GERUNDIV

GERUNDIV:

TVORBA:
1. I 2. KONJ. prezentska osnova + -ndus, 3
3;
2. konj. - mone-ndus,3)
endus,3;

(1. konj. -ama-ndus,

3. i 4. KONJ prezentska osnova + -endus, 3

4. konj. audi-endus,3)

(3. konj. scrib-

(PREZENTSKA OSNOVA TVORBA:

U 1., 2. i 4. konjugaciji odbaci se infinitivni nastavak re i ono to

ostane je prezentska osnova)
1.Konjugacija: amo, 1.

ama-re

ama-

2.Konjugacija: moneo, 2.

mone-re

mone-

4.konjugacija: audio, 4.

audi-re

audi-

U 3. konjugaciji odbacuje se infinitivni nastavak ere i ono to ostane je

prezentska osnova uvijek zavri na konsonant!)
3.konjugacija: scribo, 3.

scrib-ere

scrib-

Gerundiv se deklinira kao pridjev I. i II. deklinacije (kao npr. bonus,3).

Uvijek se slae sa svojom imenicom u rodu, broju i padeu: liber legendus, puella
amanda, templum colendum
PRIJEVOD: onaj kojeg, ona koju, ono koje treba/valja/mora se + infinitiv
puella amanda - djevojka koju treba voljeti
liber legendus - knjiga koju treba itati
GERUND

TVORBA:
1. I 2. KONJ. prezentska osnova + -ndi = g. sg. gerunda
2. konj. - mone-ndi)
scrib-endi;

3. i 4. KONJ prezentska osnova + -endi = g. sg. gerunda

4. konj. audi-endi)

(1. konj. -ama-ndi;

(3. konj.

(PREZENTSKA OSNOVA TVORBA:

U 1., 2. i 4. konjugaciji odbaci se infinitivni nastavak re i ono to ostane je
prezentska osnova)
1.Konjugacija: amo, 1.

ama-re

ama-

2.Konjugacija: moneo, 2.

mone-re

mone-

4.konjugacija: audio, 4.

audi-re

audi-

U 3. konjugaciji odbacuje se infinitivni nastavak ere i ono to ostane je prezentska osnova

uvijek zavri na konsonant!)
3.konjugacija: scribo, 3.

scrib-ere

scrib-

GERUND je GLAGOLSKA IMENICA (i prevodi se na hrvatski gl. imenicom na nje: u hrv. gl.
imenica na nje pjevanje, plesanje, tranje) koja se u latinskom deklinira po II. ili odeklinaciji.
Ima samo kose padee tj. nema nominativa ni vokativa niti nema plurala. Nominativ sg.
zamjenjuje infinitivom.

G
D
AK
V
AB

ZAMJENA GERUNDA GERUNDIVOM

GERUND (ovdje u genitivu ili u bilo kojem drugom padeu)
Ako GERUND ima uz sebe OBJEKT U AKUZATIVU mora se zamijeniti GERUNDIVOM:
gaudium
knjige

legendi

gaudium

libri

librum

radost itanja
legendi

1) OBJEKT U AKUZATIVU PRELAZI U PADE GERUNDA (ovdje u genitiv sg.)

2) GERUND SE ZAMJENJUJE GERUNDIVOM I SLAE SE S OBJEKTOM U RODU,
BROJU I PADEU

POSTUPAK:

1)

gerund + objekt u akuzativu

2)

objekt u pade gerunda

3)

gerund u gerundiv i slae se u rodu, broju i padeu

s objektom

TVORBA INDIKATIVA PREZENTA AKTIVNOG

Pri tvorbi indikativa prezenta aktivnog (nemoj se prepasti naziva, to je ono to
prvo ui kod glagola!) najvanija su dva koraka:
pravilno odrediti tzv. prezentsku osnovu glagola
na prezentsku osnovu zatim dodati odgovarajue nastavke.
1.)TVORBA PREZENTSKE OSNOVE:

Kod glagola 1., 2. i 4. konjugacije prezentsku osnovu tvorimo na nain da

odbacimo nastavak re u infinitivu, a kod glagola 3. konjugacije ere.

A to je infinitiv?
Svi se glagoli u Latinskom navode u 1. licu indikativa prezenta aktivnog, a zatim
stoji oznaka konjugacije, na primjer:

amo,

moneo,

1.

2.

[amo, ama-re]

osnova uvijek na a : ama-

[moneo, mone-re] osnova uvijek na e: mone-

scribo,

3.

[scribo, scrib-ere] osnova uvijek na suglasnik: scrib-

audio,

4.

[audio, audi-re]

osnova uvijek na i : audi-

Upravo ovaj drugi dio u uglatim zagradama jest infinitiv prezenta od kojeg
odbacujemo nastavke re u 1., 2. i 4. konjugaciji odnosno ere u 3. konjugaciji.

Nakon to smo od infinitiva odbacili re odnosno ere vano je znati da u 1.

konjugaciji moramo uvijek dobiti osnovu koja zavrava na a (pa se zato i zove I
ili a- konjugacija), u 2. konjugaciji uvijek osnovu na e (pa se ona zove II ili e
konjugacija, u 3. konjugaciji osnovu koja uvijek zavri na konsonant to jest
suglasnik npr. col-ere, scrib-ere, leg-ere itd. pa se ona zove 3. Ili konsonantska

konjugacija i u 4. konjugaciji osnovu na i (ona se logino zove 4. Ili i

konjugacija).

Ovo je prvi korak koji je i najvaniji, jer esta je greka da se dobri nastavci (za
pojedina vremena, stanja itd.) jednostavno nalijepe na krivu osnovu i itava
konjugacija ispadne pogrena!
2.)NASTAVCI ZA INDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG

Kada smo odredili osnovu moemo poeti dodavati nastavke; no Latinski ne bi bio
Latinski, da i tu ne voli malo zakomplicirati stvar! Dakle, krenimo redom:

Postoje neka opa pravila za sve etiri konjugacije, a prvo jest:

da su prva lica singulara onakva kako su nam i navedena u zadatku odnosno u

rjeniku.
to onda u 1., 2. i 4. konjugaciji (3. je ta koja malo komplicira stvar!) izgleda ovako:

Kod 3. konjugacije je vano pripaziti da, budui da joj prezentska osnova

zavrava na konsonant i kada bi samo nalijepila ove iste nastavke na taj
konsonant teko bismo izgovarali gotovi oblik, da izmeu osnove i nastavka
ubacuje vokal i- radi lakeg izgovora, a u 3.pl ne-i-, nego -u- ! Analogijom prema
3.sg u 3. konjugaciji i 4. dodaje u 3. licu pl izmeu osnove i nastavka -u-!
INDIKATIV PREZENTA PASIVNOG

TVORBA:
1) prva lica singulara kod svih konjugacija: 1. l.sg. INDIKATIVA PREZENTA AKTIVNOG ( kao u
rjeniku) + nastavak r
i 2) sva ostala lica: na prezentsku osnovu dodaju se nastavci:
-ris, -tur, -mur, -mini, -ntur :

I. ili a-konj.

II.

1.

amo-r

deleo-r

2.

ama-ris

dele- ris

3.

ama-tur

dele- tur

1.

ama-mur

dele-mur

2.

ama-mini

dele-mini

3.

ama-ntur

dele-ntur

PARTICIP PREZENTA
Za I. i II. konjugaciju prezentska osnova glagola + nastavak ns, -ntis
ama-ns, ama-ntis;
Za III. i
IV.konjugaciju

mone-ns, mone-ntis

prezentska osnova glagola + nastavak ens, -entis za III i IV konj., (scribens, -entis; audi-ens, -entis)

PARTICIP PREZENTA DEKLINACIJA

kao pridjev III. deklinacije s jednim zavretkom (vokalske osnove!), osim abl. sg. koji
zavrava na e!!!
nominativ sg. isti je za masculinum, femininum i neutrum

il

SINGULAR

PLURAL

Masculinum/femininum/ neutrum

Masculinum/femininum

scribens

scribent-is

scribent -ium

scribent-i

scribent -ibus

A
V=N
AB

scribent-es

neutrum
scribent-ia

scribent-em

scribens =N

scribent -es

scribent -ia

scribens

scribens =N

scribent -es

scribent -ia

scribent-e

scribent -ibus

Ablativ na e (ne na i kao vokalske/pridjevi III. deklinacije)

PRIJEVOD: glagolski prilog na i ili odnosna reenica /(onaj) koji/: piui ili (onaj) koji pie)