6.981 6.982 6.983 6.986 6.986 6.989 6.991

lzvor: Analiza razvoja i ulaganja u proizvodne EEO JP Elektroprivreda BiH

Tabela VII: Struktura isporuke lignita po rudnicima za TE ”Tuzla” 2016-2035. (000) t

Rudnik uglja Vrsta 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035
uglja
KREKA Σ Ligniti 1.987 2.034 2.093 2.263 2.261 2.263 3.100 3.138 3.161 3.162 3.167 3.169 3.170 3.172 3.173 3.174 3.176 3.177 3.179 3.180
- Novi blok Lignit 0 0 0 0 0 640 2.073 2.517 2.578 2.579 2.581 2.583 2.584 2.586 2.587 2.588 2.590 2.591 2.593 2.594
- Stari blokovi Lignit 1.987 2.034 2.093 2.263 2.261 1.623 1.027 621 583 583 586 586 586 586 586 586 586 586 586 586
PK Dubrave Lignit 1.040 970 970 1.020 1.020 990 1.470 1.496 1.520 1.522 1.525 1.525 1.525 1.525 1.525 1.525 1.527 1.528 1.530 1.531
- Novi blok Lignit 0 0 0 0 0 320 1.040 1.266 1.298 1.300 1.30C 1.300 1.300 1.300 1.300 1.300 1.302 1.303 1.305 1.306
- Stari blok Lignit 1.040 970 970 1.020 1.020 670 430 230 222 222 225 225 225 225 225 225 225 225 225 225
Toplotna vrijednost (GJ/t) 9,293 8,735 8,735 9,440 9,440 9,500 9,500 9,500 9,500 9,500 9,50C 9,500 9,500 9,500 9,500 9,500 9,500 9,500 9,500 9,500
PK Sikulje Lignit 718 684 743 863 861 973 1.450 1.462 1.491 1.490 1.492 1.494 1.495 1.497 1.498 1.499 1.499 1.499 1.499 1.499
- Novi blok Lignit 0 0 0 0 0 320 1.033 1.251 1.280 1.279 1.281 1.283 1.284 1.286 1.287 1.288 1.288 1.288 1.288 1.288
- Stari blok Lignit 718 684 743 863 861 653 417 211 211 211 211 211 211 211 211 211 211 211 211 211
Toplotna vrijednost (GJ/t) 9,300 8,800 8,80C 9,430 9,430 9,500 9,500 9,500 9,500 9,500 9,50C 9,500 9,500 9,500 9,500 9,500 9,500 9,500 9,500 9,500
Jama Mramor Lignit 229 380 380 380 380 300 180 180 150 150 150 150 150 150 150 150 150 150 150 150
- Stari blokovi Lignit 229 380 380 380 380 300 180 180 150 150 150 150 150 150 150 150 150 150 150 150
Toplotna vrijednost (GJ/t) 11,400 11.390 11.340 11.400 11.400 11.400 11.400 11.400 11.400 11.400 11.400 11.400 11.400 11.400 11.400 11.400 11.400 11.400 11.400 11.400
GRACANICA Lignit 100 115 115 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
- Stari blokovi Lignit 100 115 115 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Toplotna vrijednost (GJ/t) 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000
STANARI Lignit 136 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
- Stari blokovi Lignit 136 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Toplotna vrijednost (GJ/t) 9,000 9,000 9,00C 9,000 9,000 9,000 9,000 9,000 9,000 9,000 9,00C 9,000 9,000 9,000 9,000 9,000 9,000 9,000 9,000 9,000
- Novi blok Lignit 0 0 0 0 0 640 2.073 2.517 2.578 2.579 2.581 2.583 2.584 2.586 2.587 2.588 2.590 2.591 2.593 2.594
- Stari blokovi Lignit 2.223 2.149 2.208 2.263 2.261 1.623 1.027 621 583 583 586 586 586 586 586 586 586 586 586 586
UKUPNO Lignit 2.223 2.149 2.208 2.263 2.261 2.263 3.100 3.138 3.161 3.162 3.167 3.169 3.170 3.172 3.173 3.174 3.176 3.177 3.179 3.180

lzvor: Analiza razvoja i ulaganja u proizvodne EEO JP Elektroprivreda BiH

94 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Tabela VIII: Struktura isporuke mrkih ugljeva po rudnicima za TE ”Tuzla” 2016-2035. (000) t
Rudnik uglja Vrsta uglja 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035
ĐURĐEVIK (stari blok) Σ Mrki 546 511 511 511 510 510 510 510 510 510 510 510 510 510 510 510 510 510 510 510
M1 i talog 170 142 142 142 140 140 120 120 120 120 120 120 120 120 120 120 120 120 120 120
Toplotna vrijednost (GJ/t) 11,642 11,500 11,510 11,540 11,540 11,750 11,900 12,056 12,071 12,071 12,071 12,071 12,071 12,071 12,071 12,071 12,071 12,071 12,071 12,071
Mrki II 376 369 369 369 370 370 390 390 390 390 390 390 390 390 390 390 390 390 390 390
Toplotna vrijednost (GJ/t) 15,109 15,109 15,109 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500
BANOVICI (stari blok) Σ Mrki 1.039 1.020 1.079 1.060 1.061 850 511 498 486 486 487 486 486 487 486 486 487 486 486 487
Mrki l 571 577 596 576 578 369 202 75 63 63 64 63 63 64 63 63 64 63 63 64
Toplotna vrijednost (GJ/t) 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300 12.300
Mrki II 468 443 483 484 483 481 309 423 423 423 423 423 423 423 423 423 423 423 423 423
Toplotna vrijednost (GJ/t) 16,500 16,500 16,500 16,383 16,383 16,383 16,461 16,461 16,461 16,461 16,461 16,461 16,461 16,461 16,461 16,461 16,461 16,461 16,461 16,461
UKUPNO Mrki l 741 719 738 718 718 509 322 195 183 183 184 183 183 184 183 183 184 183 183 184
UKUPNO Mrki II 844 812 852 853 853 851 699 813 813 813 813 813 813 813 813 813 813 813 813 813
UKUPNO Mrki 1.585 1.531 1.590 1.571 1.571 1.360 1.021 1.008 996 996 997 996 996 997 996 996 997 996 996 997

lzvor: Analiza razvoja i ulaganja u proizvodne EEO JP Elektroprivreda BiH

Tabela IX: Struktura isporuke mrkih ugljeva i lignita po rudnicima za TE ”Tuzla” 2016-2035. (000) t
Rudnik uglja Vrsta uglja 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035
KREKA (stari+novi blokovi) Lignit 1.987 2.034 2.093 2.263 2.261 2.263 3.100 3.138 3.161 3.162 3.167 3.169 3.170 3.172 3.173 3.174 3.176 3.177 3.179 3.180
GRAČANICA (stari blokovi) Lignit 100 115 115 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
STANARI (stari blokovi) Lignit 136 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
ĐURĐEVIK (stari blokovi) Mrki 546 511 511 511 510 510 510 510 510 510 510 510 510 510 510 510 510 510 510 510
BANOVIĆI (stari blokovi) Mrki 1.039 1.020 1.079 1.060 1.061 850 511 498 486 486 487 486 486 487 486 486 487 486 486 487
UKUPNO Lignit 2.223 2.149 2.208 2.263 2.261 2.263 3.100 3.138 3.161 3.162 3.167 3.169 3.170 3.172 3.173 3.174 3.176 3.177 3.179 3.180
UKUPNO Mrki 1.585 1.531 1.590 1.571 1.571 1.360 1.021 1.008 996 996 997 996 996 997 996 996 997 996 996 997
UKUPNO TE TUZLA Ligniti+mrki 3.808 3.680 3.798 3.834 3.832 3.623 4.121 4.146 4.157 4.158 4.164 4.165 4.166 4.169 4.169 4.170 4.173 4.173 4.175 4.177

lzvor: Analiza razvoja i ulaganja u proizvodne EEO JP Elektroprivreda BiH

- TE “Tuzla” u 2016. godini zbog nedostatka uglja, a 2.2. TE “Kakanj” - dugoročni plan isporuka
kako bi zadovoljila potrebe, iz rudnika “Stanari” Snabdijevanje ugljem blokova TE “Kakanj” vrši se iz rud-
dopremila je 136 hiljada tona. Osim toga deficit od nika “Kakanj”, “Breza”, “Zenica”, “Gračanica” i “Bila”. U
100 hiljada tona u periodu 2016-2019. bit će saniran posljednje vrijeme povremeno se prima i ugalj iz rudnika
lignitima iz RU “Gračanica”. Prema aktuelnim planovi- “Banovići” i “Đurđevik”, uglavnom kao nadomjestak uglju
ma tek od 2019. godine Rudnik “Kreka” će moći pod- iz rudnika “Kakanj” te iz rudnika “Miljevina”.
mirivati potrebe TE “Tuzla”.
Kotlovi su originalno projektovani za sagorijevanje mješa-
- Potrebe za mrkim ugljevima (Mrki I i Mrki II) sve do
vine mrkih ugljeva toplotne moći 9.800-16.700 (kJ/kg),
zatvaranja blokova 3 i 4 u TE “Tuzla” bit će na nivou
ukupne vlažnosti 8-26%, što je u principu odgovaralo
1,5-1,6 miliona tona, nakon čega će opasti na nivo
mješavini ugljeva “Kakanj”, “Breza” i “Zenica” u približ-
potreba bloka 5 i bloka 6 (cca 1 mil. tona), koji će
nom omjeru 70:20:10 po masi. Blokovi 5, 6 i 7 u TE
također nastaviti s radom do daljnjeg (Tabela VIII).
“Kakanj” su rekonstruisani u proteklom desetogodišnjem
Mrke ugljeve tipa Mrki II za blok 6 dobavljat će rudni-
periodu, pri čemu su prilikom projektovanja, pored
ci “Đurđevik” i “Banovići” u omjeru 48:52%.
bazne mješavine K:B:Z=70:20:10, u obzir uzeti realni
- Maksimalna isporuka uglja (ligniti+mrki) prema TE ugljevi kakvi se u posljednje vrijeme isporučuju u TE
“Tuzla” iznosit će 4,18 miliona tona i bit će dostignuta “Kakanj”, odnosno planiraju se isporučivati u doglednoj
nakon početka rada bloka 7. budućnosti. Tako je npr. za blok 6 TE “Kakanj” prilikom
Do početka rada bloka 7 (450 MWe) u TE “Tuzla” 2021. rekonstrukcije kotla, vršene 2010. godine, u baznom
godine, svi postojeći blokovi koji su trenutno u radu imat dizajnu kotla uzeta u obzir i očekivana mješavina ugljeva
će preko 40 godina rada i to: blok 3 (100 MWe) - 56 godi- Kakanj:Breza:Zenica:Gračanica:Bila:Livno:Banovi­
na, blok 4 (200 MWe) - 50 godina, blok 5 - 47 godina, i ći=55:20:9:7:3:1:5 po masi [5]. Prezentirani bilans uglja za
blok 6 (223 MWe) - 43 godine. TE “Kakanj” (Tabela XI) urađen je prema dostupnim
podacima i dokumentima koji su aktuelni i prema njima
Pošto su svi blokovi pri kraju radnog vijeka, planirani blok
novi/zamjenski blok 8 u TE “Kakanj” snabdijevat će se
7 je (u biti) zamjenski blok za blokove 3, 4 i 5 u TE “Tuzla”
mješavinom ugljeva Kakanj:Breza:Zenica u omjeru
(koji koristi lignite i mrke ugljeve niske toplotne moći), dok
70:20:10.
je zamjena za blok 6 u TE “Tuzla” (koji konzumira mrke
ugljeve) novi blok 1 (350 MWe) u TE “Banovići”. Međutim, Projekcije isporuka uglja u dugoročnom pogledu karak-
prema trenutnim stavovima rad blokova 5 i 6 bit će pro- terišu sljedeći elementi:
dužen i konačna odluka o bilansu uglja za TE “Tuzla” bit
- Stari blokovi TE “Kakanj” snabdijevat će se po uho-
će poznata nakon definitivne odluke o izgradnji bloka 7.
danoj dinamici i ranije projektovanoj mješavini koja
Time će biti razriješene sve nedoumice oko bilansa uglja
diktira ukupne količine uglja iz rudnika.
za TE “Tuzla”.
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 95

Tabela XI: Struktura isporuke uglja po rudnicima za TE ”Kakanj” 2016-2035. (000) t

Rudnik uglja Vrsta uglja 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035
KAKANJ Mrki 1.170 1.170 1.150 1.120 1.120 1.120 1.120 1.120 1.194 1.544 1.483 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.501
-Novi blok Mrki 0 0 0 0 0 0 0 0 204 768 942 967 967 967 967 967 967 967 967 968
-Stari blok Mrki 1.170 1.170 1.150 1.120 1.120 1.120 1.120 1.120 990 776 541 533 533 533 533 533 533 533 533 533
Toplotna vrijednost (GJ/t) 12,347 12,393 12,482 12,300 12,300 12,300 12,300 12,300 12,300 12,300 12,300 12,300 12,300 12,300 12,300 12,300 12,300 12,300 12,300 12,300
BREZA Mrki 440 480 450 430 430 430 430 420 460 570 570 570 570 570 570 570 570 570 570 571
-Novi blok Mrki 0 0 0 0 0 0 0 0 58 219 269 276 276 276 276 276 276 276 276 277
-Stari blok Mrki 440 480 450 430 430 430 430 420 402 351 301 294 294 294 294 294 294 294 294 294
Toplotna vrijednost (GJ/t) 13,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000 14,000
ZENICA Mrki 190 232 218 222 229 229 226 201 252 340 340 347 392 392 393 392 392 392 393 392
-Novi blok Mrki 0 0 0 0 0 0 0 0 29 110 135 138 138 138 138 138 138 138 138 138
-Stari blok Mrki 190 232 218 222 229 229 226 201 223 230 205 209 254 254 255 254 254 254 255 254
Toplotna vrijednost (GJ/t) 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000
GRAČANICA Lignit 100 100 100 150 155 155 155 155 155 180 190 200 200 200 200 200 200 200 200 200
-Novi blok Lignit 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
-Stari blok Lignit 100 100 100 150 155 155 155 155 155 180 190 200 200 200 200 200 200 200 200 200
Toplotna vrijednost (GJ/t) 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000
BILA Mrki 130 130 130 130 130 130 130 130 140 150 150 150 150 150 150 150 150 150 150 150
-Novi blok Mrki 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
-Stari blok Mrki 130 130 130 130 130 130 130 130 140 150 150 150 150 150 150 150 150 150 150 150
Toplotna vrijednost (GJ/t) 16,000 16,000 16,000 16,000 16,000 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500 15,500
UKUPNO Novi blok 0 0 0 0 0 0 0 0 291 1.097 1.346 1.381 1.381 1.381 1.381 1.382 1.382 1.382 1.382 1.383
UKUPNO Stari blok 2.030 2.112 2.048 2.052 2.064 2.064 2.061 2.026 1.910 1.687 1.387 1.386 1.431 1.431 1.432 1.431 1.431 1.431 1.432 1.431
UKUPNO TE KAKANJ 2.030 2.112 2.048 2.052 2.064 2.064 2.061 2.026 2.201 2.784 2.733 2.767 2.812 2.812 2.813 2.813 2.813 2.813 2.814 2.814

lzvor: Analiza razvoja i ulaganja u proizvodne EEO JP Elektroprivreda BiH

- Novi blok 8 u TE “Kakanj” počinje s radom 2024.
godine. Blok broj 5 u TE “Kakanj” nakon odrađenih
58 godina bit će zaustavljen.
- Maksimalna proizvodnja bit će dostignuta poslije
puštanja u rad bloka 8 i iznosit će cca 2,8 miliona
tona, a na tom nivou će se zadržati do 2035. godine.
Do 2024. godine rudnici će biti restrukturirani i moći
će zadovoljiti potrebe TE “Kakanj”.
- RMU “Kakanj” planira otvoriti još jedan površinski kop
“Repovački potok” koji će s PK “Vrtlište” i jamom
“Haljinići” biti u stanju da prema TE “Kakanj isporuču-
je 1,5 miliona tona uglja.
- U rudnicima “Breza” i “Zenica” koncem 2019. završit
će se proces modernizacije i isti će biti u poziciji da
ispunjavaju planske projekcije.
Do planiranog početka rada bloka 8 TE “Kakanj” 2024.
godine, svi blokovi koji su trenutno u radu bit će stari
preko 35 godina i to kako slijedi: blok 5 (110 MWe) - 55
godina, blok 6 (110 MWe) - 47 godina i blok 7 (110 MWe)
- 35 godina.
Izradom nove tehničke dokumentacije za blok 8 u TE
“Kakanj” bit će preispitana dosad planirana mješavima
mrkih ugljeva. Na osnovu trenutno raspoloživih eksploa-
tacionih rezervi i toplotne vrijednosti Srednjobosanskog
bazena projektovat će se mješavina mrkih ugljeva kao i
snaga budućeg bloka. Novi će blok biti izgrađen uskla-
du sa zahtjevima i uvjetima zaštite okoliša, prema propi-
sima u EU. Shodno tome, dobijeni rezultati će uticati na
novi bilans ugljeva za TE “Kakanj”
3. ZAKLJUČAK
Nakon dugogodišnje eksploatacije uglja u rudnicima
Koncerna EPBIH (u nekim rudnicima i preko 130 godina)
može se reći da je odavno završena era eksploatacije
plitkih i jeftinih ugljeva. Eksploatacijom dubljih ležišta uglja
zastarjelom opremom, s narušenim geomehaničkim i
rudarsko-geološkim parametrima, uz glomazne i neopti-
mizirane organizacione strukture rudnika, ušlo se u zonu
nerentabilnog poslovanja, što je za posljedicu imalo kon-
tinuiranu akumulaciju dugova i obaveza prema državi,
dobavljačima i kreditorima.
S obzirom da je liberalizirano tržište električne energije u
BiH i da elektroprivrede BiH više nemaju monopolistički
status, električna energija u BiH postala je berzanska
roba. Cijena ovog proizvoda neće više zavisiti od nacio-
nalnih politika, već od tržišnih uslova. Neprihvatanjem
novog načina poslovanja, ili usporavanjem procesa
adaptacije na brze promjene, EPBIH zajedno s rudnicima
doživjet će krah iz koga će se teško oporaviti.
Znajući da će proizvodnja iz termoelektrana ostati domi-
nanta i u budućnosti, došlo je vrijeme da se o rudarstvu
u EPBIH drugačije razmišlja. Rudnici se moraju prestruk-
turirati i modernizirati kako bi se (u prvom redu) sačuvali
od propadanja, a kasnije osposobili za samostalno
poslovanje.
Pošto se Akcioni plan prestrukturiranja i modernizacije
rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine (FMERI
2004) zbog nedostatka finansijskih sredstava nije odvijao
planiranom dinamikom, situacija u rudnicima se dodatno
usložnjavala i komplikovala. Nepovoljna struktura zapo-
slenih, nedostatak finansija za investiranje te tehnološko
zaostajanje u procesu eksploatacije uglja, nisu doveli
rudnike u povoljniju situaciju. Ulaganja koja su vršena,
uspjela su da održe samo kontinuitet proizvodnje kako bi
se prvenstveno zadovoljile potrebe elektroenergetskog
bilansa.
96 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Shodno tome, EPBIH kao Vladajuće društvo u Koncernu
EPBIH, (duboko svjesna situacije u kojoj se nalazi), 2015.
godine donosi Odluku da konačno rudnike osposobi za
samostalno poslovanje, kako bi rudnici dostigli proizvod-
nu cijenu uglja koja je niža od 4,7 (KM/GJ).
U tom smislu pokrenuta su dva ključna procesa:
- proces dokapitalizacije rudnika - treći investicioni
ciklus (ulaganje u rudnike preko 330 mil. KM do kraja
2019. godine) i
- proces prestrukturiranja rudnika.
Oba procesa su u fazi realizacije.
Drugi dio rada prezentira plan dugoročnih projekcija
isporuka uglja prema termoelektranama EPBIH iz sedam
rudnika iz sastava Koncerna EPBIH. Plan je korigovan u
odnosu na projekcije iz Dugoročnog programa razvoja
EPBIH i u najvećoj mjeri zavisi od konačnog termina ula-
ska novih/zamjenskih blokova u proizvodnju. Svako
pomjeranje termina ulaska novih blokova diktirat će dina-
miku obustave starih blokova, a što će direktno uticati na
bilans uglja. Ovdje treba napomenuti da rudnici osim
prema EPBIH jedan dio uglja plasiraju prema industriji i
širokoj potrošnji. Te količine uglja u ovom bilansu nisu
prikazane.
Bosna i Hercegovina je članica Energetske zajednice i
prema potpisanom Ugovoru obavezna je implementirati
Treći energetski paket, odnosno provoditi energetsko-kli-
matsku politiku EU. Budući da stari blokovi u termoelek-
tranama “Kakanj” i Tuzla” neće moći postići zadane stan-
darde, a investiranje u ugradnju filtera će biti neisplativo,
otvara se prostor za razradu drugog scenarija a to je:
EPBiH ugasit će stare blokove i izgraditi dva nova termo-
bloka po BAT principu a u skladu sa zahtjevima i uvjetima
zaštite okoliša i propisa EU. Ti blokovi će imati sisteme za
odsumporavanje, efikasne filterske sisteme za čvrste
čestice, povišenu energetsku efikasnost kotlova, koge-
neracijska postrojenja i niz drugih tehnoloških elemenata.
LITERATURA
[1] JP EPBIH: Dugoročni plan razvoja EPBiH do 2030. sa
Strategijskim planom, 2014.
[2] Studija energetskog sektora u BiH, 2008.
[3] E. Aganović: Analiza upravljanja rudnicima sa pregledom
rezultata u periodu 2009-2015. JP EPBIH, 2016.
[4] JP EPBIH: Analiza razvoja i ulaganja u proizvodne EEO JP
Elektroprivreda BiH (Elaborat u izradi).
[5] Rudarski Institut Tuzla d.d. Tuzla: Studija Uticaj kvaliteta
uglja na troškove proizvodnje električne energije i cijenu
uglja, 2015.
BIOGRAFIJA
Edin Lapandić rođen je 11. januara 1971. godine u Banovićima.
Doktor je tehničkih nauka iz područja rudarstva od 2008. godi-
ne. Trenutno je zaposlen u JP EPBIH na mjestu vodećeg struč-
nog saradnika za razvoj rudnika. Naučnim istraživanjem u polju
energetike i rudarstva bavi se dvije decenije. Autor i koautor je
jedne knjige, 38 naučnih i stručnih radova i jednog tehničkog
unapređenja. Učesnik mnogih načnih skupova, simpozijuma i
kongresa na kojima je sedam puta bio član naučnih odbora.
Kao projektant, saradnik i revident učestvovao je u izradi preko
60 projekata studija elaborata, programa i dr. dokumentacije.
Živi i radi u Sarajevu.
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 97

Stručni rad/Professional paper

NADZEMNI ELEKTROENERGETSKI 10 KV VODOVI

SREDNJEG NAPONA KAO UZROK POŽARA: UZROCI,
POSLJEDICE I ZAŠTITA
OVERHEAD MV 10 KV POWER LINES AS FIRE CAUSES:
CAUSES, CONSEQUENCES AND PROTECTION
Ivan Ramljak1

Sažetak: Kvar na nadzemnim elektroenergetskim vodovima pod naponom u određenom broju slučajeva može rezultirati zapaljenjem ispod
i oko trasa vodova. To se kasnije, ovisno o vegetaciji i meteorološkim uvjetima, može pretvoriti u požar velikih razmjera s velikom materi-
jalnom štetom. Malo je istraživačkih radova iz ovog područja i malo je dostupne literature koji opisuju ovu pojavu. U ovoj radnji obrađuje
se problematika nadzemnih elektroenergetskih vodova kao uzročnika požara. Za objašnjenje ove pojave potrebno je poznavati kvarove koji
potencijalno mogu izazvati požar, te vjerojatnost nastanka takvih kvarova što je detaljno analizirano s posebnim osvrtom na studiju sluča-
ja srednjonaponske mreže. Također, analizirane su razne metode zaštite od nastanka požara zbog nadzemnih elektroenergetskih vodova.
Ključne riječi: nadzemni elektroenergetski vod, požar na vrhu stupa, pad vodiča na tlo, sudaranje vodiča, vegetacija kao uzrok požara,
požar, monitoring nadzemnih vodova
Abstract: Failure on overhead lines under voltage in some cases can result in combustion under and around the overhead line route. Later,
depending on the vegetation and weather conditions, wildland fire with great material damage can be started. There is a little research
done in this field and there is little literature available describing this phenomenon. This paper deals with the problem of overhead lines as
the fire causes. For an explanation of this phenomenon it is necessary to know what failures can potentially cause fire and the probability
of such failures. The paper provides detailed analysis and a special review on MV case study. Additionally, it analyses various methods of
fire protection due to overhead lines.
Key words: overhead line, pole top fire, conductor abruption, conductor clashing, vegetation as fire cause, wildland fire, monitoring of
overhead lines

UVOD različite pojave kod kvara na nadzemnim elektroenerget-

Svake godine, posebno u ljetnom periodu i za vrijeme
suša, javljaju se požari diljem svijeta. Veći požari obično
zahvaćaju prvo veća šumska područja i šire se sve do
naseljenih područja te time, osim prirodne baštine, mogu
ugroziti i ljude. Uzrok požara može biti različit: opušak,
zaostala vatra, podmetnuti požar i sl. Požari se mogu
ugasiti vrlo brzo ako se primijete na vrijeme, uzrokujući
pri tome relativno male štete. U protivnom, požari mogu
uzrokovati velike štete na velikim šumskim površinama i
ostalim prirodnim bogatstavima, pri tom čak mogu dove-
sti i do ljudskih žrtava. Nije zanemariv ni trošak gašenja
požara, troškovi angažiranja gasitelja i sredstava te
kasnije troškovi saniranja terena. Uzrok požara mogu biti
1 J.P ''Elektroprivreda HZ HB'' d.d. Mostar, Bosna i Hercegovina
ivanramljak1985@gmail.com
Rad dostavljen: oktobar 2016. Rad prihvaćen: novembar
2016.
skim vodovima (visokonaponskim, srednjonaponskim ili
niskonaponskim). Postoji više načina kako električni vod
može uzrokovati požar: požar na vrhu stupa kao uzrok
požara, pad vodiča kao uzrok požara, sudaranje vodiča
kao uzrok požara i vegetacija kao uzrok požara. Mnogi
očevici koji su bili prisutni prilikom nastanka požara, tvr-
dili su da je u određenim slučajevima nadzemni elektro-
energetski vod na jedan od spomenutih načina bio
uzročnik požara. Primjeri nastanka velikih požara u priro-
di zbog nadzemnih vodova električnih mreža mogu se
naći u različitoj literaturi. Malo je istražnih radova iz ovog
područja i malo je dostupne literature koji opisuju ovu
pojavu. Još uvijek ima dosta nejasnoća u tom području
pa čak i različitih rezultata u rijetkim eksperimentalnim
simuliranjima navedenih pojava. Očito je potrebno još
mnogo teorijskog i praktičnog istraživanja cjelokupne
problematike. Statističkom analizom kvarova na daleko-
98 bosanskohercegovačka elektrotehnika

vodima može se utvrdi vjerojatnost pojave kvara u pripad- 1.1. Karakteristične pojave kod kvara nadzemnih
noj elektroenergetskoj mreži kojoj je moguća posljedica elektroenergetskih vodova kao uzrok požara
požar. Mjesto i prilike kod kvara na nadzemnom vodu pod Gore opisani primjeri su prolazni kvarovi ili kvarovi koji
naponom slučajne su veličine, pa je opravdano uvesti mogu dugo trajati, a da se ne primijete ili da ne izazovu
stohastički pristup mogućim požarima zbog određenih stalan kvar.
kvarova na nadzemnom elekteoenergetskom vodu.
Zajedničko tim kvarovima je da mogu uzrokovati požar
(vatru) na površinama tla kojima ti nadzemni vodovi pro-
1. KVAROVI NA NADZEMNIM ELEKTROENERGETSKIM
laze na mjestu gdje se dogodio kvar.
VODOVIMA KAO UZROK POŽARA
Nadzemni elektroenergetski vodovi mogu uzrokovati Karakteristične pojave prije opisanih kvarova su:
požare u prirodi kojom se prostiru. Zbog svoje dužine, - požar na vrhu stupa kao uzrok požara,
širok je spektar krajolika kojim se prostiru nadzemni - pad vodiča kao uzrok požara,
vodovi, od gradskih, prigradskih i seoskih naselja do - sudaranje vodiča kao uzrok požara,
gustih i nepristupačnih šuma. Sve to utječe na tešku - vegetacija kao uzrok požara.
kontrolu i nadzor (monitoring) tih vodova. Naime, zbog
Požar na vrhu stupa (Slika 1) je moguć kod drvenih stu-
svoje duljine i nedostupnih mjesta kojima prolaze teško je
pova koji imaju široku primjenu u distribuciji električne
poznavati stanje pojedinih elemenata tih vodova i same
energije zbog svoje niske cijene i dugotrajnosti. Požar na
trase u svakom trenutku. Zbog toga se podaci o elemen-
vrhu stupa kao uzrok požara biomase na tlu je pojava
tima vodova i trasama dobivaju iz pregleda tih vodova
koja se događa ponajprije zbog kombinacije električnog
koji se organiziraju periodički u ovisnosti o regulatoru
luka i postojanja klizne struje na izolatorima. Električni luk
sustava ili vlasniku voda. Iako se organizira periodički
se pojavljuje u slučaju da je mali dio stupa suh, što je
pregled vodova, ipak se i tada uvijek ne mogu dobiti pot-
često poslije pljuskova tijekom vjetrovita dana. Otpor stu-
puni podaci o stanju voda. Razlog tome je uglavnom
pa postaje veoma nizak kada je mokar zbog povećane
ljudski faktor i slučajne greške (statističke prirode) koje
koncentracije vlage i taj mokri dio stupa čini serijsku
nastaju prilikom obilaska dugih vodova. Kako je periodič-
kombinaciju sa suhim dijelom stupa koji ima visok otpor.
ki pregled vodova organiziran svake dvije do tri godine,
Pad napona na suhom području stupa dovodi do elek-
to je velika vjerojatnost da pojedini elementi vodova ili
tričnog proboja u ovom području i formira se karbonizi-
trase mogu biti oštećeni ili neispravni što traje ili do traj-
rana staza duž stupa. Male struje koje teku kroz stup
nog kvara elementa voda, ili do uvida prilikom sljedećeg
zapaljuju ove karbonizirane staze. Klizna struja izolatora
obilaska voda. Dakle, trajni monitoring vodova nije prisu-
koja postoji zbog nesavršenosti izolatora također stvara
tan, teško je kao takav i izvediv, i pitanje je njegove eko-
određenu količinu topline zbog variranja otpornosti stu-
nomske opravdanosti.
pa. Naime, tijekom duljih suhih sušnih razdoblja oneči-
Najčešći primjeri su: šćenje se akumulira na izolatorskim površinama, a ako
iza toga slijedi magla, kiša ili snijeg površinski otpor se
- izolator može biti oštećen u toj mjeri da je izgubio svo-
smanjuje i dopušta kliznoj struji da teče preko izolatora
ja izolacijska svojstva da je to nemoguće otkriti sve dok
na drvo [1]-[10]. Više o ovom tipu požara se još može naći
izolacija na izolatorima ne postane vidno oštećena,
u literaturi [11]-[13]. Prikaz požara na vrhu stupa je dat na
- moguće je da fazni vodič npr. niskonaponske mreže
Slici 1. Ova pojava je teško predvidiva pa se teško “bori-
bude na tlu neko vrijeme prije nego se taj kvar otkrije.
ti’’ protiv nje. Zaštita koja štiti vod na kojem se dogodio
Uzrok tome je što pad vodiča jedne faze osjete samo
požar na vrhu stupa može reagirati tek kada se dogodi
trofazni potrošači. Osigurač koji štiti vod uglavnom
neki od klasičnih kvarova od kojih je vod štićen. Dakle,
“ne vidi’’ pad vodiča pa nema njegove prorade (jer je
tek kada se zbog požara na vrhu stupa dogodi kratki
struja kvara manja od nazivne struje osigurača). Slič-
spoj, najčešće zbog sudaranja vodiča ili zemljospoj zbog
ne pojave (zemljospoji) su moguće i u mrežama sred-
pada faznog vodiča na zemlju, proraditi će zaštita što
njeg napona kod izoliranih zvjezdišta ako je prelazni
može biti kasno jer požar na tlu već može nastati. Na ovu
otpor na mjestu kvara visok pa zaštita “ne vidi’’ struju
pojavu, kao uzročnika požara, može se djelovati jedino
kvara kao dovoljnu struju pri kojoj treba proraditi. Ova
preventivno, redovnom kontrolom vodova, pranjem izola-
pojava je moguća i kod ispravno projektiranih zaštita
tora (Slika 2) i korištenjem izolatora sa duljim stazama
u mrežama ovog tipa ako vodič kojim slučajem padne
kliznih struja. Jedno modernije rješenje ove problematike
na tlo visokog specifičnog otpora,
je dato i u [1] na način da se klizne struje odvode kabeli-
- ispad izolatora iz svog ležišta može dovesti do toga
ma (koji su jednim krajem spojeni na izolatore, a drugim
da se jedan od vodiča približi ostalim vodičima pa
krajem na metalni obruč oko sredine ili pri dnu stupa) do
često dolazi do pojave sudaranja vodiča,
metalnog obruča da ne bi završila preko izolatora na vrhu
- moguće je da se grane drveća svojim rastom približe
drveta i time potencijalno stvorila preduvjete za požar.
vodiču ili vodičima što može dovoditi do privremenih
Klizna struja s metalnog obruča jednostavno jednim dje-
kvarova.
lom završi na stupu, a zatim u zemlji, a jedan dio jedno-

stavo disipira zrakom. Opisana metoda je dosta skupa
kada se uzme u obzir broj drvenih stupova u ukupnom
broju stupova nadzemnih vodova.
Slika 1: Požar na vrhu stupa [14]
Slika 2: Pranje izolatora kao prevencija nastanku požara na
vrhu stupa [14]
Kada vodič padne na tlo u niskonaponskoj mreži zaštita
uglavnom taj kvar ne prepozna i vod može ostati pod
naponom sve dok se kvar ne dojavi. Kod viših naponskih
nivoa u slučaju pada vodiča mora proraditi ili kratkospoj-
na zaštita kod mreža s uzemljenim zvjezdištima transfor-
matora ili zemljospojna zaštita kod mreža s izoliranim
zvjezdištima transformatora. U slučaju velikih prelaznih
otpora postoji određena vjerojatnost da zaštita ne prepo-
zna kvar i da opisano stanje ostane dok netko ne prijavi
pad vodiča ili dok se potrošači na nižem naponskom
nivou ne počnu žaliti na probleme s naponom. U sluča-
jevima kada fazni vodič stoji na tlu, a zaštita ne reagira,
postoji vjerojatnost da zbog velike količine topline koju taj
vodič predaje biomasi na koje je pao nastane požar, jer
su ovi kvarovi praćeni s iskrenjem na mjestu kontakta
vodiča pod naponom i podloge na koju je vodič pao.
Ovaj tip požara je opisan u literaturi [15]-[16].
Na Slici 3 prikazan je početak požara zbog vodiča koji je
pao na tlo i ostao pod naponom. Kako je vodič pao na
travu, količina topline koju je vodič prenio travi bila je
dovoljna da se dosegne temperatura zapaljenja iste.
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 99
Slika 3: Pad vodiča kao uzrok požara [14]
Najbolje je djelovati preventivno kako bi se zaštitilo od
požara uzrokovanih na ovaj način. To podrazumijeva obi-
lazak trasa vodova, provjera provjesa i provjera stanja
izolatora. U [16] su opisane metode zaštita od kvarova s
visokim prelaznim otporom. Tako je u [16] predložena
metoda monitoringa niskonaponske mreže preko releja na
zadnjem stupu izvoda mreže koji bi preko GSM mreže
javio dispečerskom centru da je određena faza bez napo-
na, a istovremeno bi se isključio taj izvod ili cijelo područje
napajanja iz dotične transformatorske stanice. U [17] i [18]
opisana je zaštita vodova od prije navedenih kvarova
putem razvijenih uređaja koji bi se spajali na sabirnice
odvoda i na osnovu određenih algoritama za praćenje
sinusnog oblika struje i napona prepoznavale ovaj tip kva-
ra i štitile od požara i ostalih neugodnih situacija.
Dvopolni kratki spoj izazvan sudaranjem vodiča u zraku
u pravilu rezultira stvaranjem iskri koje prilikom pada na
biomasu (vegetaciju) na tlu mogu izazvati požar. Sudara-
nje vodiča mogu uzrokovatii: jaki vjetrovi, pad vodiča koji
se odvojio od izolatora na drugi vodič, loše zategnuti
vodiči, drveće ili neka druga vegetacija i sl. Više o suda-
ranju vodiča i posljedičnom nastanku požara može se
naći u literaturi [18], [19]-[21].
Na Slici 4 prikazan je sudar dvaju vodiča u niskonapon-
skoj distributvnoj mreži koji je izazvan izoliranom motkom.
Rješenje ovog tipa problema bilo bi pravilno dimenzioni-
ranje duljine raspona, provjesa i razmaka između vodiča,
ispravni izolatori i redovna prosjeka trase dalekovoda. Ne
postoje algoritmi koji detaljno opisuju ovu pojavu i poslje-
dično vjerojatnost nastanka požara. Moguće je kod
nekih proizvođača spojne i ovjesne elektroopreme pro-
naći tzv. hvataljke (odstojnike, “distancere’’) koje služe da
drže vodiče voda na stalnom rastojanju da ne bi došlo do
eventualnog sudaranja vodiča (Slika 5).
Ovaj tip kvara trebala bi prepoznati kratkospojna zaštita i
isključiti vod. U [17] je opisana ideja zaštite vodova od
sudaranja vodiča putem razvijenih uređaja koji bi se spa-
jali na sabirnice odvoda i koji bi na osnovu određenih
algoritama za praćenje sinusnog oblika struje i napona
100 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Slika 4: Sudar dvaju vodiča u niskonaponskoj distributvnoj
mreži [14]
Slika 5: Hvataljke koje drže vodiče voda na rastojanju [14]
prepoznavali ovaj tip kvara (slično kao kod slučaja pada
vodiča na tlo).
Vegetacija kao uzrok požara kod nadzemnih vodova naj-
češće se može pojaviti u sljedećim slučajevima [22]:
- kvarovi zbog grana koje nosi vjetar, a završe oko vodiča,
- kvarovi zbog dodira vodiča i grana u trasi voda.
Kvarovi u ova oba slučaja nastaju kada grana koja nije
vlasništvo vlasnika voda ili završi oko vodiča (otkine se od
stabla) ili jednostavno naraste do te mjere da se uplete
među vodiče. U oba slučaja je moguće da vodič zapali
granu ili lišće grane koje onda može pasti na tlo i zapaliti
biomasu na tlu. U prvom slučaju je gotovo nemoguće
preventivno spriječiti potencijani požar. Međutim, u dru-
gom slučaju preventivno se može djelovati na način da
se trasa voda redovno prosjeca. Također, grane upletene
među vodiče mogu dovesti do sudaranja vodiča što
posljedično stvara iskre koje mogu potencijalno zapaliti
biomasu na tlu. Procentualno, 80% kvarova koje uzroku-
je vegetacija dolazi od grana koje su se otkinule od sta-
bla i završile u trasi vodiča [22]. Više o ovom načinu uzro-
kovanja požara može se naći u [18], [22], [23].
Na Slici 6 prikazan je izgled grane i vodiča nakon kontak-
ta, gdje se vidi nagoreni vodič i praktično izgorena grana.
Slika 6: Izgled grane i električnog vodiča nakon kontakta [14]
Zemljospojne zaštite trebale bi proraditi kod kontakta
grana i vodiča. Međutim, veliki prelazni otpori i grane koje
se potencijalno nalaze u zraku mogu dovesti do toga da
zaštita ne prepozna kvar što ponekad može dovesti do
požara.
2. PRIMJER STATISTIČKE ANALIZE KVAROVA NA
DISTRIBUCIJSKIM SREDNJENAPONSKIM MREŽAMA
Kvarovi nadzemnih elektroenergetskih vodova mogu
uzrokovati požar s katastrofalnim štetama i ljudskim
žrtvama. Pitanje je koliko je to česta pojava jer veoma
rijetko se za neki požar može sa sigurnošću reći što mu
uzrok. Velikom broju požara se uopće ne nađe uzrok.
U nastavku će biti statistički analizirani kvarovi na 10 kV
nadzemnim vodovima u periodu od 10 godina na područ-
ju Općine Široki Brijeg, koje pokriva JP “Elektroprivreda
HZ-HB’’ d.d. Mostar, poslovnica “Elektro Široki Brijeg’’.
Podaci su dobiveni iz Dispečerskog Centra (DC) Pogona
Grude (DC Županije Zapadnohercegovačke) [24].
Cilj je dobiti sliku o kvarovima prema uzroku nastanka da
bi se statistički odredila potencijalna povezanost s poža-
rima.
Osnovne karakteristike 10 kV nadzemnog voda (DV) su:
- materijal vodiča: Al/Če (Al/Fe),
- tipovi stupova: oko 75% drvenih stupova,
- ukupna duljina vodova: oko 220 km,
- ukupna broj izvoda: 10.
Podjela kvarova prema uzroku nastanka:
- palo uže (PU),
- probio izolator (PI),
- probio kabel (PK),
- ispad DV radi kvara na TS (TS),
- šuma (Š),
- prolazni kvar (APU),
- preopterećenje (PO),
- kvar na Prijenosovim postrojenjima (KPP),
- pao stup (PS),
- nepoznat razlog (NR).
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 101

U Tablici I prikazan je broj kvarova po godinama prema

uzroku nastanka. Ukupan broj kvarova u desetogodiš-
njem periodu je 2957 ili prosječno 295 kvarova po godini.
Na Slici 7 dat je grafički prikaz odnosa uzroka kvarova u
postocima u višegodišnjem periodu (10 godina) od 2005.
2014. godine.
Opravdano se sumnja da:
- PU može dovesti do zapaljenja vegetacije na tlu ako
vodič padne na tlo s visokim prelaznim otporom i ne
proradi zemljospojna zaštita,
- PI može dovesti do požara na vrhu stupa,
- Š se može uplesti između vodiča i dovesti do sudara-
nja vodiča ili do zapaljenja samog drveta koje dodiru- Slika 7: Postotni odnos uzroka kvarova na nadzemnim
vodovima u desetogodišnjem periodu
je vodič, naravno ako kratkospojna ili zemljospojna
zaštita brzo ne prepoznaju i isključe vod,
- APU s jednom ili dvije prorade u kratkom vremenu
daje za pravo vjerovati da je do kvara došlo ili suda-
kvara nadzemnih elektroenergetskih vodova i požara, te
ranjem vodiča ili dodirom vodiča i grane,
provođenje mjera za sprječavanje odnosno smanjivanje
- PS s vodičima na zemlji može izazvati požar ili suda-
vjerojatnosti nastanka požara zbog nadzemnih vodova.
ranjem vodiča i stvaranjem iskri može također izazva-
ti požar. To je moguće u slučajevima kada zaštitni Nije poznato da postoji statistika požara po uzrocima za
uređaji ne registriraju ovaj uzrok kvara. područje općine Široki Brijeg. Stoga je nemoguće reći
Može se primijetiti da je postotak kvarova koji mogu koliko je stvarno požara nastalo zbog kvara elektroener-
uzrokovati požar: getskih vodova.

- PU: 8,76%,
3. NAČINI ZA SMANJENJE VJEROJATNOSTI NASTANKA
- PI: 4,67%,
POŽARA ZBOG NADZEMNIH ELEKTROENERGETSKIH
- Š: 3,38%,
VODOVA
- APU: 41,46%,
- PS: 4,33%. U prethodnom tekstu su spomenute neke od mjera za
zaštitu od požara za karakteristične pojave kod nadze-
Dakle, ukupno 62,60% kvarova u 10 godina na svim
mnih vodova.
zračnim vodovima je moglo ili je izazvalo požar.
Sve te mjere mogu se općenito podijeliti na:
Spomenuti postotak je dosta visok i daje zabrinjavajuće
visoku vjerojatnost za nastanak požara zbog kvara nad- 1. mjere održavanja vodova i trasa kojima vodovi prolaze,
zemnih vodova. To zahtijeva istraživanje povezanosti 2. mjere upravljanja (menadžmenta) vodovima,
3. mjere podešenja zaštita i monitoringa električnih
parametara voda u svrhu prepoznavanja kvara koji
Tablica I: Godišnji broj kvarova prema uzroku nastanka može uzrokovati požar.
God. Broj ispada
3.1. Mjere održavanja vodova i trasa vodova
PU PI PK TS Š APU PO KPP PS NR
Općenito, u [22], [25]-[30] su navedene najvažnije mjere
2005 27 12 1 89 3 180 2 5 9 1 predviđene na vodovima i njihovim trasama, a s ciljem da
2006 25 20 0 81 10 182 21 26 21 0 ti vodovi ne uzrokuju požare:
2007 20 22 6 46 9 154 4 0 6 0 - sječa šume (raslinja) u trasi vodova tako da grane ne
2008 24 18 5 61 5 133 2 20 8 2 mogu narasti do vodiča,
- zamjena dotrajalih elemenata vodova: stupova, vodi-
2009 18 5 2 64 10 142 6 33 10 2
ča, izolatora i dr.,
2010 28 16 3 54 14 124 2 32 11 40 - ugradnja stupova koji su teško zapaljivi,
2011 29 9 6 43 13 113 2 7 12 20 - ugradnja silikonskih izolatora,
- ugradnja odstojnika na mjesta gdje se ponavlja suda-
2012 15 7 1 19 12 52 0 2 10 50
ranje vodiča,
2013 42 18 2 56 4 47 0 0 17 84 - pranje izolatora,
2014 31 11 1 55 20 99 9 4 24 135 - pregled i zamjena dotrajalih spojeva.
102 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Mjere upravljanja vodovima trebale bi rezultirati planovi-
ma, izvještajima, troškovnicima i ugovorima za provođe-
nje gore navedenih radnji na vodovima, a u svrhu smanje-
nja vjerojatnosti nastanka požara. Navedene mjere bi
morale biti provođene u praksi kod svih vlasnika vodova
u periodičkim intervalima koje određuje regulator sustava.
3.2. Mjere upravljanja vodovima
Mjere upravljanja (menadžmenta) vodovima [25]-[31]
mogu se podijeliti na:
- WEB GIS monitoring šuma gdje bi se požar uočio u
samom nastanku dok se još ne proširi i uzme maha,
- plan redovitih i izvanrednih obilazaka trasa vodova uz
inspekcijski pregled svih elemenata vodova: stupovi,
izolatori, vodiči, raslinje oko vodova, spojevi, udaljeno-
sti između vodiča i dr.,
- izrada godišnjeg plana zaštite od požara kojeg mogu
uzrokovati vodovi,
- vođenje statistike o požarima nastalim na dionicama
voda,
- predviđanje broja kvarova voda u ovisnosti o vremen-
skim prilikama kao mjera prevencije od nastanka
požara i kao pokazatelj potrebnog financijskog ulaga-
nja u pouzdanost i sigurnost voda,
- podjela terena gdje su trase vodova na različite
požarne zone u svrhu donošenja plana zaštite od
požara zbog elektroenergetskih vodova kao uzročni-
ka i kao smjernica za financijska ulaganja u vodove,
- donošenje godišnjeg budžeta za investiranje u vodo-
ve koji imaju povećanu vjerojatnost da uzrokuju požar,
- vođenje baze podataka vodova.
Jedinstvena baza podataka nadzemnih vodova (GIS-
geografski informacijski sustav) bi doprinio prevenciji
velikog broja požara koji nastaju zbog elektroenergetskih
vodova. Mjere upravljanja vodovima imaju za svrhu pra-
vilnu eksploataciju vodova i kvalitetno upravljanje vodovi-
ma po pitanju zaštite okoliša od zapaljenja zbog vodova
čije se trase nalaze u krajevima gdje je povećana opa-
snost od požara. Ove mjere doprinose racionalnijem
trošenju raspoloživih novačnih sredstava.
3.3. Mjere podešenja zaštita i monitoring električnih
parametara voda
Mjere za podešenje zaštita i monitoringa električnih para-
metara voda u svrhu prepoznavanja kvara koji može
uzrokovati požar i isključenje tog voda suvremene su
mjere zaštite krajolika od električnog voda kao uzročnika
požara. Te mjere, odnosno primjena tih mjera je još u
začetku i više je bazirana na teorijskim pretpostavka i
praktičnim testiranjima, nego na stvarnoj eksploataciji.
To su mjere koje su razvijene posljednih godina [17], [18],
[22], [32]. One mogu biti jednostavne poput mjere opisa-
ne kod zaštite od požara na vrhu stupa kao uzročnika
požara ili složenije, kao mjera bazirana na GSM (engl.
Global System for Mobile Comunications) tehnologiji.
Mjera zaštite od kvarova s velikim prijelaznim otporom na
mjestu kvara koje klasična zemljospojna zaštita ne pre-
poznaje može biti, kako je već spomenuto, i putem sofi-
sticiranih uređaja koji su osmišljeni isključivo za tu namje-
nu. Ti uređaji bi se spajali na sabirnice odvoda preko
strujnih i naponskih mjernih transformatora na pojedini
odvod i na osnovu određenih algoritama za praćenje
sinusnog oblika struje i napona prepoznavale ovaj tip
kvara. Te mjere bi dovele do manje vjerojatnosti nastanka
požara zbog kvara nadzemnih vodova. Ti uređaji su bazi-
rani na višegodišnjim istraživanjima sinusnog oblika stru-
je i napona kod različitih prije spomenutih kvarova (ali i
ostalih kvarova koji mogu dovesti do požara). Kada ure-
đaj prepozna iz valnog oblika struje i napona da se radi
o kvaru kod visokih prijelaznih otpora, jednostavno može
dati nalog zaštiti da isključiti vod. Upitna je komercijalna
iskoristivost i praktična primjena većeg broja ovakvih ure-
đaja. Naime, odvodi su već opremljeni uglavnom zaštit-
nim relejima, a pored uređaja za monitoring kvalitete
električne energije koji polako ulaze u eksploataciju upit-
no je njihovo komercijalno korištenje. Opisani uređaji
mogli bi doživjeti širu primjenu u pametnim mrežama.
Prema [33] zaštita vodova koji prolaze područjem osjet-
ljivim na zapaljenja biomase može se realizirati ultra brzim
prekidačima koji isklapaju vod veoma brzo (praktički tre-
nutno). Potencijalni problemi u tom slučaju bili bi selekti-
ranje zaštite vodova.
4. ZAKLJUČAK
U radu je analizirana pojava mogućeg nastanka požara
zbog nadzemnih elektroenergetskih vodova. Analizirano
je više pojava kod nadzemnih elektroenergetskih vodova
koji mogu dovesti do potencijalnog nastanka požara
ispod/oko trase voda. Može se reći da je više načina na
koje nadzemni vod može potencijalno uzrokovati požar.
Vidljivo je da su ti kvarovi statističke prirode pa je stoga i
vjerojatnost nastanka požara zbog pojava na nadzemnim
vodovima statističke prirode. Urađena je studija slučaja
kojoj je rezultat da postotno visok broj kvarova može
uzrokovati požar. U radu su analizirane i neke metode
koje bi dovele do smanjenja broja kvarova koji mogu
uzrokovati požar, a posljedično i smanjiti beznaponske
pauze. Daljnji rad bi se trebao sastojati u detaljnijoj anali-
zi načina štićenja voda da isti ne uzrokuje požar, s
posebnim osvrtom na podešenja električnih zaštita koje
štite te vodove.
LITERATURA
[1] R. Hewa Lunuwilage “Study of Pole-top Fire Development
in Power Distribution Networks’’, School of Electrical and
Computer EngineeringCollege of Science, Engineering
and Health RMIT University, Doctor of Philosophy diserta-
tion, 2013.
[2] S. Pathak, P. Sokolowski, A. Dwivedi, F. Buratto, X. Yu, K.
Wong, “Investigation of Pole Fire on a 22kv Wooden
Power Pole Structure,” presented at the Symposium onE-
lectrical Energy Evolution in China and Australia, 2008.

[3] P. M. Ross, “Wood Structure Burning by Leakage
Currents,” Electrical Engineering, vol. 66, pp. 472-474,
1947.
[4] P. M. Ross, “Burning of Wood Structures by Leakage
Currents,” Transactions of the American Institute of
Electrical Engineers, vol. 66, pp. 279-287, 1947.
[5] K. L. Wong, M. F. Rahmat, “Investigation of Leakage
Current in Wooden Pole Using Ladder Network Model,” in
Proceeding of Australasian Universities Power Enginee-
ring Conference, pp. 1-5, 2008.
[6] K. L. Wong, M. F. Rahmat, “Study of Leakage Current
Distribution in Wooden Pole Using Ladder Network
Model,” IEEE Transactions on Power Delivery, vol. 25, pp.
995-1000, 2010.
[7] K. L. Wong, M. F. Rahmat, “Feasibility Study of Leakage
Current Shunting Method Based on the Ladder Network
Model,” IEEE Transactions on Power Delivery,vol. 25, pp.
1133-1137, 2010.
[8] R. Filter, J. D. Mintz, “An improved 60 Hz Wood Pole
Model,” IEEE Transactions on Power Delivery, vol. 5, pp.
442-448, 1990.
[9] R. Filter, “The Influence of Wood Pole Preservatives on
Wood Fire and Electrical Safety,” IEEE Transactions on
Power Apparatus and Systems, vol. PAS-103, pp. 3089-
3095, 1984.
[10] K. L. Wong, M. F. Rahma “Feasibility Study of Leakage
Current Shunting Method on Wooden Pole,’’ Proceedings
of the 16th International Symposium on High Voltage
Engineering, Johannesburg, 2009.
[11] P. J. Sokolowski, A. Dwivedi, S. Pathak, F. Buratto, X. Yu
“Investigating the Impedance of a Wooden Power Pole
After a Pole Fire,’’ Australasian Universities Power Engi-
neering Conference (AUPEC’08), 2008.
[12] K. V. Thejane et. Al. “Pole Top Fires: Review of Work to
Date and a Case for Further Research,’’ IEEE PES Power
Africa 2012 Conference and Exposition Johannesburg,
South Africa, 9-13 July 2012.
[13] K. L. Wong, S. Pathak, X. H. Yu “Leakage Current Flow
through Wooden Pole Structures of Varying Age on Over-
head Distribution System’’ Power Engineering Conferen-
ce AUPEC 2007, Australasian Universities, pp. 1-6, 2007.
[14] I. Ramljak “Veličine iskri kod sudaranja vodiča kao dodat-
ni kriterij zaštite elektroenergetskog voda,’’ doktorska
disertacija, FESB, Split, 2016.
[15] B. M. Aucoin, B. Don Russell “Distribution High Impedan-
ce Fault Detection Utilizing High Frequency Current Com-
ponents,’’ IEEE Transactions on Power Apparatus and
Systems, Vol. PAS-101, No. 6 June 1982.
[16] C.D. Halevidis, S.D. Anagnostatos, A.D. Polykrati, E.I.
Koufakis, P.D. Bourkas “Proposal of a Protection Method
Against Probable Consequences to Humans and Thee-
nvironment From Short-Circuit or Abruption of a Low-Vol-
tage Distribution Line Conductor,’’ IET Gener. Transm.
Distrib., Vol. 4, Iss. 7, pp. 793–800, 2010.
[17] R. Das, D. Bayoumi “System For Detection Of High Impe-
dance Fault,’’ 19th International Conference on Electricity
Distribution CIRED, Vienna, 21-24 May 2007.
[18] URL: http://wildfiremitigation.tees.tamus.edu/faqs/
detectable-line-phenomena, 19.12.2014.
[19] T. Blackburn “Conductor Clashing Characteristics of
Overhead Lines,’’ Electric energy conference, Newcastle,
pp. 212-216, 1985.
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 103
[20] A. F Mills, X. Hang “Trajectories of Sparks from Arcing
Aluminum Power Cables,’’ Fire Technology, 20(2), pp.
5-14. 1984.
[21] URL: http://www.scvclassactions.com.au/Pomber-
net%20Fire%20Court%20Documents/Plaintiff%27s%20
Closing%20Submissions.pdf. 01.05.2013.
[22] B. Don Russell, C. L. Benner, J.A Wischkaemper “Distri-
bution Feeder Cause Wildfires: Mechanisms and preven-
tion’’ Protective Relay Engineers, College Station TX, pp.
43-51, 2012.
[23] D.S Tse, A. Fernandez-Pello “On The Flight Paths of Metal
Particles and Embers Generated by Power Lines in High
Winds-a Potential Source of Wildland Fires,’’ Fire Safety
Journal, 30, pp. 333-356. 1998.
[24] Izvješća dispečerskog Centra Pogona Grude (Županije
Zapadnohercegovačke) od perioda 2005.-2014.
[25] W. K. Daily “Engineering Justification for Tree Trimming,’’
IEEE Transactions on Power Delivery, Vol. 14, No. 4,
October 1999.
[26] D. Stipaničev, M. Bugarić, Lj. Šerić, T. Jakovčević “Web
GIS Technologies in Advanced Cloud Computing Based
Wildfire Monitoring System,’’ The 5th International
Wildland Fire Conference, Sun City, South Africa, 9–13
May 2011.
[27] T. Perica “Iskustva Elektre Šibenik u Prevenciji, Gašenju u
Sanaciji Posljedica Požara,’’ HO CIRED, 1. Savjetovanje,
Šibenik, 18. - 21. svibnja 2008.
[28] “Power Line Fire Prevention Field Guide,’’ California, USA,
November 2008.
[29] “Bushfire Management Plan,’’ izdanje Elektroprivredne
kompanije Western Power, Australia
[30] “Bushfire Mitigation Plan 2014-2019,’’ izdanje Elektropri-
vredne kompanije Jemena Electricity Networks, Australia,
2014.
[31] Y. Zhou, A. Pahwa, S. Das “Prediction of Weather-Related
Failures of Overhead Distribution Feeders,’’ 8th Internati-
onal Conference on Probabilistic Methods Applied to
Power Systems, Iowa State University, Ames, Iowa, Sep-
tember 12-16, 2004.
[32] J. A. Wischkaemper, C. L. Benner, B. Don Russell
“Electrical Characterization of Vegetation Contacts with
Distribution Conductors – Investigation of Progressive
Fault Behavior,’’ Transmission and Distribution Conferen-
ce and Exposition, Chicago, Il, pp. 1-8, 2008.
[33] B. A. Watson “A Protection Scheme Using Ultra-fast Cir-
cuit Breakers for Wildfire Mitigation and Reliability Impro-
vement for Rural Distribution,’’ T&D Conference and
Exposition, 4 IEEE PES, Chicago, Il., pp. 1-6, 2014.
BIOGRAFIJA
Ivan Ramljak rođen je u Mostaru (BiH). Diplomirao je elektro-
tehniku na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje
(FESB) u Splitu 2009. godine, smjer elektroenergetski. Na
istom fakulteteu je doktorirao 2016. godine, polje tehničkih
znanosti, područje elektrotehnike, grana elektroenergetika. Od
2009. godine radi u Elektroprivredi HZ HB d.d. Mostar. Od
2011. godine radi i kao predavač na Visokoj školi Logos
Mostar. Područje zanimanja: zaštita u elektroenergetskim mre-
žama, kvaliteta električne energije, obnovljivi izvori energije,
upravljanje i ušteda u javnoj rasvjeti, planiranje upravljanje i
održavanje distributivnih mreža, uzemljivači sustavi i dr. Autor
je više znanstvenih i stručnih članaka. Individualni je član IEEE
organizacije i BH K CIGRÉ.
104 bosanskohercegovačka elektrotehnika

IN MEMORIAM
PROF. DR. SALIH SADOVIĆ, DIPL. ING. EL.
(09.12.1947. – 01.02.2016.)
Prof. Salih Sadović, nekadašnji dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Saraje-
vu, pripada generaciji utemeljitelja današnjeg Odsjeka za elektroenergetiku na ETF-u,
generaciji izvrsnih profesora koja je dala neizbrisiv pečat i nemjerljiv doprinos ugledu koji
ETF uživa u zemlji i inostranstvu. Grad Sarajevo je veličinu tog djela prepoznao još 1990.
godine kada je prof. Sadoviću dodijeljena prestižna Šestoaprilska nagrada grada Sara-
jeva za veliki doprinos razvoju elektroenergetike na Univerzitetu u Sarajevu.
Imao sam čast i privilegiju da učim od prof. Sadovića i od svih profesora iz ove slavne
generacije. Prof. Sadović je bio stariji od mene samo nešto više od pet godina, a ipak
je bio i moj profesor.
Sjedio sam za svojim radnim stolom kad su mi javili da je umro. Otvorio sam ladicu stola
i potražio svoj indeks s magistarskog studija na ETF-u Sarajevu. Davno, još prije rata pre-
davao mi je dva predmeta: „Teoriju polja“ i „Rješavanje i oblikovanje polja numeričkim
metodama“. Gledao sam u indeksu njegove ocjene i njegove potpise, a onda sam se sjetio našeg posljednjeg susreta.
Sjedili smo i razgovarali na klupi ispred laboratorijā Odsjeka za elektroenergetiku uz koje je prof. Sadović imao svoj
kabinet. Gledali smo u dvorište ispred nas, u solarno drvo koje su, uz njegovu podršku, zamislili i napravili njegovi
asistenti s grupom studenata. Njegova ideja je bila da se tu napravi mini hidrocentrala s akumulacijom u dva nivoa i
pumpom. Njoj bi se pridružila mala vjetroelektrana negdje na Bjelašnici ili Igmanu s daljinskim nadzorom i upravlja-
njem. U okviru te Laboratorije na ETF-u bio bi i automatizirani mjerni i upravljački sistem koji bi kontinuirano pratio
ovu proizvodnju i potrošnju električne energije.
Govorio je o ideji da se distributivna trafostanica, koja se nalazi tu ispred laboratorije pored dalekovodnog „I-stuba“ s
tri vrste izolatora, preuredi tako da joj zidovi budu prozirni, da studenti i u prolazu mogu razgledati aparate koji se
nalaze unutra.
Pokazao mi je i specijalnu antenu postavljenu na krovu laboratorije iznad nas. Antena je dio velikog sistema za loci-
ranje mjesta udara groma. Sistem omogućava određivanje precizne lokacija udara groma u realnom vremenu.
Spomenuli smo i projekat „Virtualne laboratorije VN“ kojom bi se omogućilo on-line praćenje i izvođenje laboratorijskih
vježbi za studente u Sarajevu uz pomoć kamera postavljenih u LVN na FER-u u Zagrebu.
Pričao je o svemu ovome s entuzijazmom kao da je na početku svoje karijere i kao da ne planira ići u penziju. Uvijek
je motivirao ljude oko sebe i prenosio na njih svoj poduzetnički duh. Bio je izuzetan stručnjak koji je plijenio svojom
pozitivnom energijom, impresionirao stručnošću i znanjem koje je nesebično dijelio. Prof. Sadović je bio uzor svim
ambicioznijim studentima Odsjeka za elektroenergetiku. Zato vjerujem da će njegovi saradnici slijediti njegove ideje i
uspješno nastaviti njegove započete projekte.
Prof. Sadović je bez konkurencije bio bosanskohercegovački prvak u struci. Bio je i izvrstan menadžer. Od njega sam
učio kako se stečeno znanje može unovčiti i kako se od znanstvenih istraživanja može napraviti veoma uspješan
biznis. Učio sam to na primjeru njegove firme „Sadovic Consultant“ koju je osnovao u Francuskoj, kao i na primjeru
specijaliziranog softverskog paketa „Sigma family“ za koordinaciju izolacije u EES, kojeg danas koriste mnoge kom-
panije i elektroprivrede širom svijeta.
Osim na Elektrotehničkom fakultetu prof. Sadovića sam najčešće sretao u Parizu na velikoj međunarodnoj konferenci-
ji CIGRE. I ove godine bio sam u Parizu sa svojim mladim kolegama i asistentima. Htio sam posjetiti mezar prof. Sado-
vića i tu spustiti cvijet i grumen zemlje Bosne, grumen zemlje iz njegovog Sarajeva, ali mi je njegov sin Tarik Sadović
kazao da je, po želji prof. Sadovića, njegov pepeo prosut po Jadranskom moru, u Dubrovniku gdje je volio biti ...
Dragi Sado, neka ti je rahmet duši i vječna slava.
Sarajevo, 17.12.2016.
Mirsad Kapetanović
106 bosanskohercegovačka elektrotehnika

UPUTE ZA PISANJE RADA (NASLOV NA JEDNOM OD ZVANIČNIH JEZIKA

BOSNE I HERCEGOVINE - Times New Roman, Bold, 12pt)

PAPER WRITING GUIDELINES

(NASLOV NA ENGLESKOM JEZIKU - Times New Roman, Bold, 12pt)

Autor 1 Ime i prezime Autor 2 Ime i prezime

Preduzeće – Institucija Preduzeće – Institucija
Država Država
Email

Sažetak: Rad opisuje principe, režime, radne karakteristike i načine rada. Piše se ispod naslova u jednoj koloni.

Ključne riječi: riječ1, riječ2, riječ3...

Abstract: The paper describes principles, regimes, operational characteristics and methods of work. It is written
under the title, as one column.

Keywords: key word1, key word2, key word3...

UVOD jezik, uredništvo časopisa će obezbijediti prevod naslo-

Autor dostavlja rad Sekretarijatu BH K CIGRÉ u elek-
tronskoj formi na e-mail adresu (cigre@bhkcigre.ba)
ili uredniku časopisa na e-mail adresu (tatjana.konjic@
untz.ba). Početak rada treba da obuhvati naslov rada
(na jednom od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine i
engleskom jeziku), imena autora, preduzeće/instituci-
ju, državu i e-mail adresu jednog autora za kontakt.
Ispod gore navedenog, u jednoj koloni piše se sažetak,
ključne riječi, abstract i keywords. Tekst članka piše se
u dvije kolone i sadrži uvod, poglavlja vezana za pro-
blematiku rada, zaključak, priloge, zahvalnicu i litera-
turu. Obavezna je i kratka biografija svih autora koja
se navodi na kraju rada.
Mole se autori da prije dostavljana rukopisa prekontro-
lišu navode u dokumentu pod nazivom Inicijalni kon-
trolni spisak za autore (http://www.bhkcigre.ba/bosan-
ski/ izdanja/Inicijalni_kontrolni_spisak_za_autore.doc)
Ukoliko se rad piše na jednom od zvaničnih jezika
Bosne i Hercegovine, obavezna je upotreba neodređe-
nog, pasivnog oblika (neispravno je naprimjer upotre-
bljavati zamjenicu u 1. licu množine - možemo, izraču-
namo, dobijamo, a ispravno je - moguće je, izračuna
se, dobija se). Potrebno je voditi računa o kozistentno-
sti jezika i ne upotrebljavati različita imenovanja (ter-
mine) za isti pojam (npr. znanost i nauka; koristiti u
radu jedan ili drugi termin).
Rad se može dostaviti i na engleskom jeziku, s tim da
sažetak i ključne riječi trebaju biti napisani na jednom
od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine. Autorima,
koji dostave rad na engleskom jeziku, a jedan od zva-
ničnih jezika Bosne i Hercegovine nije im maternji
va, sažetka i ključnih riječi.
U naslovu rada izbjegavati skraćenice. Svako prvo
uvođenje skraćenice u tekst zahtijeva i njezino objaš-
njenje koje se navodi u zagradi. Opseg rada ne smije
preći 10 stranica, formata A4, uključujući i priloge.
Minimalna dužina rada je 5 stranica.
Radovi podliježu “slijepoj” recenziji (najmanje dvaju
recenzenata). Ako jedan od recenzenata konstatuje da
je rad istog sadržaja već objavljen, rad se odbija. Ako
se jedan od recenzenata izjasni negativno, a drugi
recenzent pozitivno o radu, traži se dodatno mišljenje
još jednog recenzenta. Konačnu odluku o objavljivanju
rada donosi uredništvo. Autori nisu upoznati s imeni-
ma recenzenata. Od uredništva autori dobijaju izvod iz
recenzije, pa im preko njega mogu i odgovoriti ukoliko
nisu saglasni s recenzentovim komentarima.
Izdavač BH K CIGRÉ preuzima autorska prava za
radove objavljene u časopisu Bosanskohercegovačka
elektrotehnika, ako drugačije nije regulisano. Za
autentičnost radova odgovaraju sami autori. Autori
odobravaju objavljivanje sažetaka svojih radova i/ili
kompletnih radova na Web stranici časopisa.
1. PISANJE RADA
Tekst pisati u Wordu 2003 ili novije. Preferira se pismo
Times New Roman. Tekst se kuca jednostrukim prore-
dom u dvije kolone. Veličina fonta je 10 pointa.
1.1. Prva stranica
Naslov referata napisati velikim slovima 12 pointa,
podebljano (bold). Naslov treba centrirati. Jednim
redom proreda pisati naslov na engleskom jeziku.

Imena autora pisati jednim redom proreda ispod naslova
na engleskom jeziku, malim slovima, centrirano. Uz ime-
na autora ne stavljati titule. Ispod imena autora pisati
naziv firme / institucije u kojoj su zaposleni (bez proreda).
Sažetak: (do 100 riječi) pisati malim slovima.
Ključne riječi: Autor(i) treba da navedu do 8 ključnih
riječi koje će pomoći pri identifikaciji najvažnijih tema
rada.
Abstract: (up to 100 words), in normal capitalisation.
Keywords: The author(s) shall provide up to 8 keywor-
ds to help identify the major topics of the paper.
UVOD se piše na prvoj stranici bez naprijed navedene
numeracije. Uvod predstavlja početak teksta i piše se u
dvije kolone.
1.2. Druga i sljedeće stranice
NASLOVE POGLAVLJA pisati velikim slovima po-
debljano (bold), a podnaslove malim slovima, podeb­
ljano (bold).
NASLOVE i podnaslove započeti pisati uz lijevu
marginu.
Redni broj stranice pisati na donjoj margini, centrirano.
1.3. Razmaci u tekstu
Između naslova referata i imena autora ostaviti 1 slo-
bodni red.
Sažetak početi pisati poslije dva slobodna reda, iza
adrese autora.
Ključne riječi pišu se jednim redom proreda ispod
Sažetka.
Abstract piše se jednim redom proreda ispod Ključ-
nih riječi.
Keywords piše se jednim redom proreda ispod
Abstract.
UVOD se piše s tri reda proreda ispod Keywords.
Naslovi poglavlja i potpoglavlja odvajaju se od teksta
jednim slobodnim retkom.
Između posljednjeg retka jednog poglavlja i naslova
drugog poglavlja ostavljaju se 3 slobodna retka. Izme-
đu posljednjeg retka jednog poglavlja i podnaslova
(stupanj 1.1.) ostavljaju se 2 slobodna retka.
2. NASLOVI I PODNASLOVI
Naslove poglavlja treba stupnjevati u decimalnoj klasi-
fikaciji, npr.
1. NASLOV POGLAVLJA
1.1. Naslov drugog stupnja poglavlja
1.1.2. Naslov trećeg stupnja poglavlja
Godište 10, Januar/Decembar 2016. 107
2.1. Jednadžbe
Jednadžbe pisati u Microsoft Equation Editoru ili
MathType dodatku (www.mathtype.com). Jednadžbe se
u rad dodaju na sljedeći način: Insert | Object | Create
New | Microsoft Equation ili MathType Equation. Na
desnom rubu teksta, u redu na kojem pisana jednadžba,
u zagradi treba naznačiti njen broj, počevši od broja (1),
pri čemu je korisno koristiti desni (right) tabulator.
I u jednadžbama i u tekstu koristiti za:
– varijable označene latiničnim slovima italic pismo
(a, x, P1, ...),
– varijable označene grčkim slovima regular (normal)
pismo (α, β, γ, ...),
– funkcije i cifre regular (normal) pismo,
– kompleksni broj pisati sa crticom Z ili podebljano Z
– za oznake matrica podebljano (bold).
2.2. Slike, dijagrami, fotografije i tabele
Slike, dijagrami, fotografije i tabele smještaju se uz
odgovarajući tekst, u koloni, centrirano i bez okvira.
Slike, dijagrami, fotografije numerišu se od 1 (arap-
skim brojevima, Slika 1:), a tabele od I (rimskim bro-
jevima, Tabela I:). Brojevi i nazivi slika, dijagrama i
fotografija pišu se ispod (centrirano), a brojevi i nazivi
tabela iznad tabela (s lijevim poravnanjem). Sliku,
dijagram, fotografiju i tabelu potrebno je od teksta
odvojiti za jedan prazan red.
Ako slike, dijagrami, fotografije i tabele ne mogu stati
u jednu kolonu tada se smještaju po čitavoj širini stra-
nice (poštujući lijevu i desnu marginu), na početku ili
kraju stranice. Preporučuje se izbjegavanje formatira-
nja slika, dijagrama, fotografija i tabela na manje od
širine jedne kolone. Sve mora biti jasno i dovoljno kon-
trasno. Sve slike, dijagrami, fotografije i tabele moraju
biti pozvane u tekstu i to prije nego se postave u tekstu.
Ukoliko se slika sastoji od dva dijela, naslov slike treba
da sadrži (a) i (b) dio (Slika 2.a:, Slika 2.b:). Naslovi ne
treba da budu dio slike. Naslov se ne stavlja u okvir
povezan za sliku. Slika ne treba imati okvir. Skraće-
nice tipa Sl., Fig. ili Tab. se ne koriste.
Slika 1: Primjer označavanja slike
108 bosanskohercegovačka elektrotehnika

3. JEDINICE
Jedinice koje se koriste u tekstu treba da budu SI ili
CGS (SI jedinice se preporučuju). Britanske jedinice se
također mogu koristiti, ali se u tom slučaju navode u
zagradi, npr. 15 Gb/cm2 (100 Gb/in2), osim u slučaju
kada se koriste kao pokazatelji tržišnih proizvoda, npr.
„3 ½-in disk drive”. Potrebno je izbjegavati kombino-
vanje SI i CGS jedinica.

4. ZAKLJUČAK
Slika 2.a: Primjer 1 Slika 2.b: Primjer 2 Na kraju prezentovanja tretirane teme obavezno se
daje zaključak koji ističe najvažnije segmente u radu,
važnost rada, te navodi moguće smjernice za dalja
Tabela I: Primjer označavanja tabele istraživanja.
OPŠTI PODACI
Dimenzije 665/690/265 mm
PRILOG
Naslov poglavlja se ne numeriše. Prilozi su tekst, jed-
Težina 64 kg
nadžbe, crteži, fotografije, dijagrami, tablice, čije
Radna temperatura -25°C do 60°C dimenzije ne prelaze 17x24.7 cm, pripremljeni na isti
Vlastita potrošnja tokom noći 1W način kao i prethodni dio.
Tip Bez transformatora
TEHNIČKI PODACI ZAHVALNICA
Naslov ovog dijela se ne numeriše. U ovom dijelu auto-
Ulazna snaga (cosφ=0) 15340 W
ri se mogu zahvaliti onima koji su finansijski ili na
Max. ulazni napon 1000 V neki drugi način podržali izradu rada ili prezentova-
Opseg napona MPPT-a 360 V – 800 V/600 V nog istraživanja.
Min. ulazni napon 150 V/188 V
Max. ulazna struja 33 A/11 A LITERATURA
Naslov ovog dijela se ne numeriše. Literatura se piše
Broj MPPT-a 2
redoslijedom kako se pominje u tekstu. U tekstu se na
Maksimalna 98,2%
Efikasnost literaturu poziva u uglastoj zagradi, samo brojem, npr.
Europska 97,8% [1]. Više referenci se navodi svaka posebno u uglastoj
zagradi, npr. [2], [3], [5]–[8]. Navesti imena svih autora
prema redoslijedu na izvoru i ne koristiti ‘’et.al.’’, osim
Dijagram mora biti jasno predstavljen vidljivim ozna-
ako nije više od 5 autora. Primjer ispisa literature slijedi:
kama na kordinatnim osama. Koordinatne ose treba da
budu označene pripadajućom veličinom i jedinicom [1] I1. (ime inicijali) Prezime1, I2. Prezime2: Naslov
kao što je prikazano na slici 3. publikacije, gdje je publikacija objavljena /naziv
časopisa, broj ili volumen časopisa, datum, broj
stranice od-do,/ ili konferencija na kojoj je rad
objavljen, datum održane konferencije, broj strani-
ce od-do/ ili izdavač knjige, godina izdanja.
Za e-izvore pored navedenih podataka, potrebno je
navesti i web stranicu izvora sa datumom pristupa.

Slika 3: I-V kriva sa tačkom maksimalne snage
BIOGRAFIJA
Naslov poglavlja se ne numeriše. Kratka biografija
svakog od autora mora biti navedena. Potrebno je da
počne sa imenom i prezimenom autora. Biografija svih
autora ne smije da pređe maksimalno dozvoljen broj
stranica za rad (10 stranica).
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 109

PAPER WRITING GUIDELINES

(TITLE IN ENGLISH - Times New Roman, Bold, 12pt)

UPUTE ZA PISANJE RADA (IN ONE OF THE OFFICIAL LANGUAGES

OF BOSNIA AND HERZEGOVINA – Times New Roman, Bold, 12pt)

Author 1 Name and Surname Author 2 Name and Surname

Company - Institution Company - Institution
State State
Email

Abstract (in English): The paper describes principles, regimes, operational characteristics and methods of work.
It is written under the title, as one column.

Keywords (in English): word 1, word 2, word 3, ...

Sažetak (na jednom od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine): Rad opisuje principe, režime, radne karakte-
ristike i načine rada. Piše se ispod naslova u jednoj koloni.

Ključne riječi (na jednom od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine): riječ1, riječ2, riječ3...

INTRODUCTION
The author submits the manuscript to the Secretariat of
the BH K CIGRE, in electronic format to the e-mail
address (cigre@bhkcigre.ba) or to the editor of the jour-
nal at email address (tatjana.konjic@untz.ba). The start
of the paper should introduce the title (in one of the offi-
cial languages of Bosnia and Herzegovina and in English),
names of authors, company/industry, state and e-mail
address of one of the authors for contact. Below that,
abstract and key words in one of the official languages of
Bosnia and Herzegovina and in English are given in one
column. The text of the paper is written in two columns,
it contains introduction, chapters related to the described
problems, conclusion, attachments, expression of gratitu-
de and literature. A short biography for all authors is
obligatory, and it is listed at the end of the paper.
The author(s) are kindly requested to verify the allegati-
ons in the document titled Initial Journal Check List for
Authors (http://www.bhkcigre.ba/bosanski/ izdanja/Ini-
cijalni_kontrolni_spisak_za_autore.doc).
If the paper is written in one of the official languages of
Bosnia and Herzegovina, the use of undetermined, passi-
ve form is required (it is incorrect to use pronoun in the
1st person plural – we can, we calculate, we get, while the
correct form is: it is possible, it is calculated, it is recei-
ved). It is necessary to pay attention to the consistency of
the language and not to use different terms for the same
idea (e.g. science in western and eastern option, using
both terms in the same paper).
The paper can also be submitted in English, but the
abstracts and key words must also be written in one of
the official languages in Bosnia and Herzegovina. The
editorial will provide the translation of the title, abstract
and key words for the papers submitted in English by
authors who are not native in any of the official lan-
guages of Bosnia and Herzegovina.
Avoid abbreviations in the title of the paper. Each first
introduction of an abbreviation in the text requires its
explanation given in parenthesis. The volume of the work
should not be more than 10 pages, A4 format, including
annexes. Minimum length is five (5) pages.
The papers are subjected to “blind” review (at least two
reviewers). If one of the reviewers states that the paper of
same content has already been published, the paper will
be refused. If one of the reviewers gives negative opinion,
and the other gives positive opinion, an additional opinion
of a third reviewer will be sought for. The final decision
on publishing a paper is made by the editorial. The aut-
hors are not informed on the names of reviewers. The
authors will receive the conclusion of the review from the
editorial, and they can respond to the editorial if they
disagree with the review.
The publisher, BH K CIGRE keeps all rights for the papers
published in the journal Bosanskohercegovačka elektro-
tehnika, if not differently agreed. Responsibility for the
authenticity of the papers lies with the authors themselves.
The authors authorise publishing of abstracts and/or full
papers on the web page of the journal.
1. WRITING THE PAPER
Text should be written in Word, version 6.0 or higher.
Times New Roman font is preferred. The text is typed with
single spacing, in two columns. Size of font is 10 points.
1.1. The first page
The title of the paper should be written in capital letters,
of 12 points, bold. The title should be centred. Single spa-
cing should be used to write the title in English.
110 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Names of authors should be written with single spacing,
under the title in English, with standard capitalisation,
centred. Names of authors should contain their titles.
The name of company or institution in which the authors
are employed should be written below the names of aut-
hors (without interval).
Abstract (in English): (up to 100 words), in normal capi-
talisation.
Keywords (in English): Author(s) should state up to 8
keywords to be used to identify the most important topics
of the paper.
Sažetak: (do 100 riječi) pisati malim slovima.
Ključne riječi: Autor(i) treba da navedu do 8 ključnih
riječi koje će pomoći pri identifikaciji najvažnijih tema
rada.
INTRODUCTION is written on the first page, without
previous numeration. The introduction presents the start
of the text and it is written in two columns.
1.2. Second and following pages
TITLES OF CHAPTERS should be written in capital
letters (bold), and subtitles in normal capitalisation
(bold).
TITLES and subtitles need to be started along the left
margin.
The ordinal numbers of pages should be written in the
bottom margin, centred.
1.3. Interspaces in the text
Between the title of the paper and names of authors, the-
re should be one line left.
Abstract should be written after two lines left, after the
authors’ addresses.
Keywords are written with one line left, after the
Abstract.
Sažetak se piše jednim redom proreda ispod ispod
Keywords.
Ključne riječi se pišu jednim redom proreda ispod
Sažetka.
INTRODUCTION is written with three lines left after
the Keywords.
New chapters and subchapters are separated from text
with one line left.
Three empty lines are left between the last line of a chap-
ter and the title of the next chapter. Two empty lines are
left between the last line of one chapter and sub-title
(level 1.1).
2. 2. TITLES AND SUBTITLES
Titles of chapters should be graded in decimal classifica-
tion, e.g.:
1. TITLE OF CHAPTER
1.1. Title of the second level of the chapter
1.1.2. Title of the third level of the chapter
2.1. Equations
Equations should be written in Microsoft Equation Edi-
tor, or MathType addition (www.mathtype.com). The equ-
ations are added to the paper only in the following way.
Insert | Object | Create New | Microsoft Equation or
MathType Equation. On the right edge of the text, in the
line in which the equation is written, its number should be
stated in parenthesis, starting with number (1), where it
would be useful to use the right tabular.
In both equations and text, one should use the following:
– variables marked with Latin alphabet italic (a, x, P1, ...),
– variables marked with Greek alphabet regular writing
(α, β, γ, ...),
– functions and figures in regular letters,
– complex numbers should be written with underlined
Z, or Z bold.
– marking of matrixes should use bold.
2.2. Images, diagrams, photos and tables
Images, diagrams, photos and tables are positioned along
the corresponding text, cantered, without frames.
Images, diagrams, photos are numerated from 1 (Arabic
numbers, Figure 1:), and tables are numbered from I
(Roman numbers, Table I:). Numbers and titles of images,
diagrams and photos are written under them (centred),
and numbers and titles of tables are given above them
(left justification). An image, diagrams, photo or tables
needs to be divided from text with one empty line.
If images, diagrams, photos and tables cannot fit in one
column, they are then positioned across the page (respec-
ting left and right margins), at the beginning or at the end
of the page. It is recommended to avoid formatting of
images, diagrams, photos and tables to less than one colu-
mn width. Everything must be clear and sufficiently con-
trasted. All images, diagrams, photos and tables must be
linked within the text, prior to positioning them in the text.
If an image has two parts, the title of the image should
contain parts (a) and (b) (Figure 2.a:, Figure 2.b:). Titles
should not be a part of the image. The title is not positi-
oned within the frame linked to the image. The image
should not have a frame. Abbreviations like Im., Fig. or
Tab. are not used.
Figure 1: Example of image marking
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 111

3. UNITS
Units used in text should be SI or CGS (SI units are
recommended). British units can also be used, but in such
case, they need to be placed in parenthesis, e.g.: 15 Gb/
cm2 (100 Gb/in2), except when used as indicators of mar-
keting products, e.g. „3 ½-in disk drive”. Combining of
SI and CGS units should be avoided.

4. CONCLUSION
At the end of presenting the treated topic, a conclusion
Figure 2.a: Example 1 Figure 2.b: Example 2 must be given, emphasizing the most important segments
in the work, the importance of the work, and stating the
possible directions for future research.
Table I: Example of table marking
GENERAL DATA ANNEX
Title of the chapter is not numerated. Annex is text, equ-
Dimensions 665/690/265 mm
ations, drawings, photographs, charts, graphs and their
Weight 64 kg size should not be bigger than 17x24.7 cm. They need to
Operating temperature -25°C do 60°C be prepared in the same way as the previous part.
Own consumption overnight 1W
Type Without a transformer
ACKNOWLEDGMENT
Title of the chapter is not numerated. In this part, the aut-
TECHNICAL DATA hors can than those who helped the presentation of the
Input power (cosφ=0) 15340 W paper or conducted research, or those who supported it in
Max input resistance 1000 V any other way.
Volume of resistance MPPT 360 V – 800 V/600 V
REFERENCES
Maximal input power 33 A/11 A
Title of the chapter is not numerated. Reference is given
Number of MPPT 2 in the order of appearance in text. The text refers to the
Maximum 98,2% reference using square bracket, just with a number, e.g.:
Efficiency
European 97,8% [1]. For more than one reference, they are all given sepa-
rated, bracket by bracket: [2], [3], [5]–[8]. List names of
all authors based on the source and without the use of "et.
al. ", except if there is more than 5 authors. An example
A diagram (graph) must be clearly presented by visible is given below:
markings on the coordinate axes. Coordinate axes should
[1] N1. (name, initial) Surname1, N2. Surname2: Title of
be marked with relevant size and unit, as shown in the
the publication, where it was published / name of the
Figure 3.
journal, issue or volume of the journal, date, number
of pages (from to)/ or conference where the paper was
published, date of the conference, number of pages
(from-to) /or publisher of the book, year of publishing.
In addition to the given data, listing of e-sources requires
also stating of web page of the source with the date of
access.

Figure 3: I-V curve with the point of maximum power
BIOGRAPHY
Title of the chapter is not numerated. Short biography for
each of the authors must be given. It starts with the name
and surname of the author. The biography of any author
must not be longer than the allowed number of pages (10
in total).
112 bosanskohercegovačka elektrotehnika

INICIJALNI KONTROLNI SPISAK ZA AUTORE

Prilikom pripreme rukopisa za slanje, molimo Vas da odštampate ovaj kontrolni slisak i označite svaku stavku kada je
prekontrolišete. Ako Vaš rad ne bude u formatu koji je tražen, rad će Vam biti vraćen na doradu, što će dovesti do
kašnjenja recenzije.

Ovaj rad mora biti napisan na engleskom jeziku ili na jednom od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine.

Rad se mora sastojati od slijedećih dijelova: naslov, sažetak, ključne riječi, uvod, tekst, zaključak, literatura i
kratka biografija autora.

Naslov je pisan velikim slovima i centriran na vrhu stranice.

Ime autora, kompanija, država i e-mail adresa trebaju biti napisani ispod naslova.

“Sažetak” i “Ključne riječi” su poravnate ulijevo i napisane podebljanim slovima ispod informacije o
autorima.

Naslovi i podnaslovi poglavlja su poravnati lijevo u koloni i napisani podebljanim slovima.

Naslovi poglavlja su pisani velikim slovima.

Numerisanje poglavlja počinje nakon Uvoda. Poglavlje nakon Uvoda numeriše se brojem 1 (numerisanje bez
rimskih brojeva), a numerisanje se završava s poglavljem Zaključak. Nakon cifre staviti tačku.

Prilog, Zahvalnica, Literatura i Biografija ne trebaju biti numerisani.

Za naslove podpoglavlja koristiti brojeve 1.1., 1.2., itd. Ako se podpoglavlje mora dodatno podijeliti, koristi se
numeracija tipa: 1.1.1., 1.1.2., itd. Povezani naslovi se pišu normalnom kapitalizacijom i podebljano.
Numerisanje i naslov slike se unosi ispod slike, centrirano (bez rimskih brojeva). Nakon cifre staviti dvotačku.
Prilikom pozivanja na sliku u samom tekstu, koristite cijelu riječ. Npr. “Slika 1” (ne koristiti skraćenice).
Numerisanje i naslov tabele se poravnava ulijevo i navode iznad tabele normalnom kapitalizacijom (bez
arapskih brojeva). Nakon cifre staviti dvotačku. Prilikom povezivanja na tabelu u samom tekstu, koristite cijelu
riječ. Npr. “Tabela I” (ne koristiti skraćenice).
Jednačine se označavaju sa (1), (2), itd. Prilikom pozivanja na jednačinu u samom tekstu, koristite samo broj
koji se nalazi u maloj zagradi.
Ako je rad pisan na engleskom jeziku koristi se britanski standard engleskog jezika. Obratite posebnu pažnju
na pisanje riječi "modeling" i "catalogue".

Skraćenice se ispisuju u cjelosti prilikom prvog pominjanja, ali ne i dalje u tekstu.

Dio o izrazima zahvalnosti se može staviti prije Literature, ako se to želi.

Literatura su numeriše i navodi u poglavlju Literatura, na način kako se pojavljuje u tekstu, a NE alfabetski po
imenu autora. Svaki navedeni izvor se mora pojaviti u samom tekstu. Prilikom pozivanja na izvor u tekstu,
upisati samo broj u srednjoj zagradi (npr. [1]). Prilikom pozivanja na više izvora u tekstu, svaki izvor se navodi
u odvojenoj srednjoj zagradi (tj. [2], [3], [5]-[8]).
 Godište 10, Januar/Decembar 2016. 113

INITIAL JOURNAL CHECK LIST FOR AUTHORS

As you prepare to submit your manuscript, please print out this list and check-off each item as it is completed. Failu-
re to conform to the format requirements will result in your paper being sent back to you, and a delay in review.

The paper must be written in the English language or one of the official Bosnia and Herzegovina languages.

The paper must contain the following sections: Title, Abstract, Keywords, Introduction, Body, Conclusion,
References and Biography.

The title is in upper case letters and centered on the page.

Author’s name, company, country and e-mail address should be provided under the title.

"Abstract" and "Keywords" are flush left and set in boldface under the information about authors.

Headings and subheadings are flush left in the column and set in boldface.

Headings are in upper case letters.

Numbering of sections begins after the section Introduction, which is given the number 1. (no Roman
numerals) and it should be finished with the section Conclusion. A period appears after the number.

The sections Annex, Acknowledgment, References and Biography should not be numbering.

For subheadings, the numbers used are 1.1, 1.2, etc. If a subsection must be further divided, the numbers
1.1.1, 1.1.2, etc. are used and the number and associated title are set in upper and lower case letters and in
boldface.
Figure captions appear below the figure, are centered (no Roman numerals). When referring to a figure in the
body of the text uses the entire word. For exemple, "Figure 1" (do not use abbreviations).
Table captions are flush left and appear above the table in upper and lower case letters (no Arabic numerals).
When referring to a table in the body of the text, use the entire word. For exemple, "Table I" (do not use
abbreviations).
Equations are numbered (1), (2), etc. When referring to an equation in the body of the text, only the number
enclosed in round brackets is used.

British spelling is adopted. Please pay particular attention to the spelling of "modeling" and "catalogue".

Acronyms are spelled out at first mention, but not thereafter.

An acknowledgement section can be presented before the References, if desired.

References are numbered and listed in the reference section in the order that they appear in the text, NOT in
alphabetical order by author's names. Each listed reference has to appear in the body text. When referring to
a source in the text, only the numeral enclosed in square brackets is used for identification (i.e., [1]). When
referring to more sources in the text, each source is stated in square brackets (i.e. [2], [3], [5]–[8]).
114 bosanskohercegovačka elektrotehnika

VRSTA RADA
Izvorni naučni rad je originalno naučno djelo u kojem su izneseni novi rezultati fundamentalnih ili primije-
njenih istraživanja. Po pravilu je organizovan po šemi IMRAD (Introduction, Methods, Results and Discussi-
on). Rad je sastavljen tako da se može na temelju datih informacija: a) reproducirati metodološki i računski
postupak i dobiti rezultate s jednakom točnošcu ili unutar granice stepena slobode, kako to navodi autor;
ili b) ponoviti autorova opažanja i prosuditi njegove analize; ili c) provjeriti točnost analiza i dedukcija na koji-
ma se temelje autorovi nalazi.
Pregledni naučni rad je pregled najnovijih djela o određenom predmetnom području, djela pojedinog
istraživača ili skupine istraživača s ciljem da se već publikovane informacije sažmu, analiziraju, eveluiraju ili
sintetiziraju. Donosi nove sinteze koje takodje uključuju rezultate sopstvenog istražvanja autora.
Izlaganje sa znanstvenog skupa - Može biti objavljeno samo kao cjeloviti članak koji je prethodno refe-
riran na znanstvenom skupu, a u obliku cjelovitog članka nije objavljeno u zborniku skupa.
Stručni rad - Sadrži korisne priloge iz struke i za struku.

TYPE OF THE PAPER

Original scientific paper is an original scientific work presenting new results of fundamental or applied
researches. By a rule, it is organised following the IMRAD scheme (Introduction, Methods, Results and
Discussion). The paper is consisted in the way to provide the following, based on the given information: a)
reproduce methodological and computing process and receive results of equal precision, or within the lim-
its of free grading, as given by the author, or b) repeat the author’s observations and judge his analysis, or
c) check the correctness of the analysis and deductions on which the author’s findings are based.
Review scientific paper is a review of the newest works on a given topic, a work of individual research-
er or a group of researchers with the aim to summarise, analyse, evaluate or synthesise already published
information. It brings new synthesis which also involves results of the author’s own research.
Conference paper - It can be published only as a holistic paper which was earlier referred to in a scien-
tific gathering, and was not published as a whole article in the proceedings from the gathering.
Professional paper - Contains useful contribution from the field and for the field of profession.