2

3 63

Izdava Vrijeme, Zenica Glavni urednik Muamer Spahi Grafiko oblikovanje Kenan Zeki Lektura i DTP Fatima Zimi Fotografije edo Paunovi Haris alki Privatna arhiva tampa Suton, iroki Brijeg ISBN 978-9958-18-054-5

Zenica, 2013.

Ocu...

29

131

11

Opisati grad Grad jesen Pogled s periferije Radnika spavaonica Vjernost Ljubav i ljepota Laskanja Mala Dalmacija U pjesmama

Tri dogaaja Zaobii me Trka za vremenom ta se zbivalo 1892. Zaista je divno pogledati Damlija Bijeg s Balkana Vukovi u praumi Osnivanje Pismenost Krvavi trajk Kriza Krme i javne kue Direktor Radovi Okupacija Velika izdaja Strane posljedice Oto, Rifat i Sabaha Pokuaji ruenja Rekonstrukcija Udarnik Jo jedan grad Mravinjak Manjak adresa Arhitekt Karlo Kuatko Uputstvo za upotrebu Pozorite Stvaranje ininjera Ponos i predrasude Balkan Fabriki turizam ta djeca znaju o Fabrici

97

Dekor eliku Lice s hiljadarke Stahanovistika melanholija Antin podvig Rade Bai Vlastimirova imena Dva pisca Filmovi o Fabrici Sedamnaesti dan u mjesecu

Prvi put s ocem u Fabrici Strah od Fabrike Razotkrivanje istilite Plemenita brusilica Zupanik stare maine Dezva S cigaretom nisi sam Velike stvari ta je radnik Identitet Mrnja prema Fabrici Zenica gori Melanholija

Ovo su moji nepovezani dojmovi, i ako u njima nita ne kaem, to je zato jer nemam ta rei.
Fernando Pessoa / Bernardo Soares

U govoru o Zenici malo je lijepih rijei, ee su elik, dimnjaci, zatvor, radnici, rudari... I kada mu se tepa, apokalipsa grmi iz svake rijei grad vatre i dima, uzavreli grad, grad plamenom to gori... Nema tu blagoglagoljivosti kakvom se opisuju lijepi gradovi, pa se ini da se o Zenici i nema mnogo toga rei.

Opisati grad
Teko je jednom reenicom opisati grad. Rijetki pokuavaju, jo rjei uspijevaju. Karl Scheffler je 1910. godine ovako opisao Berlin: Berlin je osuen na neprestano nastajanje i nikad na postojanje. Schefflerova reenica ostvarila se u budunosti; sjetimo se Hitlerovih planova stvaranja nakazno grandiozne Germanije, iji su temelji srueni na kraju Drugog svjetskog rata. Uz utopiju, sruen je i Berlin, a ruevine je neprirodno podijelio odvratan zid. Naravno da je teko, pa i pomalo nepristojno, uporeivati Berlin i Zenicu, ali Schefflerovu reenicu ipak koristim bez prevelike nervoze. Ona je savren kalup za iznueni jednoreenini opis Zenice u koji mogu ubaciti i nekoliko vlastitih zapaanja. Moj prvi novinski urednik bio je pokojni Slobodan Stojanovi. Bio je i pozorini reditelj pa je moda tako stekao dar zapaanja kojem sam se divio. On je u Osloboenju 1991. godine zapisao: Sudbina Zenice je da uvijek neto zapoinje, kao da je prvi put, i to po nekoliko puta, da zaboravlja ili se odrie svih ranijih iskustava, da zanemaruje ve stvorenu tradiciju zarad neke pretpostavljene, koju e ovaj grad, za neko vrijeme moda opet ponititi, jer, pobogu, kakav je to poetak, ako nije od nule.

13

Grad jesen
Gradovi mogu podsjeati na godinja doba: biti mirisni kao proljee, energini kao ljeto ili tromi kao zima. Zenica je grad jesen, nestalna, uvijek izmeu dvaju stanja. esto je i depresivna, uglavnom zbog toga to nikada ne zna ta je oekuje. Zenica je grad koji nije teko uvrijediti. Mogli bismo je prepoznati u Brechtovoj pjesmi O gradovima: Ispod njih su kanali, U njima nita, iznad njih dim se goni. Bili smo u njima. Nismo uivali. Brzo proosmo. A polako prolaze i oni. Ali, gradovi se ne mogu tek tako opisati i otpisati. Daa Drndi napisala je da gradovi priaju, otkrivaju se ili skrivaju onoliko koliko i na koji je nain ovjek voljan prii im; ono to ovjek u gradu trai, to uglavnom nae, ono pred ime, dotiui grad, zatvara oi, ostaje skriveno, potisnuto i/ili zaboravljeno. Svaki grad ima bezbroj lica, koja se svakog trenutka umnoavaju, gase i mijenjaju grimase. Najbolje je izdvojiti jedno lice i unijeti se u njega. Mogu to biti liftovi, jutarnja pica, neka trafika, porodino stablo, strugai blata, psi u sjeni krovova, tragovi u betonu, slastiarnice, pravilnik kunog savjeta... Bilo ta. Dobro je

pronai neto to razumijemo, bar donekle, ali to nas i dalje uzbuuje i tjera na istraivanje. ak i tada, uz idealne uvjete, samo najmudriji od nas mogli bi nainiti neto vie od zbira nepovezanih dojmova. Ostali pokuaji sigurno bi imali bezbroj rupa, neloginosti, uenja i otvorenih pitanja. Izabrat u jedan pogled na Zenicu, s periferije, i oprezno, s potovanjem, pokuati opisati grad.

14

15

Pogled s periferije
Zenica je oduvijek eljela da je zapaze i pohvale drugi gradovi, ali je istovremeno izbjegavala da se suoi s vlastitim specifinostima. Razliiti hroniari, iz ko zna kakvih pobuda, laskali su joj da je grad mladosti, sporta ili kulture... Moda, zaista, jeste neto od toga, ali zato izbjegavati najoitiji odgovor, koji ogroman i nametljiv lei na njezinoj periferiji i bode oi svojim iljastim konturama. Zenica i Fabrika imaju ovisniki odnos i to je jasno ak i ako prvi put ulazite u grad. Gledajui kroz staklo iz vozila koje ulazi u Zenicu, ini se da Fabrika i grad srastaju jedno s drugim kao slagalica. Nemogue je opisati Fabriku, a ne dotai grad. I obratno.

16